DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 122 <-- 122 --> PDF |
nja drva, orijentacija i signalizacija ksilofilnih insekata u raznim etapama napada na drvo. Zabilježen je dvostepenski karakter regulacije napada potkornjaka na oslabljeno drvo: 1. stimulacija izazvana mirisom što ga drvo izlučuje i 2. sistemom feromona. U ranoj fazi odumiranja drveta u drvo se naseljavaju ambrozni ksilofagi: Lymexylonidae, štetnici lika, neke pipe, koji žive na račun simbiotskih gljiva, koje u drvo unose prilikom odlaganja jaja ili oni insekti koji u svojoj hrani trebaju više šećera (neke strizibube, Cuculiine i dr.). Zato drvo napadaju fermentativni ksilofagi (strizibube, Anobidae) koji hidroliziraju membrane stanica i destruktivni ksilofagi (Siricidae, Hvlesninae, Scolytinae i dr.), od kojih ovi zadnji preferiraju drvo napadnuto gljivama ili sami prilikom odlaganja jaja unose u drvo gljive. Predstavnici ovih vrsta specijaliziraju se za četinjače ili listače. U drvu koje je jako razgrađeno naseljavaju se saproksilofagi (Lucanidae, Scarabeidae), koji specijaliziraju po tipu truleži. Entomofagi sprečavaju prenamnoženje ksilofaga samo kod niske gustoće populacije ksilofaga. Ako obilje pogodne hrane omogućava brzi rast gustoće populacije ksilofaga, entomofagi u sprečavanju masovne pojave imaju neznatnu ulogu. Za zaštitu drva preporuča se upotreba lovki s atraktantima, feromonima i repelentima u kompleksu s mikrobiološkim metodama borbe. 7. ISAEV, A., KRIVOŠEINA N.: »The principles and methods of the integrated protection of Siberian forest from destructive insects«; Ecoll. Bull., 21, 121—124, (engl.). PRINCIPI I METODE INTEGRALNE ZAŠTITE SIBIRSKIH ŠUMA OD DESTRULTIVNIH INSEKATA Dva su razloga masovne pojave destruktivnih insekata u sibirskim šumama: a) zbog nastajanja povoljne kombinacije prirodnih faktora, koji uslovljuju masovnu pojavu štetnika b) ekonomskih aktivnosti čovjeka usmjerenih na promjenu ekološkog statusa šuma. S tih pozicija polazi i sistem integralne zaštite šuma Sibira. U sistem je uključen kompleks mjera čiji je cilj ustanovljenje kolebanja gustoće populacije štetnika; kratkoročne i dugoročne prognoze masovne pojave štetnika, mjere (kemijske, biološke, mikrobiološke) za suzbijanje štetnika, te, utvrđivanje efekta tih mjera i ekoloških posljedica. Integralna metoda dugoročne prognoze temelji se na statističkim podacima masovne pojave sibirskog prelca u lipnju i srpnju. Podaci se moraju sakupljati najmanje 2—3 godine, pa će i točnost prognoze biti iznad 80Vo. Numeričke metode kratkoročne prognoze temelje se na godišnjem određivanju brojnosti (gustoće populacije) insekatanjihovom upoređivanju sa modelima u žarištima. Strategija izbora optimalnih varijanti aviokemijske i bakteriološke zaštite šuma u tajgi, osniva se na ekološkim prilikama dotičnog područja i brojnosti destruktivnih insekata. Ističu se 4 bazične strategijske varijante primjene kemijskih i bioloških insekticida pomoću aviona: a) strategija selektivnog procesa — sastoji se u pravovremenom i kvalitetnom otkrivanju žarišta pomoću opažanja iz zraka i sa zemlje. Na taj način se obujam zaštitnih radova znatno smanjuje i provodi se samo u žarištima štetnika prije nego nastanu štete; b) strategija masovne zaštite preporuča se onda, kada su od štetnika ugrožene velike površine i kada postoji velika migracija štetnika; c) Strategija parcijalne zaštite je varijanta za uništenje najopasnijih žarišta štetnika u periodu opadanja ugroženosti šuma od štetnika, te je moguće aviosuzbijanje reducirati; d) strategija »anti-suzbijanja« temelji se na maksimalnoj restrikciji zaštitnih mjera, čime će se reducirati opasnosti od saturacije biogeocenoze tajge pesticidima. U razvoju područja tajge integralna zaštita šuma je važan elemenat ekonomične šumske proizvodnje i unapređenja racionalne upotrebe šumskih rezervi Sibira. 8. GUKASJAN A. B.: »Mikrobiologičeskaja zaščita lesov Sibiri«; Fund, isled., Biol. nauki, Novosibirsk, Nauka, 1977, 104—109. Bacillus tuviniensis izaziva masovno ugibanje gusjenica Dendrolimus superans sibiricus u sibirskim šumama, ali njegove su stanice vrlo osjetljive na djelovanje biotskih i abiotskih faktora. Stanice Bacillus insectus su izolirane iz uginulih gusjenica Gastropacha quercifolia i vrlo su otporne prema faktorima vanjske sredine, bakteriofagima, fitoncidima i niskim temperaturama. Bacillus insectus izaziva masovno ugibanje G. quercifolia 4—5 da |