DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Kod borova četnjaka izbor metode (mehanička, kemijska ili aviokemijska)
ovisi o intenzitetu zaraze (abundaciji) i o veličini površine koju smo odredili
za tretiranje. Za utvrđivanje gustoće populacije i kritičnog broja izradili smo
metodiku zasada orijentacionog karaktera (ANDROlC 1968). Dakako, da ekonomičnost
pojedinih metoda suzbijanja ovisi o više faktora. Pored abundance,
to su još i veličina površine, obrast, visina stabala, reljef tla, tip aparata,
sposobnost radnika itd.


U svakom slučaju vrijeme u kome se suzbijanje treba provesti je ograničeno.
U tome vremenu treba fiksirati početak sprovođenja akcije. Taj datum
pokušali smo odrediti koristeći graf. br. 1. Iz njega se vidi da se zbog
razvučenog i otegnutog toka eklozije gusjenica suzbijanje ne smije provesti
niti prerano niti prekasno. Čekamo li sa započinjanjem akcije s eklozijom
posljednjih gusjenica, dogoditi će se da ćemo u tom momentu imati već dobar
dio populacije u 3. stadiju, a upravo to ne smije se dogoditi iz razloga
koje smo već spomenuli. Započnemo li akciju u vrijeme prvih eklozija može
se dogoditi da uslijed prestanka djelovanja insekticida (za DDT to je 18 dana,
za druge insekticide vrijeme je kraće) budu pošteđene gusjenice, koje su
naknadno izašle. Iz grafikona izlazi da je najbolje započeti suzbijanje 20 dana
nakon što primjetimo prve gusjenice, a prema određenoj površini i gustoći
populacije izaberemo metodu i broj aparata koji će osigurati dovršenje suzbijanja
u roku.


Postoji i mogućnost u predjelima za veoma raznolikim uvjetima terena
i klime da je vrijeme ekolozije gusjenica toliko produljeno da može doći u
obzir i ponovljeno suzbijanje. I kod nas to neće biti rijedak slučaj. U tom
slučaju mogu se kombinirati različite metode suzbijanja.


Dakako da i o tehnici suzbijanja ovisi uspjeh, pa se ono treba provoditi
prema svima pravilima koji vrijede za pojedine metode i pojedine aparate
(bilo sa zemlje ili iz zraka).


U svakom slučaju suzbijanje četnjaka nije jednostavan posao pa odluku


o metodi, vremenu početka i završetka akcije treba u svakoj godini da donese
stručnjak, na temelju podataka na terenu (u svakoj sastojini) o toku
eklozije i razvoju gusjenica imajući uvijek u vidu diferentnost ekoloških
faktora, gustoću populacije i veličinu površine određenu za suzbijanje.
LITERATURA


1.
A g e n j o, B.: Monografia dela famiglia »Thaumatopoediae«, EOŠ, Tom XVII,
1941.
2.
Android , M.: Borov prelac-gnjezdar (Cnethocampa pityo campa Schiff.) i
njegovo suzbijanje, God. Biol. Instituta, god. III, sv. 1—2, Sarajevo, 1950.
3.
A n d r o i ć, M.: Contribution a Fetude de Cnethocampa pityocampa Schiff., Revue
de Pathologie vegetale et d´Entomologie agricole de France, Tom XXXV,
No 4, Paris, 1956.
4.
A n d r o i ć, M., Serafimovski, A.: Smrdljikin četnjak (Thaumatopoea solitaria
var. iranica Bang Hars) dosad nepoznati štetnik u našoj zemlji. Zaštita
bilja br. 29, Bgd 1955.
5.
Androić , M.: Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa Schiff.)
Glasnik za šumske pokuse, Vol. XIII, Zagreb, 1957.
6.
Androić , M.: Pokusno suzbijanje borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa
Schiff.) bakterijama (Bacillus thuringiensis Šum. list, br. 3—4, Zagreb, 1961.
339