DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 16 <-- 16 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU GLJIVA NA DRVEĆU U OBALNOM PODRUČJU JUGOSLAVIJE M. TORTIĆ SAŽETAK. U ovom radu autorica je iznijela rezultate svojihistraživanja flore gljiva — makromiceta na drveću i na oborenom ili izrađenom drvu na našem obalnom području. Rezultati istraživanja prikazani su po pojedinim vrstama ili rodovima šumskogdrveća, na maslini i na nekim voćkama, (op) UVOD Mikološki je Mediteran vrlo interesantan, jer se tamo uz srednjeevropske vrste također nalaze i različite termofilne, koje ne zalaze daleko na sjever, a centar im je rasprostranjenja u suptropima ili čak tropima. Ipak, mikoflora Mediterana je dosad slabo istražena i u drugim zemljama Evrope, a naročito kod nas. Za naš dio ovog područja (uglavnom obalu Jadrana) publicirano je malo radova o flori gljiva, neki još u prošlom stoljeću (npr. BOLLE i THÜMEN 1877) i obrađene su najviše mikroskopski sitne vrste koje rastu na lišću i stabljikama viših biljaka; rijetko se spominju gljive s krupnim plodištima. JAAP (1916) je čini se prvi naveo i prilično makroskopskih vrsta uz veći broj mikromiceta, a PICBAUER (1928) daje kraći spisak viših gljiva sabranih u okolici Crikvenice. U kasnijim mikološkim radovima spominje se tek po koja viša gljiva s jadranske obale (ŠKORlC 1928, MOESZ 1938, PILAT 1936—42). U najnovije vrijeme se u više radova navode novi nalazi pojedinih lignikolnih viših gljiva na Jadranu (TORTlC 1971, JAHN 1973, REID 1975, TORTlC 1975, TORTlC i KOTLABA 1976). Začudo, više gljive tog područja koje rastu na živom ili mrtvom drvetu jedva se gdje spominju i u našim fitopatološkim radovima (MIJUŠKOVlC 1953, JANEŽIČ 1966), nego se u njima obraća pažnja uglavnom mikromicetima koji su rašireni na poljoprivrednim kulturama. Međutim upravo među makromicetima ima izvjestan broj parasita koji napadaju i onakon oskudnu šumsku vegetaciju tih krajeva ili kultivirane vrste drveća, a također i saprofita, razarača drveta, pa bi i jedni i drugi morali biti interesantni i za praktičare. Na osnovu vlastitih i tuđih nalaza mogla sam načiniti provizornu listu lignikolnih viših gljiva dosad poznatih na našoj obali, koja se sastoji od preko šezdeset vrsta nađenih na oko trideset rodova autohtonog i kultiviranog drveća i grmlja. Ovdje dakako ne mogu spominjati sve nego će biti govora o najčešćima i najvažnijima za fitopatologiju, zatim o onima koje su inte302 |