DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 36     <-- 36 -->        PDF

PRETHODNI IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJIMA VELIČINE ŠTETA
OD JELENSKE I SRNEĆE DIVLJAČI
U ŠUMAMA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »HRAST« U VINKOVCIMA


D. ANDRAŠIĆ
SAŽETAK. U Spačvanskom šumskom bazenu Šumskog gospodarstva
»HRAST« u Vinkovcima osnovano je 7 stalnih eksperimentalnih
površina za ispitivanje šteta koje su posljedica odgrizanja
pupova te nagrizanja ili guljenja kore na stablima raznih vrsta
drveća po jelenskoj i srnećoj divljači. U ovom izvještaju autor je
prikazao rezultate istraživanja u 1977. godini, (op)


UVOD


Mnoga naša lovišta nalaze se i na područjima veoma vrijednih šuma ,
koje nisu samo izvor elementiranja potreba na drvu kao sirovini, nego su od
bitnog značaja kao ekološka komponenta za stabilnost biocenotske
ravnoteže bez koje nema čuvanja čovjekova okoliša. U šumama kao dijelu
prirodne sredine — lovišta obitavaju razne vrste dlakave i pernate, zaštićene
i nezaštićene, divljači, od kojih su neki uzročnici šteta na šumskoj vegetaciji.


Svako lovišt e u SRF Jugoslaviji mor a imat i lovno-gospodarsku
osnovu, koja u generalnoj liniji mora biti tako koncipirana da se lovnim
gospodarenjem ne sprječava prosperitet šumskog i poljoprivrednog gospodarenja,
ali to isto mora važiti i za generalne koncepcije tih dviju djelatnosti
u odnosu na lovnu djelatnost. Danas postoje neusklađenonsti generalnih koncepcija,
pa su nesporazumi i sukobi uz sudske intervencije česta pojava, pogotovo
između poljoprivredne i lovne djelatnosti.


Problem u vezi šteta od divljači je u tome, kako uskladiti
prosperitet šumske i lovnoprivredne djelatnosti ili, preciznije rečeno, kakove
bi gustoće trebale biti prirodne populacije onih vrsta divljači, koja prouzrokuje
štete na šumskoj vegetaciji odgrizanje m aksijalnih i terminalnih
izbojaka te zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore a da
se veličinom šteta ne bi sprječavali najbolji rezultati uzgajanja šuma. U rješavanju
te problematike usklađivanja prosperiteta šumarske i lovne djelatnosti
može i treba da pomogne znanost, mogu pomoći znanstvena istraživanja.
Takova istraživanja osigurao je Zavod za istraživanja u šumarstvu JOUR-a
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a provodio ih Katedra za lovstvo. Istraživanja
će se izvršiti tokom pet godina počam od 1976. godine pod naslovom
»LOVNOEKONOMSKI KAPACITETI LOVIŠTA ZA JELENSKU DIVLJAČ U
ODNOSU NA HRASTOVE SASTOJINE NA PODRUČJIMA NIZINSKIH SUMA.
«




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 37     <-- 37 -->        PDF

U kompleksu obimne problematike zaštite šuma od šteta po divljači potrebnon
je:


1. Utvrditi parametre godišnjih i prosječnih intenziteta šteta
tokom razdoblja istraživanja na krošnjicama hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.), kasnog hrasta (Quercus robur tardissima Mat.), poljskog jasena (Fraxinus
angustifolia Wahl.), nizinskog brijesta (Ulmus carpinifolia Gleditsch) i običnog
graba (Carpinus betulus L.) odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka
te zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore jelenske
i srneće divljači;
2. utvrditi parametre gustoć e prirodnih populacija jelenske i srneće
divljači kao uzročnika šteta; i
3. p r e d 1 o ž i t i, na temelju provedenih istraživanja gustoću prirodn
e populacij e jelenske i srneće divljači lovnoekonomskog kapaciteta,
posebno za svako lovište makrolokacije istraživanja.
LOKALITET ISTRAŽIVANJA I STANJE JELENSKE I SRNEĆE DIVLJACI


Za makrolokaciju istraživanja uzeta su lovišta na području Šumskog gospodarstva
»HRAST« u Vinkovcima a Šumarija Mikanovci, Cerna, Vinkovci,
Spačva, Lipovac i Otok. Lovišta su: »Sjeverno Merolino«, »Merolino jug«,
»Vinkovci«, »Spačva jug« i »Spačva sjever«.


Na području makrolokacije istraživanja nalaze se lovišta različitih veličina
za koje postoje lovnogospodarske osnove, iz kojih su uzeti razni podaci,
kao i podaci o veličinama, što se vidi iz talile 1.


Tabela 1. — Vrste i veličine površina lovišta na području makrolokacije
istraživanja 1977. g.


Lovišt e
Vrst površina Površina ha


»Sjev. Merolino«
Ukupna 2662
lovnoproduktivna za:


— jelene
1997
— srne
799
»Merolino
Jug« Ukupna 2656,88
lovnoproduktivna za:


— jelene
2600
— srne
1500
»Vinkovci«
Ukupna 8151
lovnoproduktivna za:


— jelene i lopatare
2500
— srne — ŠG »Hrast«
1243
— srne — LD »Sloga«
1450
»Spačva Jug« Ukupna 13632
lovnoproduktivna za:
— jelene 13632


— srne
4000
»Spačva Sjever«
Ukupna 11485
lovnoproduktivna za:


— jelene
11723
— srne
4720


ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Prema ovim podacima LOVNOGOSPODARSKIH OSNOVA istraživanje
je obuhvatilo ukupnu površinu: 38.586,88 ha.


Na područjima navedenih lovišta sagrađeni su razni lovnotehnički objekti,
no ovdje se navode oni, koji su uže povezani s jelenskom i srnećom divljači,
koji uzrokuju štete (tab. 2).


Tabela 2. — Rekapitulacija stanja lovnotehničkih objekata na područjima lovišta
kao makrolokacije istraživanja sa stanjem 1977. g.


Vrsta lovnotehničkog objekta Jedinica mjere Količina
Spremišta za hranu kom 3
Hranilišta za jelene i srne kom 54
Solila kom 69
Jednogodišnja remiza ha 28,50
Osmatračnica kom 141


Napominje se da lovnotehnički objekti nisu ravnomjerno raspoređeni po
lovištima, a na područjima nekih lovišta ih i nema, a relevantni su za obitavanje
i razmnožavanje jelenske i srneće divljači, kod čega se ne smije zaboraviti
na princip: što je niži stupanj tehničkog uređenja lovišta to su veće
vjerovatnoće za pojavu šteta na šumskoj vegetaciji.


Na područjima lovišta makrolokacije istraživanja postoje podaci iz LOVNOGOSPODARSKIH
OSNOVA O LOVNOEKONOMSKIH KAPACITETIMA
JELENSKE I SRNEĆE DIVLJACI te GUSTOĆE POPULACIJA sa stanjem


1. IV 1977. g. Oni su dani u tab. 3.
Tabela 3. Lovnoekonomski kapaciteti i gustoća populacije jelenske i srneće
divljači 1. IV 1977. g.


Lovište Lovnoekonomski kapacitet Gustoća populacije
lovišta 1. IV
jelena srnjaka jelena srnjaka


»Sjev. Merolino« 20 70 20 70
»Merolino Jug« 20 45 20 45
»Vinkovci« 25 140 25 + 140 lop. 140
lop. 140
»Spačva Jug« 70 160 70 160
»Spačva Sjever« 60 200 60 200


Veličine lovnogospodarskih kapaciteta lovišta korelativno su proporcionalne
s veličinom lovnoproduktivnih površina lovišta, i boniteta, no jedino
nešto od tog principa odskače lovište »SPAČVA SJEVER« u odnosu na srneću
divljač, jer je iskazan veći lovnogospodarski kapacitet iako je manja lovnogospodarska
površina nego u lovišta »SPAČVA JUG«.


Iz tabele br. 4 može se razabrati kolike su gustoće populacija jelenske i
srneče divljači na 100 ha na bazi utvrđenog lovnogospodarskog kapaciteta
lovišta i prema lovnogospodarskoj osnovi:


324




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tabela 4. — Gustoća populacije na 100 ha lovnogospodarskog kapaciteta i
lovnogospodarske osnove u 1977. godini


Gusto ć a p o p u 1 a c i j e n a 100 ha
Lovište Jeleni Srnjaci


u


rt rt I A


, i-tu


E C ft t/l o Ep!


tu g & tu > 2 b o tu s o «


S a tu 5 o.


**u o O rt v. ^ e rt h E^ O


0+BM a< Ü to-a o ĐH-9^ n-— w MI
koma da


»Sjeverno Merolino« 4,00 0,75 9,00 9,00
»Merolino Jug« 2,10 0,75 6,00 3,00
»Vinkovci« ŠG »Hrast« 1,00 1,00 6,00 6,00


Lopatar 8,00 8,00
»Vinkovci« LD. »Sloga« 5,00 5,00
»Spačva Jug« 0,50 0,50 4,00 4,00
»Spačva Sjever« 0,50 0,50 4,00 4,00


Ako se analiziraju ovi podaci o gustoćama populacije jelena običnog vidi
se da je najveće odstupanje od podataka dobivenih bonitiranjem kod lovišta
»SJEVERNO MEROLINO« tj. od 4,00 grla na 100 ha reducirano je na 0,75
grla/100 ha, manje je nego kod lovišta »MEROLINO JUG« tj. od 2,10 grla/
100 ha reducirano na 0,75 grla na 100 ha, dok se je kod ostalih lovišta respektiralo
parametar gustoće populacije na 100 ha utvrđen bonitiranjem .


Prema lovnogospodarskim osnovama kreću se gustoće populacije jelena
običnog na 100 ha od 1,00 grla/100 ha kod lovišta »VINKOVCI« SG.
»HRAST« do 0,50 grla/100 ha kod lovišta »SPAČVA JUG« i »SPAČVA SJEVER
« što se može smatrati veoma maloj gustoći.


Kod srneće divljači kreću se gustoće populacija od 9,00 grla kod lovišta
»SJEVERNO MEROLINO« do 3,00 grla/100 ha kod lovišta »MEROLINO JUG«.


METODA RADA


Za istraživanja osnovano je 9 stalnih EKSPERIMENTALNIH POVRŠINA
(EP) i to 7 za utvrđivanje šteta odgrizanje m aksijalnih i terminalnih
izbojaka i 2 za utvrđivanje šteta zimskim nagrizanje m i ljetnim guljenjem
kore sa stabala. Svaka od tih površina kao mikrolokacij a
istraživanja reprezentira izvjesnu specifičnost u odnosu na način kako su
osnovane.


Za utvrđivanje intenziteta oštećivanja biljčica ili stabalac primjena je
metoda totalnog prebrojavanja. Na eksperimentalnim površinama EP 1—7 tj.
na plohama na kojima se utvrđuju štete od odgrizanja aksijalnih i terminalnih
izbojaka posebno su izbrojene biljčice, koje su:


— totalno (letalno) oštećene,
— djelomično oštećene i koje su
— neoštećene.


ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Na eksperimentalnim površinama EP 9 i 10 tj. na plohama na kojima
se utvrđuje oštećivanje mladih stabala, također su razlučena tri stupnja oštećivan
ja kore zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem tj. totalno (letalno)
oštećena stabalca, djelomično oštećena i neoštećena. Oštećivanja su utvrđena


u apsolutnim iznosimastabala.


Dobiveni podaci satraživanja koriste se zakoju EP reprezentira.


te u postotcima od ukupnog broja biljčica ili mladih


svake eksperimentalne površine tj. mikrolokacije isizračunavanje
šteta na 100 ha površine tj. površine


REZULTATI ISTRAŽIVANJA U 1977. GODINI


Analizom rezultata istraživanja stanja šteta kao posljedica stanja u lovištima
u odnosu na jelensku i srneću divljač kao uzročnika štete utvrđeno
je:


1. Na 7 stalnih eksperimentalnih površina bile su tokom VI—VIII mj.
1977. godine odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka utvrđene štete
iskazane u tabelarnom pregledu br. 5.
Tab. 5. — Veličina intenziteta šteta odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka


Vrst podataka


Ukupno biljakaDjelomično oštećenih


Neoštećenih


Ukupno biljakaDjelomično oštećenih


Neoštećenih


Ukupno biljakaDjelomično oštećenih


Totalno oštećenihNeoštećnih


tokom VI—VIII mj. 1977. god.


EksperimentalneEP-1 EP-2 EP-3 EP-4


1. HRAST, LUŽNJAK I KASNI
2206 13173 10188 3278
2203 5 17 3599,87% 0,04% 0,16% 1,07 %


3 13168 10171 32430,13% 99,96 %> 99,84 o/o 98,93%


2. POLJSKI JASEN
33 — 3 1969


33 — — 134100 B/O — — 6,80 »/o


— — 3 1835— — 100% 95,20%


3. BRIJEST NIZINSKI
16 — — 1625
16 — — 26100% — — 1,60%


— — — —


— — — 1597


— — — 98,40 %


površine
EP-5 EP-6 EP-8


1780 1008 6761


— 903 6587
— 89,58 / 97,71 %
1780 105 168
100% 10,42% 2,21 %


944 1911 —


— 1392 —


— 72,85% —


944 519 —
100 % 27,15 % —


1096 215 1863


— 183 1827
— 85,11 % 98,06»/»
— — —


1096 32 36
100 °/o 14,89 % 1,94%




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 41     <-- 41 -->        PDF

4. OBIČNI GRAB
Ukupno biljaka
4 — 141 64 126 688 131


Djelomično oštećenih 4 — — — — 613 129
100 «Vo — — — — 89,09 % 98,47%


Totalno oštećenih — — — — — — 1
— — — — — — 0,76%


Neoštećenih — — 141 64 126 55 1
— — 100 % 100 »A» 100 °/o 10,91 «Vo 0,77 °/o


2. Na dvije stalne eksperimentalne površine tokom VI—VII mj. 1977.
godine utvrđene su štete zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore
iskazane u tab. 6.
Tab.
6. Intenzitet šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore
1977. godine


Vrst podataka Ek< ;peri mental ne površine
Zimsko na grizanje kore Ljetno guljenje kore
EP-9 EP-10 EP-9 EP-10


Ukupno biljaka 958 1305
Djelomično oštećenih 693 939 — —
72,32 «Vo 71,95 %


Totalno oštećenih
153 — 2


— 11,72% — 0,16%
Neoštećenih 265 211 — —
27,68 »/o 16,71 %


2. NIZINSKI BRIJEST
Ukupno biljaka 28 98
Djelomično oštećenih 15 — —
15,31%


Totalno oštećenih
35 — —





35,72%


Neoštećenih 28 48 — —
100% 48,97 %


3. HRAST, LUŽNJAK I KASNI
Ukupno biljaka 15 6
Djelomično oštećenih — —
Totalno oštećenih — 1


16,67 %
Neoštećenih 15 5
100% 83,33%


327




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 42     <-- 42 -->        PDF

3. Na temelju podataka istraživanja stanja štet a kao posljedic e
— koje uzrokuje jelenska i srneća divljač na području 7 stalnih eksperi mentalnih
površina tj. mikrolokacija istraživanja izračunate su
veličine parametara šteta na 1 ha odgrizanje m aksijalnih i terminalnih
izbojaka i to za područja lovišta makrolokacije istraživanja.
Eksperimentalne površine EP-1-2-3 reprezentiraju privredno lovište »Sjeverno
Merolino« Šumskog gospodarstva.»Hrast« — Vinkovci, eksperimentalne
površine EP-4 i 5 reprezentiraju privredno lovište »Merolino Jug« Šumskog
gospodarstva »Hrast« Vinkovci, eksperimentalna površina EP-6 reprezentira
privredno lovište »Vinkovci« Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci i Lovačkog
društva »Sloga« Vinkovci, eksperimentalna površina EP-8 reprezentira
privredno lovište »Spačva Jug« Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci,
s napomenom da te eksperimentalne površine (EP-1, 2, 3, 4, 5, 6 i 8) prikazuju
stanje šteta odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka, a slijedeće
dvije (EP-9 i EP-10) zimsko nagrizanj e ili ljetno guljenje kore.


Računanje štete po 1 ha površine ima svoje opravdanje, jer se na osnovi
takovog parametra lako izračuna kolika je veličina štete na konkretnoj površini
izvjesnog lokaliteta istraživanja, a ako se znade troškovnu vrijednost
svake biljčice ili mladog stabalceta, može se izračunat i koliko je velika
šteta izražena u novčanim pokazateljima.


Usporedbom novčanih pokazatelja svih šteta na području nekog lovišta,
može se korelativno-komparativnom metodom utvrditi lovnoekonomskog
opravdanja držanja izvjesne vrste divljači na oštećenom području u konkretnom
stanju gustoće prirodne populacije.


Tabela 7. Veličina intenziteta šteta odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka
po 1 ha na EP-1 do 6 i 8, mikrolokacija istraživanja uzrokovanih jelenskom i srnećom
divljači u razdoblju VI—VIII mjeseca 1977. godine


Vrst podataka Eksperimentalne površine


EP-1 EP-2 EP-3 EP-4 EP-5 EP-6 EP-8
1. HRAST, LUŽNJAK I KASNI, kom
Ukupno biljaka
Djelomično oštećenih
Totalno oštećenih
1764817624
19901
8
16858
28
32750
350
17800 2519
2257
25014
24371
22
Neoštećenih 24 19893 16830 32400 17800 262 621


2. JASEN POLJSKI
Ukupno biljaka 264 — 5 19690 9440 4747
Djelomično oštećenih 264 — — 1340 3480 —
Totalno oštećenih
Neoštećenih — — 5 18350 9440 1267


3. NIZINSKI BRIJEST
Ukupno biljaka 128 — — 16230 10960 537 6767
Djelomično oštećenih 128 — — 260 457 6759
Totalno oštećenih 4
Neoštećenih _ _ _ 15970 10960 80 4




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 43     <-- 43 -->        PDF

4. OBIČNI GRAB
Ukupno biljaka 32 430 234 640 1260 1669 496
Djelomično oštećenih 32 — — — — 1532 490
Totalno oštećenih — — — — — — 3
Neoštećenih — 430 234 640 1260 137 3


Velika šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore po 1 ha
eksperimentalne površine iskazan je u tab. 8.


Tabela 8. Intenzitet šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore prema
stanju u VI—VIII mj. 1977. godine.


Vrst podataka Eksperimentalne površine


EP-9 EP-10 EP-9 EP-10


Zimsko nagrizanje kore Ljetno guljenje kore


1. JASEN POLJSKI
Ukupno biljaka 9580 2878
Djelomično oštećenih 6930 1784
Totalno oštećenih— 29
29290
00 4
Neoštećenih265
2652650
00 40
40400
00 — 400


2. BRIJEST NIZINSKI
Ukupno biljaka 291 185
Djelomično oštećenih — 28
Totalno oštećenih — 66
Neoštećenih 291 91


3. HRAST LUŽNJAK I KASNI
Ukupno biljaka 156 14 — 14
Djelomično oštećenih — — — —
Totalno oštećenih — — — 2
Neoštećenih 156 12 — 12


Ovo su podaci o štetama kao posljedici, koju uzrokuje jelenska
i srneć a divljač, nužno je utvrditi kako se s lovištima gospodari, tj. kakove
su gustoće prirodne populacije divljači koja uzrokuje štete i pod kakovim
uvjetima obitava i razmnožava se.


KOMPARACIJA GUSTOĆE POPULACIJE DIVLJACI
I INTENZITETA OŠTEClVANJA


Ako se analizira i komparira gustoće populacija na 100 ha i postotaka
djelomično i totalno oštećenih krošnjica, dobivaju se podaci prikazani u tab. 9.


329




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Tabela 9. Komparacija gustoća populacija na 100 ha i postotka djelomično i totalno
oštećenih krošnjica 1977. g. te oštećenja kore


Lovišt e Broj
EP
Gustoća
populacije
Djelomična i totalna oštećenja i Vo
jelen srna jasen brijest hrast grab
1. OŠTEĆENJA KROŠNJICA


»Sjeverno Merolino« 1 0,75 9,00 100 Vo 100 Vo 99,87 Vo 100 V»
2 0,04 Vo 100 Vo
3 100 Vo 0,16 Vo
»Merolino Jug« 4 0,75 3,00 6,80 Vo 1,60 Vo 1,07 Vo —
5 u ogradi
»Vinkovci« Š. G. 6 1,00 6,00 72,85 Vo 85,11% 89,58 Vo 89,09 Vo
»Vinkovci« L. D. 6 1,00 6,00 72,85 «Vo 85,11 Vo 89,58 Vo 89,09 Vo
»Spačva Jug« 8 0,50 4,00 98,06´% 97,78 Vo 9,23 Vo


2. OŠTEĆIVANJE KORE
»Spačva Sjever« 9 0,50 4,00 72,32 Vo —
10 83,83% 51,03 «Vo 16,67 Vo


Na temelju ovih podataka zapaža se da su oštećivanja krošnjica odgrizanjem
lateralnih i terminalnih izbojaka kod gustoće populacije 0,75 grla/100 ha
jelena i 9,00 grla/100 ha srna ili ukupno 9,75 grla/100 ha uzročnika šteta
oštećenja maksimalnog intenziteta i iznose 99,87% (Sjeverno Merolino)
a uz najmanj u gustoću populacije uzročnika šteta, tj. 0,75 grla
jelena/100 ha i 3,00 grla/100 ha srna ili ukupno 3,75 grla/100 ha da je oštećenje
minimalnog intenziteta i to odgrizanjem lateralnih i terminimalnih
izbojaka kod jasena 6,80´%, hrasta lužnjaka i kasnog 1,07% i
nizinskog brijesta 1,60 % (Merolino Jug).


Utvrđena je interesantna pojava, da na području lovišta »Vinkovci« makar
pored srneće divljači i običnog jelena ima i jelena lopatara gustoće populacije
na 100 ha : 8,00 grla, da intenzitet oštećivanja nije maksimalan.


Nadalje je utvrđeno, da ograđivanje ugroženih biljaka zaštitnim ogradama
djeluje 100%, a dokaz je tome, da na površini eksperimentalne površine
br. 5 (EP-5) koja je unutar nis u bila utvrđena oštećenja krošnjica niti
1977. g. a niti ranijih godina od osnivanja te površine.


Što se tiče oštećivanja kor e zimskim nagrizanjem i ljetnim gulje nje
m tokom 1977. g. utvrđen je maksimaln i parametar intenziteta
oštećivanja kod jasena poljskog (83,83%) aminimalni kod hrasta
lužnjaka i kasnog (16,67%), što je utvrđeno na eksperimentalnim površinama
br. 9 i br. 10.


330




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 45     <-- 45 -->        PDF

ZAKLJUČCI


1.
Deve t eksperimentalnih površina reprezentiraju konkretne specifičnosti
načina osnivanja sastojina.
2.
Oštećivanja su istraživana na: jasenu poljskom (Fraxinus angustifoliaVahl), hrastu lužnjaku (Quercus robur L.), kasni hrast (Quercus tardissima
Mat.), nizinskom brijestu (Ulmus carpinifolia Gleditsh.) i običnom
grabu (Carpinus betulus L.).
3.
Štete kao posljedice uzrokuju: obični jelen (Cervus elaphus L.), jelen lopatar
(Cervus dama L.) i srna obična {Capreolus capreolus L.).
4.
Štete su utvrđivane metodom totalnog prebrojavanja biljčica i mladih
stabala.
5.
Na svakoj eksperimentalnoj površini utvrđivan je ukupni broj biljaka,
djelomično i totalno (letalno) oštećenih te neoštećenih, i na 100 ha lovnoproduktivne
površine.
6.
Na području makrolokacije istraživanja postoji pet lovišta od kojih je
još i jedno Lovačkog društva »Sloga« — Vinkovci. Maksimalnu površinu
ima privredno lovište »Spačva Jug« i to 13632 ha a minimalnu privredno
lovište »Merolino Jug« i to 2656,88 ha.
7.
Tehničko uređenje lovišta područja makrolokacije istraživanja je neravnomjerno
po broju hranilišta za jelensku i srneču divljač, kojih ima
maksimalno po broju na najmanjem lovištu, i to 13 kom., na području
privrednog lovišta »Merolino Jug«, a na području maksimalnog lovišta
»Spačva Jug« ima najmanji broj takovih lovnotehničkih objekata. P r eporuča
se korisniku prava lova da tu neravnomjernost što
prije izmjeni, jer je dodatna prehrana jedna od komponenata smanjivanja
intenziteta šteta.
8.
Na područjima najmanjeg i najvećeg lovišta za sada nema jednogodišnjih
remiza, pa je nužno da se ih čim prije osnuje kao komponentu dodatne
hrane za jelensku i srneću divljač, kao jednu od komponenata
smanjivanja intenziteta šteta.
9.
Kvantitativno-kvalitativna neravnomjernost rasporeda i strukture hrane
u prirodnoj sredini utvrđena je na područjima svih lovišta, zato je nužno
da se svake godine osigura na vrijeme dovoljne količine kvalitetne hrane
i soli te pitke vode (za jelene i za kaljužanje), što sve čini jednu od komponenata
smanjenja intenziteta šteta.
10.
Analizom i komparativnom metodom utvrđene su izvjesne korelativne
zakonitosti proporcionalnosti gustoće prirodne populacije i broja uzročnika
šteta na 100 ha lovnoproduktivne površine prirodne sredine i to:
a) Kod gustoće prirodne populacije jelenske i srneće divljači uzevši ih
kao cjelinu maksimalno 9,75 grla na 100 ha lovnoproduktivne površine
utvrđeno je istraživanjem maksimalni intenzitet oštećivanja na
krošnjicama jasena poljskog, hrasta lužnjaka i kasnog, brijesta nizinskog
i običnog graba i to 100%;


b) uz minimalnu
gustoću prirodne populacije uzevši u cjelinu broj jelenskih
i srnećih grla na 100 ha lovnoproduktivne površine istraživanjem
je utvrđen minimalni intenzitet oštećivanja krošnjica ako je minimalna
gustoća 3,75 grla na 100 ha;




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 46     <-- 46 -->        PDF

c) na ograđenoj površini nije se moglo utvrditi nikakovo oštećivanje krošnjica
odgrizanjem lateralnih i terminalnih izbojaka.


11.
Maksimalni intenzitet oštećivanja kore zimskim nagrizanjem ili ljetnim
guljenjem utvrđen je uz gustoću prirodne populacije jelena 0,50 grla na
100 ha na poljskom jasenu i to 83,83% djelomično oštećenih stabala a
minimalni na hrastu lužnjaku i kasnom i to 16,67´%.
12.
Uz gustoću prirodne populacije jelena lopatara 8,00 grla na 100 ha lovnoproduktivne
površine nije se pojavilo povećanje intenziteta oštećivanja
krošnjica odgrizanjem lateralnih i terminalnih izbojaka.
Primljeno 2. II 1978.
Prof. Dr Drago ANDRAŠIĆ
dipl. inž. šum.,
predstojnik Katedre za lovstvo
Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
Šimunska cesta br. 25.


SUMMARY


Preliminary report on the investigations of the extent of damage by red deer and
roe deer in the forests of the Forest Enterprise »Hrast« in Vinkovci


In the Spačva forest basin of the Forest Enterprise »Hrast« in Vinkovci 7
permanent experimental plots were laid out for determining damage being the
consequence of gnawing off buds and biting or stripping off bark on stems of
various different tree species (Oak, Ash, Elm). In this paper the author presents
the results obtained in 1977.


»U zaštiti protiv šteta od divljači na vegetaciji koriste se mehanička, kemijska
i biološko-ekonomska sredstva . . . Neki autori, kao npr. KNOBLOCH
(1891) preporučuje kemijsko sredstvo tzv. ´Schubertovo mazivo´, sastavljenb
od petroleja i katrana, koje svojim neugodnim mirislom repelentno djeluj´e na
divljač.«


(POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976
kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. —
str. 291)