DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 138 <-- 138 --> PDF |
1963. godine vidimo ga kao nastavnika u Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu, da iste godine u rujnu ureuzme dužnost direktora. Ova je škola od školske godine 1948/49. izobražavala stručni kadar šumarskih tehničara, toliko potreban Dalmaciji za reforestaciju vjekovima ogo- Ijavanog krša. Na tom položaju odlazi 1966. godine u invalidsku mirovinu, osjećajući tegobe koje se najvećim dijelom mogu pripisati patnjama proživljenim u zarobljeničkim logorima za vrijeme rata. No njegov nemirni duh ne miruje ni tada. On se i dalje zanima za šumarsku problematiku, a ujedno se neko vrijeme brine za održavanje šumarskog arboretuma u Špinutu, koji je ostao iza ukidanja Šumarske škole. Kao vanjski suradnik Privredne komore u Splitu sudjeluje u akcijama i pokušajima da se pokrene zamrli rad na pošumljavanju u doba krize dalmatinskog šumarstva, koja počinje već 1954. godine ukidanjem Šumskog gospodarstva »Dalmacije« i postepenim gašenjem republičkog Fonda za unapređivanje šumarstva. Izgradnjom jadranske magistrale postaje aktuelno njeno ozelenjavanje, a porastom turističkog prometa šumski požari sve više ugrožavaju šume uz obalu, pa naš Zere nastoji propagandnim radom doprinijeti zaštiti šuma i povećanju njihovog areala uz magistralu i uz turističke objekte. Njegovoj živoj naravi odgovara vanjski rad, rad u prirodi, na terenu, pa uz nastavničku dužnost, koju je obavljao u šumarskim školama, uvijek nalazi vremena da đake povede na praktične radove pošumljavanja, u rasadnicima, na uređenju okoliša škola, podizanja nasada i si. Tako se radom đaka Lugarske škole u Sinju 1948. godine sade prve stablašice kanadske topole u Sinjskom polju kao početno jezgro kasnijeg impozantnog poljozaštit nog burobrana, a stara sinj ska tvrđava Grad, s koje svake godine gruvaju alkarski mužari, zaodjeva se zelenilom borove kulture. Radom đaka Srednje šumarske škole za krš u doba njegovog rukovođenja pošumljavaju se goleti Marjana i Mosora. Naš Zere će ostati u trajnom, dragom sjećanju svim svojim kolegama, đaoima i radnicima sa kojima je u svom relativno kratkom vijeku surađivao, ne samo kao izvrstan organizator stručnih radova na terenu, već i kao čovjek i drug prožet dubokim humanizmom i osjećajem za nevoljne i potištene, za malodušne i potrebne, kojima je uvijek spremno pomagao i nastojao pomoći koliko je mogao. Njegov lik ne bi bio ocrtan u potpunosti, ako ne bih spomenuo njegov neuništivi smisao za drugarstvo i veselo društvo u kojemu je svojom pjesmom, pošalicama i humorom uvijek bio u centru pažnje. Za sobom je ostavio nekoliko anegdota koje svojom smionošću i originalnošću uvijek iznova zasmijavaju. Eto takav je bio naš dragi pokojnik! Dragi naš Zere, počivaj mirno u sjeni velebnih čempresa ove zadnje postaje našeg životnog puta. Hvala Ti za sve ono što si dao našoj šumarskoj struci kao njen zaljubljenik, a posebna Ti hvala za ono prisno i ljudsko kojim si se odlikovao. Tvojoj ucviljenoj supruzi Mirandi, koja Te je vjerno pratila u lijepim, teškim i preteškim časovima Vašeg života, sinu Jošku, unučicu Miru, braći i svim ostalim rastuženim članovima Tvoje obitelji neka je iskrena duboka sućut od sviju nas. Tebe ćemo, mili druže, sačuvati u traj noj uspomeni! Slava Ti! Heliodor Prelesnik, dipl. ing. šum. |