DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 22     <-- 22 -->        PDF

renom drveću i svježim panjevima. Inonotus hispidus (Bull.) P. Karst, je
zabilježen u Boki Kotorskoj na Populus sp., vjerojatno također živom, a rasao
je na Lapadu u Dubrovniku na živom dud u (Morus). Najčešći je inače
na Malus i Morus. JAAP (1916) navodi Polyporus corruscans na živom drveću
Populus u Dubrovniku, Hercegnovom i Kotoru, no stavlja upitnik uz ime
vrste. Prema sadašnjoj nomenklaturi to bi bio sinonim za Inonotus rheades
(Pers.) Pil. koji uistinu raste na topolama. Zasad se ne mogu izvoditi nikakovi
zaključci o tome da li su ove vrste česte i na kojem drveću, kao ni kolik
je njihov stupanj štetnosti.


PRUNUS spp. Na vrstama tog roda (trešnji, bademu, šljivi) a također i
na jabuci, zabilježen je s više mjesta Phellinus pomaceus (Pers.) Maire (Fomes
fulvus Bres.) koji je kod nas u svim krajevima čest parasit naročito
šljive. Može se naći u svakom seoskom šljiviku i sigurno smanjuje prirod
voća. S predstavnika roda Prunus zabilježeno je s po jednog lokaliteta još
nekoliko, uglavnom običnijih vrsta, koje su većinom rasle na mrtvom drvetu.


CITRUS. Prema literaturi (MIJUŠKOVlC 1953) u plantažama agruma
u Crnogorskom primorju uzrokuje trulež među ostalim i Armillariella mellea
(Vahl. ex Fr.) P. Karst., ali se navodi da nije česta. Ovaj opće poznati i opasan
parasit vjerojatno je proširen i čini štete i na različitom drugom kultiviranom
i šumskom drvenastom bilju u našem dijelu Mediterana, no o tome
nisam našla podataka. Jedino sam ga zabilježila s dva-tri mjesta u okolici
Rijeke gdje sam uočila razvijena plodišta.


CERATONIA, Na ovom domaćinu ističem naročito Truncospora ochroleuca
(Berk) S. Ito, koja čini se dolazi najčešće na živom drveću. Raširena
je u suptropskom pojasu, a u Evropi je vrlo rijetka i tek je nedavno sabrana
prvi put u Jugoslaviji u okolici Dubrovnika (REID, 1975). Osim toga je na
rogaču nađen već spomenuti parasit Phellinus torulosus (Pers.) Bourd. et
Galz., zatim kod nas rijedak Coriolellus serpens (Fr. ex Fr.) Bond, i jedna
naročita forma Trametes versicolor (L. ex Fr.) Pil.


TAMARIX. Jaap (1916) prvi spominje Inonotus tamaricis (Pat.) R. Maire
za Hvar i Kaštel Stari i kaže da čini velike štete. Ovaj specijalni parasit
tamarisa ustanovljen je dosad na dosta mjesta i čini se da je čest (TORTIĆ
i KOTLABA, 1976). S ovog je grma zabilježen i sabran samo još resupinatni
oblik Phellinus robustus (P. Karst.) Bourd. et Galz.


LAURUS NOBIL1S. Na lovoru je dosad ustanovljeno svega pet dosta
čestih i običnih vrsta koje su sve nađene i na raznim drugim domaćinima.
Najinteresantnija je već spomenuta Ganoderma adspersum (S. Schulz.) Donk.


PISTACIA TEREBINTHUS. Osim običnog saprofita Stereum hirsutum
(Willd.) Pers., na panju ovog grma ustanovljena je i rjeđa Poria medullaris


S. F. Gray koja inače dolazi najviše na hrastu. Sa živog stabla je međutim
sabran vrlo rijedak Phellanus rimosus (Berk.) Pil. koji je kasnije nađen i na
R o b i n i i.
Na dosta drveća i grmlja ustanovljena je dosad sam o po jedn a
vrst a gljive , koja se međutim mogla naći i na drugim rodovima drvenastih
biljaka. Od tih će biti ovdje spomenute samo neke, npr. one koje su
vrlo rijetke ili su rasle na neobičnom domaćinu koji se u literaturi rijetko
ili uopće ne spominje.