DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Trichogramma embryophagum Htg. (Hym. Trichogrammatidae)
Tetrastichus servadei Dom. (Hym. Eulophidae)
Tetrastichus virulae Thorns. (Hym. Eulophidae)


U stadiju gusjenice i kukuljice:


Phryxe caudata Rond. (Dipt. Tachinidae)
Phryxe vulgaris Fall. (Dipt. Tachinidae)
Compsilura concinnata Meig. (Dipt. Tachinidae)
Lydella lepida Meig. (Dipt. Tachinidae)
Trycholiga sorbillans Wd. (Dipt. Tachinidae)
Tricholiga grandis Zett. (Dipt. Tachinidae)
Pelatachina tibialis Faff. (Dipt. Tachinidae)
Ctenophorocera pavida Meig. (Dipt. Tachinidae)
Exorista segregata Rond. (Dipt. Tachinidae) u Tunisu
Erigorgus femorator Aub. (Hym. Ichneumonidae)
Villa brunnea Beck. (Dipt. Bomhyliidae)
Ichneumon rudis Fonsc. (Dipt. Bombyliiidae)
Conomorium eremita Foerst. (Hym. Pteromalidae)
Psychophagus omnivorus Walk. (Hym. Pteromalidae)
Determinacya Boučak, London


Postoje još i neke neizvjesne vrste ali radi nesigurne determinacije
ih ovdje ne spominjemo.


SUZBIJANJE BOROVA ČETNJAKA


Intenzivno reagiranje ove vrste na klimatske faktore: temperaturu, svjetlo
i vlagu odrazuje se ne samo na gustoću populacije već i na´1 prostornu
disperziju. To ujedno predstavlja i faktor koji je pridonio teškoćama u suzbijanju
ovog štetnika. On se dosada intenzivno suzbija u Španiji, gdje tretirane
površine iznose godišnje i nekoliko tisuća hektara. Akcije suzbijanja
poduzimaju i ostale zemlje, a mi smo u Jugoslaviji primjenili u borbi protiv
četnjaka kemijske i biološke metode. Moramo priznati da kemijske metode
nisu uvijek imale uspjeha. Pripisivalo se to jednom insekticidu, drugi put
tehnici i konačno se tražio uzrok u tome da akcija nije provedena pravovremeno.
U posebnom radu (ANDROlC 1968) dali smo rezultate naših istraživanja
o uspjesima odnosno neuspjesima dosadašnjih akcija suzbijanja.


Ta su istraživanja potvrdila da je osnovno u akciji suzbijanja
četnjaka utvrditi optimalno vrijeme početka akcije. U
laboratorijskim pokusima je utvrđeno, da je četnjak veoma rezistentna vrsta
na kemijske insekticide a ta se rezistentnost bitno povećava poslije drugog
razvojnog stadija gusjenica. Zato je veoma važno da se suzbijanje provededok su gusjenice u 1. odnosno 2. stadiju. To je već i s ekološkog stanovišta
potrebno izvesti tada, jer u trećem stadiju gusjenice bivaju parazitirane, pa
uništavanjem gusjenica uništavamo njihove parazite*. Svako suzbijanje mora
biti efikasno s obzirom na postotak uništenja ali ono mora biti i ekonomično.
Stoga se pri izboru metode suzbijanja faktor ekonomičnosti mora imati u vidu.


* Iznimno, kod upotrebe bioloških preparata (Bactospeine, Dipel i dr.) suzbijanje
se može provoditi i u 3. stadiju.