DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 56 <-- 56 --> PDF |
VREDNOVANJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA NA PRIMJERU ŠUMSKIH KULTURA UVOD Pitanje vrednovanja općekorisnih funkcija šuma zahtijeva kompleksnije sagledavanje, posebno sa stanovišta zaštite čovjekove okoline, kao i u domeni kriterija za financiranje proširene reprodukcije od strane korisnika šuma. Treba naglasiti, da zbog različito tretiranih funkcija u odnosu na specifičnosti prirodnih i ekonomskih uslova pojedinih krajeva, detaljno razrađena metodologija za Jugoslaviju kao cjelinu ne dolazi u obzir. Stoga bi bilo potrebno za Jugoslaviju u cjelini obraditi opće principe vrednovanja radi osiguranja jedinstvenog pristupa na pojedinim područjima. Međutim u okviru pojedinih regiona ili u republičkim okvirima pristupilo bi se detaljnijoj obradi ove metodike, koja bi odražavala postojeći nivo intenzivnosti gospodarenja šumama i gdje bi došle do izražaja specifičnosti u prioritetu namjene pojedinih šumskih kompleksa. Relativno brzi razvoj materijalne kulture u nas uslovio je porast vrijednosti šuma kao nacionalnog bogatstva, pa je s tim u vezi i uloga šuma postala značajnija. Globalno uzevši u odnosu na osnovne namjenske funkcije šuma obično se vrši sljedeća uslovna podjela: šume i šumski nasadi s primarnom proizvodnom funkcijom, zatim šume s primarnom zaštitnom i sanitarno-rekreativnom funkcijom. Za područje krša, naročito u submediteranskom području, ima malo prirodnih sastojina kao i staništa koji bi, sa stanovišta postizanja prinosa, opravdale svoju proizvodnu funkciju. Ovo zbog toga što duži produkcioni period i nisko očekivani prinosi u drvnoj masi kod osnivanja šumskih nasada ne opravdavaju visoka ulaganja. Predmet ovoga rada odnosi se na submediteran donje Hercegovine, gdje su uznapredovali procesi degradacije tla i sastojina. Prema jednoj procjeni, na ovom području u strukturi šumskih površina za proizvodne svrhe intenzivnih kultura, moglo bi se izdvojiti svega 10—15 % ovih površina. Nasuprot tome zaštitne i rekreativne funkcije šuma imaju znatno veću ulogu. Od šuma i nasada s primarnom zaštitnom funkcijom na području submediterana Hercegovine ističu se nasadi i sastojine koje sprječavaju eroziju tla, zaštićuju objekte i naselja od poplava, smiruju i saniraju bujične perimetre, vrše zaštitu od vjetra (bure) i si. Od nasada koji imaju namjensko korišćenje za rekreativno-estetske svrhe, ističu se park-šume i zeleni pojasevi u blizini većih gradskih cjelina, zatim grupacije stabala u sklopu ugostiteljskih objekata, lječilišta, plaža, vidikovaca i si., te kamp-šume. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 57 <-- 57 --> PDF |
OSNOVNI PODACI O OBJEKTIMA I NAČIN VREDNOVANJA U razmatranje su uzeti sljedeći objekti: 1. Ivanjic a II, na području Šumske uprave Trebinje, s nadm. visinom 420—460 m., ekspozicije zapadne i jugozapadne. Geološka podloga: vapnenačko-dolomitni sedimenti mezozoika; tip tla: plitka vapnenačko-dolomitna crnica sa smanjenim sadržajem humusa. Osnovni taksacioni podaci su sljedeći: broj stabala 407 kom./ha, temeljnica 7,2 m2/ha, tekući volumni prirast 1,2 m3/ha/god., masa sastojine 130 m3/ha. Po sastavu to je mješovita sastojina alepskog bora, čempresa i primorskog bora starosti 42. godine. U požarom oštećenom dijelu sastojine kod sječe je dobijeno 117 m3 celuloznog i 13 m3/ha ogrjevnog drveta. Uz obračun vrijednosti proizvodnje na bazi cijena sortimenata iz 1975. godine, koja iznosi 32 hilj. dinara po 1 ha i troškova proizvodnje od 22 hiljade dinara po 1 ha, ostvarila bi se vrijednost (cijena) drveta na panju od 10 hilj. dinara po 1 ha. Ova vrijednost tj. iznos nije dovoljan da pokrije troškove podizanja, održavanja i njege ovakve kulture, a da bi se ostvarila ekonomičnost podizanja, trebalo bi postići veći prinos i povoljniji sortimentni omjer. Uz uslov da se kod dužine ophodnje od 60 godina ostvari prinos od 220 m3/ha i uz omjer sortimenata od 20% trupaca, 60% celuloznog drveta, 5% ogreva i 15% otpadaka, ostvarila bi se vrijednost proizvodnje od 53 hilj. dinara po 1 ha, dok bi troškovi proizvodnje iznosili 35 hilj. dinara, a vrijednost drveta na panju (18 hilj. din/ha) bila bi dovoljna da se pokriju troškovi proste reprodukcije, ali bez ukamaćivanja uloženih sredstava. 2. Objeka t Hotan j nalazi se nedaleko od Čapljine na nadmorskoj visini od 90 do 100 m, neizrazite ekspozicije, blago nagnute padine prema sjeveru. Geološka podloga su gornje kredni rudistni vapnenci; tlo je plitko, smeđe vapnenačko, slabo alkalne reakcije. Mjestimično se javljaju partije srednje dubokog profila. Taksacioni podaci za ovu sastojinu pokazuju sljedeće: prosječan broj stabala 738 kom. po 1 ha, temeljnica po 1 ha 19,3 m2, tekući volumni prirast 3,2 m3 po 1 ha, masa sastojine 101 m3 po 1 ha. Ovaj objekt je čista sastojina alepskog bora starosti 25 godina. Budući da je 25 godina kratak produkcioni period, za ocjenu ekonomičnosti proizvodnje uzima se period od 50 godina, u kojem se može očekivati prinos od 300 m3 po 1 ha, uz primjenu bolje tehnologije. Pod uslovom da se ostvari sortimentni omjer: 18% pilanskih trupaca, 10% rudnog i 55% celuloznog drveta, kao i 17% otpatka, ostvarila bi se vrijednost proizvodnje od 96 hilj. dinara po 1 ha, a troškovi bi iznosili 75.7 hilj. din. po 1 ha, što znači da bi cijena drveta na panju iznosila 20,3 hilj. dinara po 1 ha. Ovaj iznos bi bio dovoljan da se pokriju troškovi pošumljavanja, njege i zaštite po 1 ha. 343 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 58 <-- 58 --> PDF |
VREDNOVANJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA SUMA Za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma postoje danas u svijetu različite metode i kriteriji, koji pretežno nemaju egzaktnu podlogu. Primjenjujući nešto izmijenjene kriterije po sistemu bodovanja (prema Mantelu) uz ocjenu lokalnih uslova objekata došlo se do vrijednosti šumskih kultura. Pod uslovom da se vrijednost drveta na panju kod objekta Ivanjica ocijeni da iznosi svega 16 % od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma, a kod objekta Hotanj s 25%, pri ocjeni različite vrjednosti zaštitnih i drugih funkcija šuma u odnosu na tretirane objekte, dolazi se o sljedećih vrijednosti šumskih kultura: Redni Funkcije šuma Vrijednost šuma u odnosu na broj sveukupnu vrijednost Ivanjica 2 Hotanj u %> uhilj.din u l9/o uhilj.din Proizvodna funkcija (vrijed. drvetapanju — glavne sječe i prorede) na 16 10,0 25 20,3 Hidrološka funkcija 34 21,2 30 24,3 Klimatološka funkcija 5 3,2 5 4,1 Higijensko-zdravstvena funkcija 10 6,2 10 8,1 Estetska funkcija 10 6,3 5 4,0 Rekreaciona funkcija 5 3,1 10 8,1 Zaštitna funkcija 20 12,5 15 12,2 Svega 100 62,5 100 81,1 Uočljivo je, da su pri valorizaciji kod objekta Ivanjica više naglašene zaštitne i druge općekorisne funkcije šuma, a kod objekta Hotanj dolaze do izražaja proizvodne funkcije šuma. Iz prednjeg pokušaja vrednovanja sveukupnih funkcija šuma, nameće se zaključak da bi u okviru osnovnih funkcija šuma (zaštitnih i rekreativno- estetskih) bilo potrebno izvršiti kategorizaciju uzimajući u obzir činioce koji su dominantni za konkretne uslove objekta. Tako npr., ako je objekat prirodno atraktivan s dobrim saobraćajnim vezama, a nalazi se u blizini gradskih centara, ovdje bi došle do izražaja sanitarno-rekreativne funkcije šuma. Međutim, ako se radi o erodiranim, jugu izloženim padinama većeg nagiba terena, kod kategorizacije bi faktori kao što su: vrst erozionih procesa (početna ili jaružna erozija, kamenitost terena), nagib terena, vrst matične podloge i si., bili odlučujući kod procjene učešća zaštitne funkcije u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti svih funkcija šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 59 <-- 59 --> PDF |
ZAKLJUČCI Rezultati koji se odnose na pokušaj vrednovanja sveukupnih funkcija šuma na konkretnim objektima, upućuju na sljedeće zaključke: — utvrđivanje realnih kriterija za vrlo širok spektar svih funkcija šuma u nekim oblastima nema realniju egzaktnu podlogu, pa se u tim slučajevima mora pristupiti vrednovanju na principu relativnih odnosa prema drugim funkcijama (kao npr. kod vrednovanja estetskih funkcija šuma); — na konkretnim primjerima dolaze do izražaja različiti relativni odnosi o učešću pojedinih funkcija, što zavisi od naglašenosti primarne funkcije. Ukoliko se radi o boljim staništima, u tom slučaju jače dolazi do izražaja proizvodna funkcija; — kod izrade metoda vrednovanja za cijelu zemlju, kriteriji bi morali biti zasnovani na općim principima i izraženi u rasponu graničnih koeficijenata u odnosu na pojedine funkcije šuma. — bliži propisi i detaljnija razrada metoda vrednovanja morala bi se izvršiti u okviru užih regiona ili pojedinih Republika, pri čemu bi se uzimala u obzir specifičnosti u osnovnim prioritetnim namjenama pojedinih šumskih kompleksa. R. CURIČ, Sarajevo »Kod izrađivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom r Uz ova ntičela držalo se je pred očima svrhu zagrebačke šume, što ju ona ima kao klimatičko bor^avilište građana zagrebačkih, te kao vjetrobrfin za grad Zagreb, pa je dosljedno tome i cijelo gospodarenje udešeno koli obzirom na vrst uzgoja, toli i obzirom na vrst drveća«. (R. Erny u prikazu »Gospodarstvena osnova za šumu si. i kr. glavnoga grada Zagreba, objavljenog u Sum. listu 1908. godine. Tada je površina gradske šume iznosila 463,53 ha, a prostirala se od Rebra do Sljemena, uglavnom uz staru »sljemensku cestu«). |