DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 31 <-- 31 --> PDF |
stovih šuma predstavljali su, po mišljenju Dimitz-a, njihovo čuvanje i njegovanje, kako bi one poslije isteka narednog turnusa mogle biti ponovno uzete u obzir za iskorišćavanje. Dimitz je tada posebno isticao da će dugoročni ugovori, zaključeni u cilju iskorišćavanja starih stabala u visokim šumama sa čistim i mješovitim sastojinama hrasta, uskoro biti realizirani. Iskorišćene sastojine hrastovih šuma sadržavale su pretežno drvo mlađih i srednjodobnih razreda tako da je u njima trebalo provoditi u prvom redu radove oko njege tih sastojina. Propozicija uprave šumarstva u BiH bila je, prema navodu Dimitz-a, i usmjerena na podizanje kultura, odgajanje drveća za zaštitu zemljišta, unošenje u iskorišćene hrastove sastojine crnog i bijelog bora, vršenje umjerenih proreda u mlađim a jačih proreda u sastojinama u dobi letvenjaka, poduzimanja mjera predostrožnosti protiv stvaranja i forsiranja hrastovih izdanačkih šuma itd. Za podizanje novih i popunjavanje postojećih hrastovih kultura došlo bi, prema Dimitz-u, u obzir prvenstveno sadnja žira kao i za tadašnje prilike i uslove praktična i sigurna metoda. Pri svemu tome Dimitz je dosljedno naglašavao, da je intenzivnim sječama hrastovine u bosanskim šumama omogućeno zemaljskoj upravi da, pored podmirivanja troškova administracije, izvede mnoge investicione radove u cilju podizanja na viši nivo materijalne i duhovne kulture u BiH, ali da će se poslije završetka realiziranja dugoročnih ugovora o eksploataciji bosanskih hrastovih šuma otvoriti zahvalno polje rada bosanskim šumarima koji će voditi gospodarenje tim šumama i koji će intenzivnom njegom i pravilnim tretmanom iskorišćenih sastojina izvesti korekturu dotadašnjeg gospodarenja bosanskim hrastovim šumama. To gospodarenje je, po priznanju samog Dimitz-a, vođeno u znaku velikih preduhvata sječa, što je za sobom povlačilo i negativne posljedice i zahtijevalo određene akcije u cilju saniranja i eliminiranja tih posljedica (26). Šumarskim stručnjacima u BiH nije bilo otvoreno zahvalno polje rada niti su oni bili u mogućnosti da razviju svoju stručnu djelatnost u cilju ostvarivanja zadataka koje je svojevremeno predviđao i preporučivao L. Di mitz. Privatna poduzeća, koja su vršila eksploataciju bosanskih hrastovih šuma, su sa znanjem i toleriranjem austro-ugarske uprave koristile pri sječama najkvalitetnija hrastova stabla ne osvrćući se ni najmanje na sve one mjere koje je trebalo provoditi i poštivati u interesu obnove i stabilizacije korišćenih objekata. Šumarskim stručnjacima je pri takvim prilikama i uslovima rada preostajalo samo da bespomoćno gledaju kako se vrši rapidna devastacija eksploatiranih hrastovih sastojina i smanjuje fond bosanskih hrastovih šuma. Odsustvo svakog stručnog tretmana eksploatiranih hrastovih šuma u pogledu njihove zaštite i obnove dovodilo je do toga da je degradacija tih šuma postajala sve kroničnija. Prva i osnovna mjera za zaštitu podmlađivanja eksploatiranih objekata trebalo je biti izražena u potpunoj zabrani paše stoke u tim objektima sve dok se ne izvrši njihovo prirodno podmlađivanje uz dopunu vještačkog pošumljavanja. Ta mjera je izostala radi ekstenzivnog stočarstva bosanskog seoskog stanovništva, koje je uz ostalu stoku posjedovalo i jako veliki broj koza. Bespravne sječe hrastovog drva u iskorišćenim objektima obuhvaćale su gotovo isključivo mlađa i kvalitetnija hrastova stabla. Velike površine uzurpiranog zemljišta od strane seoskog stanovništva odnosile su se baš na iskorišćene hrastove šume. Ovome je dobrim dijelom pridonijela i organizacija šumarske službe u BiH, uvedena 1882. godine, koja je svojom formom i ustrojstvom prepustila sve šume na upravljanje i nadzor |