DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Kako se iz popisa radova vidi, o m o1 i c i su saopćena tri rada. Prema rezultatima petogodišnjeg istraživanja M. Grujovske, Lophodermium pin a s t r i koristi iglice molike kao saprofit ili kao poluparazit (na iglicama slabe vitalnosti). Ha dž i-R i s t o v a je utvrdila da imago Neodiprion sertifer Geo ffr. ni u prirodi ni u laboratoriju ne polaže jaja na iglice molike. U koliko se na molici nalazi pagusjenica ovog štetnika one su prenijete sa stabala crnog bora. Pa ipak, zbog intenzivne ishrane, mogu nanijeti velike štete molici. Istražujući zemljišnu faunu u šumama molike Kamilovski od 14 prisutnih pronašao tri nove vrste Lumbricidae, a od 14 prisutnih vrsta Isopoda četiri vrste dosad ne navedene u literaturi. GODIŠNIK Šumarskog instituta — Skopje, knj. XI, 1975 — 1976. god.* 1. Ova knjiga Godišnika od 168 str. sadrži 8 radova i to: Micevski, Lj.: Prilog poznavanju šume hrasta medunca i bjelograbića (Carpinetum orientalis macedonicum Rud.) na istočnim padinama Golešnice. Trajkov, L.: Problemi pošumljivanja najaridnijih reona u SR Makedoniji s biotehničkog gledišta. Dimovski, I.: Vidljiva oštećenja lišća nekojih drvenastih vrsta u aerozagađenoj sredini SO2. Ristevski, P. i Hadži-Georgijev K.: Uređaj ne tarife za jelu na planini Kajmakčalan. Hadži-Georgijev, K.: Jednostavne i složene uređaj ne tarife za izdanačku bukvu u ass. Fagetum submontanumu nekim šumama SR Makedonije. Ivanov, B.: Paraziti na Rhyacionia buolian a Schiff, u Mekedoniji i njihova akcija u periodu 1969 — 1971. Kuševska, M.: Bioekološka proučava nja važnijih insektnih parazita na topoli nom savijaču (Gypsonoma aceria na Du p.). Serafimovski, A.: Prilog proučavanju biološko-ekološkog razvoja topolovog savijača na nekim lokalitetima u Jugoslaviji^ fc) Godišnik je uredništvo š. 1. primilo krajem veljače 1978. god. Od svojih istraživanja šumskih tala na kojima se nalaze šume četinjače (molike, jele, običnog bora, crnog bora na Čam Čifliku) u SR Makedoniji Vilarov u ovom radu saopćio je rezultate istraživanja tala u crnoborovim šumama. Ova su istraživanja pokazala, da se crni bor nalazi na rendzinama, na gajnjačama, humosno- silikatnim (rankerima) i na kiselo- smeđim tlima. U zaključcima autor naglašava, da crni bor naseljava i najbolja tla na kojima se razvijaju najproduktivnije crnoborove sastojine. O rezultatima saopćenim u ostalim radovima ovog sveska Godišnjeg zbornika, zbog njihove opširnosti, upućujem na izvornika time, da se ovaj Zbornik nalazi i u knjižici SIT šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Oskar Piškorić 2. Utjecaj SO2 iz zraka (aerozagađenja), Dimovsk i je ispitivao 1975. god. od V — IX mj. u okolišu topionice olova i cinka u Titovu Velesu. Prosječni sadržaj SO2 u atmosferi kretao se od 0,040 mg/ /m» (u VIII mj.) do 0,100 mg´m5 (u IX mj.) a 0,080 mg/m3 u VI mj. Ove količine bile su dovoljne da prouzrokuju nekrozu većih ili manjih površina lisne plojke ili klorozu, u svakom slučaju onesposobile su list za normalnu asimilaciju. Od tamošnjih vrsta redosljed na otpornost (od manjeg stupnja do najvišeg) kod šumskog drveća glasi: Tilia parvifolia, Acer pseudoplatanus, Populus simoni, Robinia pseudoacacia, Sophora japonic a, Eleagnus angustifolia, Tilia argentea i Populus nigra (najotporniji), a kod voćaka: Amygdalus communis , kruška gornica, ljetna kruška (Mustabey) i jabuka tetovka (najotpornija). Dakako, da je mlađe lišće manje otporno od starijeg a također i manje od većeg. Proučavanje biološko-ekološkog razvoja topolinog savijača A. Serafimovsk i u petogodišnjem periodu 1968 — 1973. godine obavio je na 7 lokaliteta od kojih su 4 bila u Makedoniji, 2 u Srbiji i 1 u Hrvatskoj (Tvrđavica kod Osijeka). Ta su proučavanja pokazala, da ovaj štetnik u uslovima kontinentalne klime ima dvije generacije, a u uslovima submediteranske tri. 397 |