DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Mikšić, S.: Uticaj antropogenih faktora na sastav i gustinu populaciju Orthoptera na Bjelašnici. Mučibabić, S., Bjelčić, Ž., Vukorep, I., Burlica, Č., Manušev, Dizdarević, I., Živadinović, M., Cvijović, M., Mikšić, S. i Sijarić, R.: Ekologija životinjskih naselja na području Jahorine. Pavlović, D.: Ekološko-fenološka i morfološka diferencijacija populacije vrsta Anemone nemorosa L. na vertikalnom profilu od vrela Bosne do vrha Jahorine. Živadinović, J.: Uticaj etiola na faunu Collembola (Poduridae, Onychiuridae i Isotomidae) u zajednici Arrhenatheretum elatioris Br. BI. 3. Kako vidimo iz sadržaja, samo se u XXVIII svesku nalaze radovi i s područja šumarstva, pa ih registriramo i kratkim sažecima. Bašović i dr. utvrdili su na području grada i okoline Zenice, kao mjesta s povećanom količinom SO2 u zraku, da je »po prosječnom sadržaju ukupnog S u listu u septembru, redosljed ispitivanih vrsta bio slijedeći: Platanu s (oriental i s L.), Populus (robusta Schneider), Prunus (Pissardii Car.), Acer negundo, Aesculus (hipp ocas tanum L.), Corilus (colurna L.), Catalpa (bignoioides Walt.), Acer dasycarpum«. To bi značilo, da od ovih vrsta platana najviše apsorbira SO2 odnosno najbolje čisti zrak od SO2. A za otpornost pojedinih vrsta autori kažu »da je Ace r negund o vrsta koja se je u našim ispitivanjima pokazala najosjetljivijom na oštećenje od aerozagađenja, a Prunu s Pissardi i najotpornija«. »U preglednoj karti potencijalne vegetacije Bosne i Hercegovine područje najdonje stepenice vegetacije gornjeg sliva Bosne označuje se kao područje klimazonalne zajednice šume hrasta kitnjaka i običnog graba, asocijacije Querco- Carpinetum s. 1. Karta realne vegetacije, međutim, pokazuje da se na ovom području, u zoni tzv. hrastovog pojasa, nalazi jedan mozaik šumskih i šibljačkih zajednica, koje se po sastavu i po svim ostalim stanišnim karakteristikama međusobno znatno razlikuju, a u sintaksonomskom opredjeljivanju pripadaju različtim svezama, redovima i klasama« uvodni je stavak P. Fukareka njegovog rada o »termofilnoj zajednici medunca i bjelograbića na području centralne Bosne«. Navesti koje vrste, osim bjelo grabića, karakteriziraju ovu zajednicu, a koje je diferenciraju od »klasične mediteranske zajednice medunca i bjelograbića, koju je pod nazivom Carpinetum orientalis croaticum opisao S. Horvatić (1939) i kasnije pregledno prikazao u monografiji vegetacije otoka Paga (1963)« značilo bi prepisati pola radnje P. Fukareka. Stoga samo dodajemo, da je ovom radu priložena pregledna karta nalazišta ove zajednice u ovom, gornjobosanskom području. N. Janji ć je na osnovu svojih istraživanja došao do zaključka, da u Bosni i Hercegovini postoje dvije vrste poljskog brijesta: gololisni ili obični poljski brijest (U 1 mu s minor Mill.) i dlakavi (U. canescens Melville) odnosno i srednjoevropska vrsta (gololisni) i vrsta Mediterana i Submediterana (dlakava). Dodajmo, da je autor obradio i domaći planinski brijest (Ulmus glabra H u d s.) Bosne i Hercegovine utvrdivši više varijeteta (v. Šum. list, 1976., br. 3 -4). Z. Gligorević — Dan on, na osnovu šestogodišnjeg promatranja, utvrdila je da je početak listanja bukve (Fagus moesiaca (Maly) Czecz.) na Trebeviću u velikoj mjeri svojstvo pojedine jedinke te da između prve kategorije stabala i druge postoji razlika od 8—10 dana (vremenska razlika između II i III kategorije nije označena, kao ni početak listanja prvih stabala). Smatramo, da je za primjer pojave ranijeg i kasnijeg listanja hrasta bolji hrast jelenščak (Q u e rcus robur var. tardissima Mat.) nego navedenog nizinskog i brdskog lužnjaka.* S. Milanović postavila si zadatak, da »na različitim tipovima zemljišta prouči dnevnu i sezonsku dinamiku nekih pokazatelja vodnog režima« za u naslovu radnje navedene vrste. Ti pokazatelji su bili osmotska vrijednost staničnog soka i transpiracija. Autorica je utvrdila, da su u toku dana maksimalne osmotske *) Ovom prilikom registriram, da sam u Stupničkoj šumi (nedaleko Zagreba) pratio listanje triju hrastovih stabala od 1966. do 1976. god. (1977. u proljeće su posječena), koja su listala 12 — 14 dana ranije od ostalih stabala u istoj šumi, odnosno dok se na tim stablima lišće već razvilo na ostalima se tek pupovi počeli otvarati. U koliko je nakon otvaranja pupova došlo do zahlađivanja, otvaranje je stalo do zatopljenja. Ova tri hrasta, ovisno o vremenu, počeli su otvarati pupove oko 1. travnja. 395 |