DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 59     <-- 59 -->        PDF

ZAKLJUČCI


Rezultati koji se odnose na pokušaj vrednovanja sveukupnih funkcija
šuma na konkretnim objektima, upućuju na sljedeće zaključke:


— utvrđivanje realnih kriterija za vrlo širok spektar svih funkcija šuma
u nekim oblastima nema realniju egzaktnu podlogu, pa se u tim slučajevima
mora pristupiti vrednovanju na principu relativnih odnosa prema drugim
funkcijama (kao npr. kod vrednovanja estetskih funkcija šuma);
— na konkretnim primjerima dolaze do izražaja različiti relativni odnosi


o učešću pojedinih funkcija, što zavisi od naglašenosti primarne funkcije.
Ukoliko se radi o boljim staništima, u tom slučaju jače dolazi do izražaja
proizvodna funkcija;
— kod izrade metoda vrednovanja za cijelu zemlju, kriteriji bi morali
biti zasnovani na općim principima i izraženi u rasponu graničnih koeficijenata
u odnosu na pojedine funkcije šuma.


— bliži propisi i detaljnija razrada metoda vrednovanja morala bi se
izvršiti u okviru užih regiona ili pojedinih Republika, pri čemu bi se uzimala
u obzir specifičnosti u osnovnim prioritetnim namjenama pojedinih šumskih
kompleksa.
R. CURIČ, Sarajevo
»Kod izrađivanja nazočne osnove držalo se je pred očima u prvom rpotrajno uživanje glavne potrebe grada, naime ogtieva, te sredstava, kojimaće se što više produktivna snaga tla podignuti . . .


Uz ova ntičela držalo se je pred očima svrhu zagrebačke šume, što ju ona
ima kao klimatičko bor^avilište građana zagrebačkih, te kao vjetrobrfin za grad
Zagreb, pa je dosljedno tome i cijelo gospodarenje udešeno koli obzirom na vrst
uzgoja, toli i obzirom na vrst drveća«.


(R. Erny u prikazu »Gospodarstvena osnova za šumu si. i
kr. glavnoga grada Zagreba, objavljenog u Sum. listu 1908.
godine. Tada je površina gradske šume iznosila 463,53 ha, a
prostirala se od Rebra do Sljemena, uglavnom uz staru »sljemensku
cestu«).