DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 32 <-- 32 --> PDF |
političkim vlastima, kojima je bilo dodijeljeno šumarsko stručno i lugarsko osoblje. I onaj mali broj šumarskih stručnjaka pri okružnim d sreskim političko upravnim nadleštvima bio je novom organizacijom šumarske službe onemogućavan i nije mogao doći do izražaja u pogledu racionalnijeg gospodarenja a posebno zaštite šuma. Političko upravne vlasti su često iz taktičkih razloga, u cilju pridobijanja stanovništva za politiku okupatorske uprave, tolerirale štete vršene od seoskog stanovništva u iskorišćenim hrastovim šumama, izbjegavajući kažnjavanje bespravnih sječa, pašarenja, uzurpiranja, krčenja šuma itd., čime je na indirektan način podstrekavano domaće stanovništvo na pojačavanje svog negativnog odnosa prema šumi i šumarstvu. Ne bi trebalo pri ovome ispuštati iz vida činjenicu da su bespravne sječe i pašarenje u bosanskim šumama kao i uzurpiranje i krčenje tih šuma bili znatnim dijelom logična posljedica teškog ekonomskog stanja, velikog siromaštva i niskog životnog standarda seoskog stanovništva u BiH, iz čega je znatnim dijelom proizilazio i njegov odnos prema šumi. U normalnim prilikama podmlađivanje i obnova eksploatiranih šuma sastojali bi se, pored zaštite podmlatka od paše stoke i bespravnih sječa preostalih stabala, u popunjavanju mjesta na kojima je izostalo ili nije uspjelo prirodno podmlađivanje. Ovamo je spadalo i naknadno vađenje starih nekvalitetnih stabala koja su svojim prisustvom predstavljala opasnost za zdravstveno stanje tih sastojina a istovremeno svojim granatim krošnjama onemogućavala prirodno podmlađivanje i razvoj postojećeg podrasta u sastojinama. Važno mjesto predstavljali su čišćenje mladika i prorede kao uzgojne mjere kojim se usmjerava prirodna selekcija u odnosu na proizvodnju i reprodukciju sastojina a ujedno osiguravaju potpunije iskorišćavanje njihovih drvnih masa. Sve te mjere i radovi šumsko zaštitnog i šumsko uzgojnog karaktera gotovo u cijelosti su izostali. Izostavljanje tih radova, a naročito čišćenje mladika, čime bi se mogli isključiti iz sastojina nepoželjni elementi izdanačkog porijekla i favorizirati stabalca sjemenske proveniencije, uticalo je negativno na kvalitet eksploatiranih hrastovih šuma. Neracionalan način eksploatacije bosanskih hrastovih šuma u odsustvu najpotrebnijih mjera za njihovu zaštitu od bespravnih sječa, a posebno paše stoke, kao i bilo kakvog uzgojno tehničkog tretiranja iskorišćenih sastojina u cilju njihovog pravilnog podmlađivanja, njege i brže obnove, zadržan je sve do kraja austro-ugarske uprave u BiH. Konjunktura na drvnom tržištu, a naročito velika potražnja željezničkih pragova poslije prvog svjetskog rata, izazvali su intenzivne i bezobzirne sječe hrastovine kako u državnim tako i u privatnim šumama. Što je najkarakterističnije i ovog puta su bila predmet sječa isključivo mlađa i kvalitetna hrastova stabla. To sve je dovodilo do daljnje devastacije i degradacije i onako već u velikoj mjeri degradiranih bosanskih hrastovih šuma, naročito u pogledu njihove kvalitetne strukture. Ovo to prije što u tim šumama nisu sprovođene nikakve šumske uzgojne i zaštitne mjere. Te sastojine su praktično bile prepuštene same sebi, bolje rečeno na milost i nemilost okolnog seoskog stanovništva. U njima su vršene bespravne sječe, prvenstveno mlađih kvalitetnijih stabala. U njima je vršena slobodna i neograničena paša stoke, pri čemu su se svojim štetočinskim djelovanjem posebno isticala mnogobrojna krda koza. Te sastojine su velikim dijelom postepeno pretvarane u šikare a znatnim dijelom i uzurpirane i pre 318 |