DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 12 <-- 12 --> PDF |
PRVI PRILOG O EKOLOŠKOM ASPEKTU ŠIRENJA JAVOROLISNE PLATANE (PLATANUS ACERIFOLIA WILD.) U KANJONU UNE V. STEFANOVIĆ SAŽETAK. U dolinskom dijelu kanjona Une, između Ostrošca i Crnog Jezera, utvrđeno je nekoliko stotina primjeraka javorolisne platane različitog uzrasta. Registrirajući ovu pojavu, autor ispituje činioce koji su uvjetovali naseljavanje ove vrste (sa stabala u Bihaću) i njihovo uspijevanje, jer već ima stabala visokih do 18 m i prsnog promjera do 40 cm. (op) KARAKTER POJAVE Subspontano širenje alohotnih vrsta drveća i grmlja nije nepoznata pojava. Međutim, pošto je ovdje u pitanju nesumnjivo jedan fenomen ove pojave, to zaslužuje našu pažnju i analizu sa šireg ekološkog aspekta. U dolini rijeke Une, između Ostrožca i Crnog jezera, prije nego što ova rijeka izađe iz kanjona prema Bosanskoj Krupi, došlo je do masovnog širenja ovog platana, pa je registrirano nekoliko stotina primjeraka različitog uzrasta. Nisu rijetka stabla čija visina dostiže 17—18 m i prsni promjer do 40 cm. Svi su ovi primjerci raspoređeni pojedinačno ili u manjim grupama u sklopu autohtone vegetacije, a izvjestan broj se nalazi na sedrenim prečagama ili na ostrvcima — »adama«, koje su plavljene za vrijeme povišenog vodostaja. S obzirom na ovakav karakter ove pojave, postavlja se opravdano pitanje koji su faktori tome doprinijeli i kako se njihovo djelovanje odražavalo na tu pojavu. Sasvim je izvjesno da, uz postojanje ishodnog centra — parka sa starim platanama u Bihaću, odakle se sjeme širilo i raznosilo maticom rijeke Une, najviše su pogodovale povoljne klimatske, a naročito mikroklimatske prilike kao i ekološke mogućnosti adaptacije ove vrste drveća. PRIRODNI USLOVI Poznato je da ovaj kraj sa rijekom Unom spada u izvanredne rijetkosti prirode i to ne samo zbog ljepota koje pruža ovaj kanjon i sama rijeka, sa svojim sedrenim prečagama i jedinstvenim izgledom, nego i po karakterističnim geomorfološkim, florističkim i vegetacijskim odlikama, po izraženim submediteranskim uticajima klime na floru i vegetacij, po raširenosti nekih refugijalnih fitocenoza reliktnog karaktera (Stefanović, 1977). |