DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 48 <-- 48 --> PDF |
odlaskom u zemlju gdje se zakukulje u kokonima iz kojih izlaze leptiri tek u 7. odnosno 8. mjesecu. Silazak u zemlju u krajevima gdje su klimatski uvjeti manje povoljni može se odgoditi i do 5. mjeseca. Svi su poikilotermi, osjetljivi na klimatske faktore, no ovo je naročito istaknuto kod borova četnjaka, i zato su ekološka istraživanja ove vrste angažirala mnoge istraživače od kojih su jugoslavenski istraživači (ANDROIĆ) dali prvi ozbiljniji prilog na ovom području, a zatim su veliki napredak učinili Španjolci a naročito Francuzi. Od 1954. godine, kada se kod nas pojavila prva biološko-ekološka studija ove vrste, pa do danas razjašnjene su mnoge pojave koje dosada nisu bile rasvjeti jene. Pokušat ćemo da Vas uvedemo u područje rada pojedinih istraživača, iako to nije lako s ograničenjem prostora. Na koncu želimo da dademo i neke elemente važne za njegovo suzbijanje. SI. 1 Golobrst prouzrokovan po borovom četnjaku (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) u području Vodica na Ćićariji (na granici Hrvatske i Slovenije) Foto: Ing. M. Savelj U našoj studiji tvrdili smo od početka da je borov četnjak vrsta mediterana i utvrdili areal rasprostranjenja u našoj zemlji (ANDROlC, 1957.). Kod toga smo primijetili da mu je sjeverna granica određena udaljenošću od obale ili nadmorskom visinom. Ta visina katkada prelazi 1000 m. Negdje zalazi duboko u kopno (Konjic, Prozor) kamo je stigao dolinom rijeka (Neretva, Zrmanja), koje utječu u more što je omogućilo prodor toplih zračnih struja i ublažilo klimatske ekstreme. |