DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 112     <-- 112 -->        PDF

U prilogu L. Trajkov a ne nalaze se osiguranjem u potpunosti se sprečavaju
podaci o uspjehu izvršenih pošumljivanja štetne posljedice i dužeg sušnog perioda.*
u aridnim područjima Makedonije već Autor je priložio i popis vrsta, koje se
autor iznosi »svoju koncepciju« bioteh- n a određenim lokalitetima (tri različita)
mekog aspekta pošumljivanja vrlo arid- mog u koristiti za pošumljivanje (7 četimh
područja u Makedoniji. »Najčešće tre-n j ač a j 9 listača); od četinjača su borovi
ba tlo obraditi kordonima« (terasama) (cmj, alepski, brucia, primorski i eldarisirme
planuma 0,50 do 1,00 m, zatim na ca) deodarski cedar i čempres, a od listagnijezda
dimenzija 0,50 — 1,20 m i to ka- ča bagrem, crni jasen, košćela, lipe, hrasda
terenski uslovi ne dozvoljavaju koriš- tovi (sladun, cer, makedonski), maklen i


tenje pluga ili (švicarskog stroja »Gribor«) breza (na jednom lokalitetu),
za obradu terase. Međutim dubinu obra- Oskar Piškorić
de predviđa sa svega 0,30 do 0,35 m, koja ~I~I~, 7-u A *I J 1 MI


c . , 1 , v . ) O korisnosti obrade tla na gnijezda kao 1 mulcije
za andne terene u svakom slučaju pre- ranja vidi s L 1962_ br 3_4_ str 126 t 1964_ br.
mala. Autor ne predviđa m mjere za osi-l_2i str. 80. _ Međutim i danas, 1978. godine, poguranje
vlage posađenim biljkama tj. jedinci »planiraju« pošumljavanje na kršu u jamice
»mulčiranje«, za koje je pogodan krup-i bez mulčiranja na osnovu toga računaju ekononiji
i sitniji kamen, pa i sipina. Takvim mičnost pošumijavanja!
BEZ KOMENTARA . . .


»Već sada se, naime, zna da su mnoge investicije promašene. Trenutno se
grade 62 ljevaonice, a ni za sadašnje nema dovoljno posla. Podiže se dvadesetak
tvornica plastičnih masa, a zna se da je rak-rana te industrije upravonjezina usitnjenost, pa se strojevi jedva koriste sa 70 posto. Pilane, kojimase broja ne zna, ali se dobro zna da ih je previše, otpilit će same sebi granuna kojoj sjede, ako još uopće bude grana. Rastu i nove tvornice furnira i ploča,
a uz 200 velikih i oko 150 manjih tvornica namještaja proradit će uskoro
još 63. Ta industrija loše stoji, bolje rečeno kleči, a u sličnu su položaju tvornice
tekstila, prerade mesa, obuće . . . Sigurno je da desetak novih tvornica
u tim granama industrije neće povećati akumulativnost, naprotiv.


Očito je da je nešto puklo u lancu dogovaranja. On je stasao prije nekoliko
godina u vrijeme hajke na promašene investicije i sto takve tvornice.
Investicije su onda bile više-manje dobro nadzirane preko privrednih komora,
odnosno grupacija u njima. Prilikom izrade srednjoročnog plana razvojagledalo se da se ne stvaraju dvostruki kapaciteti. Mnogo je tvornica izbrisano
iz toga plana, ali neke su ipak ušle kroz mala vrata. Ili su ta mala vrata
bila toliko velika da su kroz njih mogle proći toliko goleme investicije, ili
su se vrata jednostavno zaobišla. Bit će da je nađen neki drugi ulaz i da je
popustila kontrola izvršavanja plana razvoja.


U svakom slučaju, zbivanja na području investicija treba temeljito razmotriti
i uskladiti ih sa stvarnim mogućnostima. I to sada, na jesen, da kasnije
ne bi bilo prekasno.«


(Silvije Tomašević, novinar zagrebačkog »Vjesnika« 9. VIII 1978)