DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 112 <-- 112 --> PDF |
U prilogu L. Trajkov a ne nalaze se osiguranjem u potpunosti se sprečavaju podaci o uspjehu izvršenih pošumljivanja štetne posljedice i dužeg sušnog perioda.* u aridnim područjima Makedonije već Autor je priložio i popis vrsta, koje se autor iznosi »svoju koncepciju« bioteh- n a određenim lokalitetima (tri različita) mekog aspekta pošumljivanja vrlo arid- mog u koristiti za pošumljivanje (7 četimh područja u Makedoniji. »Najčešće tre-n j ač a j 9 listača); od četinjača su borovi ba tlo obraditi kordonima« (terasama) (cmj, alepski, brucia, primorski i eldarisirme planuma 0,50 do 1,00 m, zatim na ca) deodarski cedar i čempres, a od listagnijezda dimenzija 0,50 — 1,20 m i to ka- ča bagrem, crni jasen, košćela, lipe, hrasda terenski uslovi ne dozvoljavaju koriš- tovi (sladun, cer, makedonski), maklen i tenje pluga ili (švicarskog stroja »Gribor«) breza (na jednom lokalitetu), za obradu terase. Međutim dubinu obra- Oskar Piškorić de predviđa sa svega 0,30 do 0,35 m, koja ~I~I~, 7-u A *I J 1 MI c . , 1 , v . ) O korisnosti obrade tla na gnijezda kao 1 mulcije za andne terene u svakom slučaju pre- ranja vidi s L 1962_ br 3_4_ str 126 t 1964_ br. mala. Autor ne predviđa m mjere za osi-l_2i str. 80. _ Međutim i danas, 1978. godine, poguranje vlage posađenim biljkama tj. jedinci »planiraju« pošumljavanje na kršu u jamice »mulčiranje«, za koje je pogodan krup-i bez mulčiranja na osnovu toga računaju ekononiji i sitniji kamen, pa i sipina. Takvim mičnost pošumijavanja! BEZ KOMENTARA . . . »Već sada se, naime, zna da su mnoge investicije promašene. Trenutno se grade 62 ljevaonice, a ni za sadašnje nema dovoljno posla. Podiže se dvadesetak tvornica plastičnih masa, a zna se da je rak-rana te industrije upravonjezina usitnjenost, pa se strojevi jedva koriste sa 70 posto. Pilane, kojimase broja ne zna, ali se dobro zna da ih je previše, otpilit će same sebi granuna kojoj sjede, ako još uopće bude grana. Rastu i nove tvornice furnira i ploča, a uz 200 velikih i oko 150 manjih tvornica namještaja proradit će uskoro još 63. Ta industrija loše stoji, bolje rečeno kleči, a u sličnu su položaju tvornice tekstila, prerade mesa, obuće . . . Sigurno je da desetak novih tvornica u tim granama industrije neće povećati akumulativnost, naprotiv. Očito je da je nešto puklo u lancu dogovaranja. On je stasao prije nekoliko godina u vrijeme hajke na promašene investicije i sto takve tvornice. Investicije su onda bile više-manje dobro nadzirane preko privrednih komora, odnosno grupacija u njima. Prilikom izrade srednjoročnog plana razvojagledalo se da se ne stvaraju dvostruki kapaciteti. Mnogo je tvornica izbrisano iz toga plana, ali neke su ipak ušle kroz mala vrata. Ili su ta mala vrata bila toliko velika da su kroz njih mogle proći toliko goleme investicije, ili su se vrata jednostavno zaobišla. Bit će da je nađen neki drugi ulaz i da je popustila kontrola izvršavanja plana razvoja. U svakom slučaju, zbivanja na području investicija treba temeljito razmotriti i uskladiti ih sa stvarnim mogućnostima. I to sada, na jesen, da kasnije ne bi bilo prekasno.« (Silvije Tomašević, novinar zagrebačkog »Vjesnika« 9. VIII 1978) |