DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 107     <-- 107 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


S. HOČEVAR:
Hišne gobe (Gljive pokućarke),


Drž. Založba Slovenije, Ljubljana, 1975.
str. 1 — 58.


Autor je, prvi put u našoj literaturi u
stručno-popularnom obliku, prikazala gljive
koje razaraju drvo u kućama i sličnim
objektima. To su, kako je poznato,
posebne, specijalizirane vrste gljiva razarača
drvnih tvari. Te gljive vrlo često
uzrokuju trulež u našim kućama, napadajući
balkone, krovne i tavanske konstrukcije,
podove, drvene okvire prozora,
vratnice i si. Autor je obradio slijedeće
gljive pokućarke: Gyrophana lacrimalis,


ČANAK, N. — PARABUCSK, S. — KOJIĆ
M.:


Ilustrovana korovska flora Jugoslavije.


Matica Srpska, Str. 440. Novi Sad, 1978.


»Ilustrovana korovska flora Jugoslavije
« je naš nacionalni spomenik trajniji
od mjedi »Monumentum aere perennis«,
kako su govorili drevni Rimljani za vrijedna
djela. Ono sadrži približno 2000 crteža
naših korovskih biljaka, koju je izradio
prof. Milan G a j i ć ilustrator »Flore
SR Srbije«. Osim toga djelo sadrži naše
narodne i latinske nazive. Te cijeli niz
podataka, kao npr. da li raste dotični ko


GODIŠNJAK Biološkog instituta Univerziteta
u Sarajevu, vol. XXVIII — 1975.
(str. 1 — 249) i vol. XXIX — 1976. (str.
1 — 174).*


1. Dvadeset i osmi svezak Godišnjaka
Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu
»posvećen je uspomeni na Prof. dr.
* Oba sveska uredništvo Š. 1. primilo je
krajem veljače 1978. g.
Coniophora puteana, Poria vaillantii i Gloeophyllum
abietinum, dakle sve četiri najvažnije
vrste. Uz to je dodan »RIJEČNIK«
koji tumači stručne izraze.


Obzirom da se autorica tim gljivama
bavi već niz godina, to je sadržaj stručan
ne samo s mikološkog gledišta nego
i s praktičnog. Date su upute na temelju
biologije i ekoloških uvjeta za rast svake
od tih gljiva, za suzbijanje i obranu.


Priručnik je popraćen vrlo dobrim slikama
u boji. Preporučamo ga svakom šumaru
u praksi, a i drvno-industrij skim
stručnjacima. Možda bi bilo vrijedno djelo
i prevesti.


Prof. dr J. Kišpatić


rov u šumi, usjevima, na močvarnim staništima,
pa agroekološke indekse koji izučavaju
ekološka svojstva staništa, na kojim
korov dolazi (heliofilnost, acidofilnost,
termofilnost, nitrofilnost, ugorenost).


Već iz navedenog su vidljivi korisnici
»Ilustrovane korovske flore«. To su agronomi,
stočari, šumari itd. Jednom riječi
svi oni stručnjaci i znanstvenici kojima je
preokupacija poznavanje i suzbijanje korovske
flore.


»Crteži« korovskih vrsta su oni koji ovu
knijgu čine atraktivnom i jedinstvenom
u ovoj vrsti herbološke literature uopće.


Prof. dr Josip Kovačević


Živka SLAVNICA (1910 — 1975)«. Prof.
Slavnić je po završetku studija prirodnih
nauka (1933. god. na Sorboni u Parizu)
radio kao srednjoškolski profesor, ali se
ne ograničava samo na svoj nastavnički
rad nego se bavi i istraživačkim, koji mu
omogućuje i postizanje doktorata (na Univerzitetu
u Beču). Profesor je na Višoj
pedagoškoj školi u Novom Sadu i naučni
suradnik Zavoda za poljoprivredna istraživanja
sve do 1952. godine kada prelazi




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 108     <-- 108 -->        PDF

na Univerzitet u Sarajevu. Prof. Slavnić
posebno se bavio fitocenologijom, pa je,
uz ostalo, definirao (1952) četiri osnovne
zajednice nizinskih šuma u Vojvodini, i
to: Salicetum albo-amygdaline
Slavnić, Populetum nigro-albae
Slavnić, Fraxinet o-U Imetum
effusea Slavnić i Tilieto-Quercetum
crassiusculae Slavnić,
i dalje, ass. Tilieto — Quereetum
(roboriš) raščlanio je u tri subasocijacije,
tipičnu, s običnim grabom
i na treću s cerom i sladunom.


Autor nekrologa je akademik P. Fukarek.


Ostalih 19 radova u ovom svesku jesu:
Batinaca, D.: Pregled travnjačkih fitocenoza
na području Romanije sa osnovnim
ekološko-gospodarskim karakteristikama.
Bašović, M., Priča, V., Velagić-Habul, E. i
Bogdanović, Z.: Apsorpcione sposobnosti
lista nekih listopadnih parkovskih kultura
za SO2 u aerozagađenoj sredini.


Berberović, Lj., Hadžiselimović, R., Marie,
C, Popović, i Sofradžija, A.: Populaciono-
genetička analiza sekrecija ABH antigena
u uzorku stanovnika Hutova i okoline.


Gligorović-Danon, Z.: Prilog poznavanju
ekologije listanja bukve (Fagus moesiaca
(Maly) Czecz) na Trebeviću.


Dizdarević, M.: Symphyla i Pauropoda
kao komponente biocenoze kraških polja
na području Dinarida.


Đurović, E. i Vuković, T.: Vještačka hibridizacija
Aulopyge hügeli Meckel, 1943.
sa vrstama Leuciscus cephalus (Linnaeus,
1758, Rutilis rutilus (Linnaeus, 1758) i Alburnoides
bipunetatus (Bloch, 1782) (Pisce,
Cyprinidae).


Fukarek, P.: Sastav i porijeklo termofilne
zajednice medunca i bjelograbića na
području centralne Bosne.


Gorenflot, R.: Nekoliko aspekata primjene
numeričkih metoda u biljnoj taksonomiji
(na francuskom s sažetkom na
hrvatskom).


Janjić, N.: Sistematika poljskih brestova
u Bosni i Hercegovini.


Erkovič, L. i Jurilj, A.: Značaj nanomorfoloških
karaktera u sistematici i klasifikaciji
Diatomophycea (na ruskom).


Kosorić, Đ., Kapetanović, N. i Veledar,


L: Ribe velikog zlatarskog jezera.
Krivokapić, K., Gligorević-Danon, Z. i
Lakušić, R: Sezonska dinamika šećera i
pigmenata nekih vrsta iz različitih planinskih
geobiocenoza.


Krivokapić, K. i Međedović, S.: Uticaj
ekstrata nekih biljnih vrsta na mitozu
Allium sativum i kulture tkiva duvana.


Lakušić, R. Prirodni sistem geobiocenona
planinama Dinarida.


Lakušić, R. i Dizdarević. M.: Ekološke
karakteristike genetičkih sistema kao kritirijum
za određivanje njihovog mjesta u
prirodnom sistemu biosa.


Međedović, S.: Hromosomska garnitura
vrste Lećo j um aestivum L. iz
populacije bosansko-hecegovačkih kraških
polja.


Milanović, S.: Proučavanje vodnog režima
jele (Abies alba Mili.), smrče (Picea
excelsa) Lam. (Lk.), belog bora (Pinus silvestris
L.), bukve (Fagus silvatica L.) i
hrasta (Quercus petraea Lieb.) na različitim
tipovima zemljišta.


Šiljak, S.: Uporedna analiza hromosomskih
garnitura vrsta Sesel i bosnense
Maly i Seseli hercegov in
u m Maly.


Vukovič, T. i Erkovič, L.: Problemi koordinacije
botaničkog i zoološkog kodeksa.


2. U XXIX svesku Godišnjaka
nalaze se ovi prilozi: Blagojević, S.: Prilog
poznavanja algi kraških izvorišta u
Bosni i Hercegovini — I. Chrysophyceae,
Xanthophyceae, Baciliariophyceae.
Krek, S. — Kućanski, D. i Tanasijević,
M.: Biocenološka analiza naselja insekata
(Ephemeroptera, Plecoptera, Simuliidae
i Psychodidae)


Krivokapić, K.: Aktivna supstanca slična
citokininima u ekstraktu nezrelih plodova
Laburnum anagyroides Med.


Krivokapić, K., Plavšić, B. i Buturić, D.:
Neke fiziološke promjene izazvane mikoplazmatskom
infekcijom kod L y c o p ersicum
esculentum.


Lakuš, R. i Međedović, S.: Ekološko-citogenetičke
karakteristike A c h i 1 e a
clavenae L. i Achilea ageratifoli
a (S. S.) Boiss. subsp. ai z o n (Gris.)
Heim.


Međedović, S.: Uporedna analiza hromosomskih
garnitura Cephlari a past
r i c e n t i s (Dorf 1. et Hay.) i Cephalaria
leucantha L. (Schrad.).


Međedović, S. i Krivokapić, K.: Uticaj
fizioloških aktivnih materija iz ekstrata
Arceuthobium oxycedri (De.) M. B. i Vinca
minor L. na mitozu i kulturu biljnog
tkiva.




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Mikšić, S.: Uticaj antropogenih faktora
na sastav i gustinu populaciju Orthoptera
na Bjelašnici.


Mučibabić, S., Bjelčić, Ž., Vukorep, I.,
Burlica, Č., Manušev, Dizdarević, I., Živadinović,
M., Cvijović, M., Mikšić, S. i Sijarić,
R.: Ekologija životinjskih naselja na
području Jahorine.


Pavlović, D.: Ekološko-fenološka i morfološka
diferencijacija populacije vrsta
Anemone nemorosa L. na vertikalnom
profilu od vrela Bosne do vrha
Jahorine.


Živadinović, J.: Uticaj etiola na faunu
Collembola (Poduridae, Onychiuridae i Isotomidae)
u zajednici Arrhenatheretum
elatioris Br. BI.


3. Kako vidimo iz sadržaja, samo se u
XXVIII svesku nalaze radovi i s područja
šumarstva, pa ih registriramo i kratkim
sažecima.
Bašović i dr. utvrdili su na području
grada i okoline Zenice, kao mjesta s
povećanom količinom SO2 u zraku, da je
»po prosječnom sadržaju ukupnog S u
listu u septembru, redosljed ispitivanih
vrsta bio slijedeći: Platanu s (oriental
i s L.), Populus (robusta Schneider),
Prunus (Pissardii
Car.), Acer negundo, Aesculus
(hipp ocas tanum L.), Corilus
(colurna L.), Catalpa (bignoioides
Walt.), Acer dasycarpum«.
To bi značilo, da od ovih vrsta platana
najviše apsorbira SO2 odnosno najbolje
čisti zrak od SO2. A za otpornost pojedinih
vrsta autori kažu »da je Ace r negund
o vrsta koja se je u našim ispitivanjima
pokazala najosjetljivijom na oštećenje
od aerozagađenja, a Prunu s
Pissardi i najotpornija«.


»U preglednoj karti potencijalne vegetacije
Bosne i Hercegovine područje najdonje
stepenice vegetacije gornjeg sliva
Bosne označuje se kao područje klimazonalne
zajednice šume hrasta kitnjaka i
običnog graba, asocijacije Querco-
Carpinetum s. 1. Karta realne vegetacije,
međutim, pokazuje da se na ovom
području, u zoni tzv. hrastovog pojasa,
nalazi jedan mozaik šumskih i šibljačkih
zajednica, koje se po sastavu i po svim
ostalim stanišnim karakteristikama međusobno
znatno razlikuju, a u sintaksonomskom
opredjeljivanju pripadaju različtim
svezama, redovima i klasama« uvodni
je stavak P. Fukareka njegovog
rada o »termofilnoj zajednici medunca
i bjelograbića na području centralne
Bosne«. Navesti koje vrste, osim bjelo


grabića, karakteriziraju ovu zajednicu, a
koje je diferenciraju od »klasične mediteranske
zajednice medunca i bjelograbića,
koju je pod nazivom Carpinetum
orientalis croaticum opisao S.
Horvatić (1939) i kasnije pregledno prikazao
u monografiji vegetacije otoka Paga
(1963)« značilo bi prepisati pola radnje


P. Fukareka. Stoga samo dodajemo, da
je ovom radu priložena pregledna karta
nalazišta ove zajednice u ovom, gornjobosanskom
području.
N. Janji ć je na osnovu svojih istraživanja
došao do zaključka, da u Bosni
i Hercegovini postoje dvije vrste poljskog
brijesta: gololisni ili obični poljski brijest
(U 1 mu s minor Mill.) i dlakavi (U.
canescens Melville) odnosno i
srednjoevropska vrsta (gololisni) i vrsta
Mediterana i Submediterana (dlakava).
Dodajmo, da je autor obradio i domaći
planinski brijest (Ulmus glabra
H u d s.) Bosne i Hercegovine utvrdivši
više varijeteta (v. Šum. list, 1976., br. 3
-4).
Z. Gligorević — Dan on, na osnovu
šestogodišnjeg promatranja, utvrdila
je da je početak listanja bukve (Fagus
moesiaca (Maly) Czecz.) na Trebeviću
u velikoj mjeri svojstvo pojedine
jedinke te da između prve kategorije stabala
i druge postoji razlika od 8—10 dana
(vremenska razlika između II i III kategorije
nije označena, kao ni početak listanja
prvih stabala). Smatramo, da je
za primjer pojave ranijeg i kasnijeg listanja
hrasta bolji hrast jelenščak (Q u e rcus
robur var. tardissima Mat.)
nego navedenog nizinskog i brdskog lužnjaka.*
S. Milanović postavila si zadatak,
da »na različitim tipovima zemljišta prouči
dnevnu i sezonsku dinamiku nekih pokazatelja
vodnog režima« za u naslovu
radnje navedene vrste. Ti pokazatelji su
bili osmotska vrijednost staničnog soka
i transpiracija. Autorica je utvrdila, da
su u toku dana maksimalne osmotske
*) Ovom prilikom registriram, da sam u Stupničkoj
šumi (nedaleko Zagreba) pratio listanje triju
hrastovih stabala od 1966. do 1976. god. (1977. u
proljeće su posječena), koja su listala 12 — 14 dana
ranije od ostalih stabala u istoj šumi, odnosno
dok se na tim stablima lišće već razvilo na ostalima
se tek pupovi počeli otvarati. U koliko je nakon
otvaranja pupova došlo do zahlađivanja, otvaranje
je stalo do zatopljenja. Ova tri hrasta, ovisno o
vremenu, počeli su otvarati pupove oko 1. travnja.


395