DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 105 <-- 105 --> PDF |
NOVI PROPISI IZ ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI U »Narodnim novinama« br. XXXIV/10., od 14. ožujka 1978. objavljen novi »ZAKON O EKSPROPRIJACIJI«, prihvaćen u Saboru 23. veljače 1978. godine i proglašen Ukazom Predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske od 6. ožujka 1978. godine. Zakon je stupio na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama «. Eksproprijacija može biti potpuna i nepotpuna. »Potpunom eksproprijacijom se prava u pogledu nekretnina na kojoj postoji pravo vlasništva oduzimaju u cijelosti«, a ona obuhvaća ne samo zemljišta nego i »zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze« (čl. 2). »Nepotpunom eksproprijacijom se prava u pogledu nekretnina na kojoj postoji pravo vlasništva ograničavaju (služnost i zakup)«, a to je u slučaju, ako je zemljište potrebno samo za ograničeno vrijeme, »a najviše do pet godina« (čl. 3). Prema Zakonu ova mjera može se poduzeti »u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i si.«, ali nesumnjivo i za privremeno uskladištenje drva (pod onim »i si.«). Pored općenite odredbe (u čl. 1.), da se eksproprijacija može izvršiti ako postoji »opći interes«, navedeno je i niz slučajeva, kada se potrebno zemljište može nabaviti i eksproprijacijom. Pored ostalog to je i u slučaju potrebe zemljišta za »regulaciju tekućih voda i bujica (vododerina); za »navodnjavanje, isušivanje, asanaciju i melioracije zemljišta« te za » p o š umi j a v an j e «. Od ostalih odredaba navodimo samo onu, koja se odnosi na određivanj e naknad e za eksproprijaciju šume i šumskog zemljišta. Te odredbe sadržane su u 45. članu, koji glasi: »Naknada za ekspropriranu zrelu ili približno zrelu šumu za sječu, utvrđuje se na osnovi vrijednosti drveta na panju tako što se od društveno dogovorene cijene sortimenata koji se mogu proizvesti iz tog drveta odbiju troškovi sječe, izrade, utovara i transporta do mjesta isporuke. Troškovi iz stava 1. ovoga člana sastoje se od osobnih dohodaka i materijalnih rashoda koje obračunavaju šumsko-gospodarske radne organizacije na tom šumsko-gospodarskom području. Naknada za ekspropriranu mladu šumu utvrđuje se u visini troškova pošumljenja kao i prirasta šume do časa eksproprijacije. Naknadi utvrđenoj po odredbama stava 1. i 3. ovoga člana dodaje se naknada za zemljište pod šumom koja se utvrđuje u visini naknade koja bi se imala odrediti za najbliže poljoprivredno zemljište odgovarajućeg kvaliteta. Za eksproprirano neobraslo šumsko zemljište naknada se utvrđuje u visini naknade koja bi se imala odrediti za najbliže poljoprivredno zemljište odgovarajuće kvalitete«. Dakle, šumar u procjeni vrijednosti šume treba utvrditi sam o vrijednos t sastojine bez zemljišta. Prema odredbi u članu 40. »visina naknade za eksproprirane nekretnine određuje se prema stanju u vrijeme donošenja prvostepene odluke o naknadi« tj. šumarski stručnjak obračunava vrijednost drvne mase prema cijenama i uslovima u doba, kada je pozvan na procjenu. Iako je svrha ove informacije da upozori na navedene odredbe ovog Zakona o eksproprijaciji, ipak konstatiramo, da su ostali neriješeni visina troškova pošumljavanja i vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta. 391 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Smatramo, da je za »visinu troškova pošumljavanja« trebalo uzeti troškove »u vrijeme obračunavanja naknade« tj. da se ne računaju troškovi pošumljavanja u času osnivanja sastojine, jer bi u tom slučaju trebalo računati s valoriziranom vrijednošću tih troškova tj. uvećanim sa stopom porasta cijena i kamatama za proteklo vrijeme. To se posebno odnosi na mlađe sastojine u kojima razlike u cijeni drvne mase (npr. kolja, stupova) između vremena pošumljavanja i sječe (obračuna) nisu tolike, da bi podmirili iznose navedenih valorizacija. Ali postavlja se pitanje, da li uopće treba novu s a s t o j i n u, nastalu nakon sječe prethodne, teretiti troškovima pošumljavanja, jer nitko ne siječe (dozrele) sastojine koje je sam podizao nego nasljeđe nasljeđa, a da nije bila izvršena sječa ne bi trebalo ni pošumljavanje. Drugim riječima troškovi pošumljavanja sječina trebaju teretiti prodajnu vrijednost drvne mase ti. računati ih kao troškove eksploatacije. Vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta ne može se odrediti prema vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, jer je ono »apsolutno « baš zbog toga, što se ne može trajno, pa ni duži niz godina, poljoprivredno iskorištavati. S druge strane takvo zemljište kao šumsko može imati veću vrijednost i od najlošijeg poljoprivrednog. Oskar Piškorić ». . . Sada bih Vas zamolio, u svoje ime kao član nadzornog odbora a i u ime cjelokupnog upravnog odbota našega Saveza, da financijske obaveze pfema Savezu izvršavate pravodobno. Pojedinačno to nisu velika sredstva, a svaka, pa i najmanja, svota za Savez mnogo znači. Također bih preporučio i zamolio svakog sadanjeg pretplatnika Šumarskog lista, d& nlpđe barem jednog pretplatnika. I to će biti materijalni doprinos za izdavanje ovog našeg stogodišnjaka, koji izlazi jedinp zahvaljujući znatnim dotacijama. Treće, vi s terena trebali bi više surađivati u Šumarskom listu, da izrioäite vuša zapažanja i dojmove bez obzira, da li su ili ne znanstveno fundirani. Ne samo dd je poželjno nego je i potrebno i korisno, da se čuju razna mišljenja, zabilježe uspjesi ili promašaji, jer sve to doprinosi utvrđivanju naučne istine«. (Ing. S. Vanjković na Plenumu — Savjetovanju održanom 20. travnja 1978.) |