DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 145     <-- 145 -->        PDF

Cijene tehničkog drva .po m" hrastovine iz srednjih šuma kreće se od 60 do
750 franaka a iz visokog uzgoja do 1200 franaka (cjepko drvo do 1600 odnosno
2000 franaka), bukovine od 50 do 320 franaka, trešnjevine*** i drugih voćkarica
100 do 800 franaka; ariševine, jelovine i smrekovine 60 do 220 franaka, a jelovine
i smrekovine iz viših područja 140 do 245 franaka time da su ove razvrstane samo
u dva debljinska razreda i to opsega od 90 do 120 i preko 130 cm. Cijene »drva
za usitnjavanje« po prostornom metru, iznose za bukovinu, grabovinu, brezovinu,
trepetljikovinu i topolovinu 4 do 10 franaka (»pokraj puta« 40—50), hrastovima
i kestenovinu 3—5 (35—45), neokoranu jelovinu i smrekovinu 6—18 (75—80)
a okorane (samo »pored puta« 95—115) te ostalih četinjača 5—15 odnosno 50 do
60 franaka.


— Prema podacima »UNASYLVA«-e površina tropskih humidnih šuma cijeni
se u
— Africi na 175 milijuna ha,


— latinskoj Americi na 506 milijuna ha,
— Aziji na 254 milijuna ha.
Te šume čine trećinu šuma Svijeta a 43"/» ukupne površine koncentrirana je
u Brazilu, Peru-u i Zairu. Drvna masa stabala pp 50 i više com po ha iznosi:


— u afričkim 100 m"*,
— u latinsko-američkim 80 m3 te
— u azijskim 140 m´i.
— Najdeblja jela u Sloveniji posječena je u rujnu prošle, 1977. godine. Počasnu
doznaku izvršio je prof. Zdravko Turk, a počasni sjekač bio je general
Jože Ožbolt. Brojni gledaoci sa zanimanjem pratili pravi obred i sječu ove velikanke.
Za njezinu »sječu« izrađena je posebna »zugžaga«, s kojom su u znoju
svoga lica glodali »mamiko«, a mnoge, posebno starije šumare, to je potsjetilo
na stara vremena, a svi su bili mišljenja, da je ovaj način bolji od sadanjeg načina
obaranja. Tim riječima zabilježio je F. RAJNER (u rubrici »Zapis na bukvi«)
sječu ove jele, koja je postigla promjer od 176 cm, visinu 44 m, a proizvela 35 m3
drvne mase. No ta jela nije izgubljena ni za buduća pokoljenja, jer je sječa
izvršena na visini od 3 metra, a donji dio bit će sačuvan od zuba vremena i propadanja.
(»Gozdarski vestnik« br. 177).