DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 113     <-- 113 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


A. BALOYN:
TREES OF HISTORICAL PAST IM HUN
GARY


Stabla od povijesnog značenja u Mađarskoj.


Annales Academiae Hortiet Viticulturae,


T. 4/Fasc. 5, Budapest, 1957, na mađarskom
jeziku.
Potpisanom je referentu ova edicija dospjela
u ruke prigodom revizije njegovih
separata. Pregledavši je, odlučio sam da
ukratko prikazem njezin sadržaj, na temelju
sadržaja na engleskom jeziku. U
djelu su opisana pojedina, vrlo stara stabla
u Mađarskoj, a koja su imala i zna-


FORSTARCHIV 1977.
Br. 1


Fabijanowski, J.: Izabrana pitanja
iz područja istraživanja prirodnih šuma
u Poljskoj.


Heiseke , D. R.: Šumsko-ekološka istraživanja
šumovitih savana (Cerrado šuma)
u Brazilu.


J e s t a e d t, M. i H. -J. R a p p: Pokusi
uskladištenja sadnica smreke.


R o s s e g e r, S. i F. -P. S ö r g e 1: Mogućnost
primjene uređaja za kišenje za
sprečavanje i gašenje šumskih požara.


Br. 2


Röh r ig, E.: urezivanje korijenja sad


nica hrasta.
Kopp , H.: Zaštita prirode i čovjekova
okoliša u Evropi.


Waldschmidt, M.: Tahimetar s geodetskim
stolom Breithaupt u izmjeri šuma.


T a u e r, H.: Izvlačenje plastičnom rižom
»Leykam — Log — Line«.


čenje u povijesti mađarskog naroda. Uglavnom
se radi o brijestovima, pitomom
kestenu, hrastu i lipama. Neka su stabla
stara 500 — 700 godina. Najstarije poznato
stablo je pitomi kesten u Kiralyvölgy,
oko 800 g. Najveći hras (Q u e r c u s
robur ) detaljno je opisan. Opisi pojedinih
stabala popraćeni su crtežima autora.
Autor ističe da je osobito obradio
estetski lijepe stare primjerke, kao i one
koji su od kulturno-po vi jesnog značenja.


Referiram ukratko o tom radu, jer sam
mišljenja, a i želje, da i u nas netko na
sličan način obradi pojedina vrlo stara
stabla, koja imaju estetsko i kulturno-povijesno
značenje. Na taj su način u Sloveniji
obradili »NAŠE STARE LIPE«.


Prof. J. Kišpatić


Br. 3


M o 11 e s e n, P.: Danska iskustva u uskladištenju
oblovine vlaženjem.


Mammen, E. i J. G eri ach: Stanje
i rezultati djelovanja njemačko-švedske
šumarske radne grupe.


Waldschmidt, M.: Svojstva i primjena
prostirki od plastičnih folija kod
gradnje šumskih cesta.


Br. 4


Rhody , B.: Primjena sistema stereokamere
f = 70 (mm) i fotogrametrijske
rcstitucije snimaka krupnoga mjerila u
inventarizaciji šuma.


B rünig, E. F. et al.: San Carlos de
Rio Negro: Istraživački zadatak u okviru
UNESCO programa MAB, kao primjer
međunarodne suradnje u problemski orijentiranim
temeljnim istraživanjima.


V i e i t e z, A. M. et. al.: Utjecaj starosti
i uvjeta rasta na razvitak i oblik
sadnica duglazije.