DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKIH NASADA U PRIGRADSKIM PODRUČJIMA NA HERCEGOVAČKOM KRŠU I PROBLEMI NJIHOVOG PODIZANJA UVOD Kraško područje Hercegovine obuhvaća 18 komuna s cea. 470.000 stanovnika (po popisu iz 1971. god.) i predstavlja skoro u cijelosti pasivan kraj. I pored učinjenih velikih napora za ekonomski razvoj ovog područja u prve dvije decenije poslije Oslobođenja, zaposlenost u društvenom sektoru privrede je bila vrlo niska jer je iznosila svega 52.556 radnika i službenika od čega u industriji 17.950, koja je locirana uglavnom u nekoliko gradova (Mostar, Konjic, Trebinje, Čapljina i Livno). Zaostajanje ostalog područja bilo je uslovljeno prije svega lošom putnom mrežom, koja se tek u poslednjih 5—6 godina intenzivno razvija. Planirane moderne saobraćajnice stvoriće izuzetno povoljne uslove za veći ekonomski prosperitet ovog kraja, koji u poslednjoj deceniji doživljava izuzetan zamah. U tako velikim naporima za izgradnju saobraćajnica, industrije, energetskih postrojenja, poljoprivrede i svih ostalih pratećih službi i institucija, zanemareno je podizanje objekata za svakodnevni odmor i rekreaciju radnika i pored toga što se neki gradovi nalaze okruženi skoro golim kamenjarom, odnosno krasom s ostacima najrezistentnije vegetacije (Mostar, Trebinje, Stolac itd.). Kod izrade urbanističkih riješen ja za veća gradska naselja, u prvi plan je postavljeno podizanje zelenih pojaseva estetsko-rekreacione i zaštitne funkcije u neposrednoj blizini i oko prigradskih naselja. U tom cilju je izrađena potrebna dokumentacija za podizanje zelenog pojasa oko grada Trebinja u površini od 710 ha i za lijevu obalu rijeke Neretve neposredno iznad Mostara od 1000 ha u roku od 20 godina (1974—1993. god.). Izvedbene projekte za podizanje nasada u neposrednoj blizini grada za 1975. godinu osigurale su Opštine Bileća i Stolac za 20 odnosno 40 ha, dok su se i ostale hercegovačke komune angažovale na pošumljavanju u bližoj i daljoj okolini naselja koristeći odredbe »Zakona o učešću Republika u finansiranju radova na kršu« prema kome treba da se pošumi u navedenom periodu 50.000 ha hercegovačkog krša. ULOGA I ZNAČAJ ZELENIH POVRŠINA Kako je već naglašeno, u svim društvenim oblastima došlo je u posljednje vrijeme u Hercegovini do naglog razvoja u takvom obimu da su veća poduzeća iz Mostara, Trebinja i Konjica počela ulagati sredstva za izgradnju industrijskih objekata u ostala hercegovačka područja. Pored ostalih faktora |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 61 <-- 61 --> PDF |
koji su bili odlučujući za takav pristup razvoju, značajno mjesto ima zaostajanje u izgradnji pratećih objekata za razvojem privrede, a što je posljedica nagle seobe seoskog stanovništva u razvijenije centre. Izgradnjom suvremenih stambenih blokova, industrijskih i ostalih objekata u gradovima i njihovoj bližoj okolici sve je manje zelenih površina u moru betona koji već daje obilježja većim hercegovačkim aglomeracijama. Bilo je napora da se očuva postojeće zelenilo u gradovima, za kojim su potrebe sve veće, ali je njega sve manje s tendencijom smanjivanja mogućnosti njegovog proširenja. S druge strane sivilo ljutog krša okolnih brežuljaka i brda tmurno djeluje svojim izgledom što je izrazit slučaj s bližom okolinom Mostara, Trebinja, Ljubinja, Stoca i još nekih mjesta. Na tim površinama intenzivno djeluju erozioni procesi s izraženim fenomenima bujičnih tokova (Mostar, Ljubinje, Trebinje itd.). Upravo te površine predstavljaju glavne medije za šumske nasade, čije podizanje je postala nasušna potreba za svakodnevni odmor i rekreaciju radnih ljudi. Većina tih površina (prema stanišnim uslovima) ima najviše uslova za podizanje park-šuma, dok su uslovi za hortikulturno oblikovanje pejsaža dosta teški. U isto vrijeme na njima postoje idealni uslovi za izgradnju ugostiteljskih kao i ostalih objekata za rekreaciju gradskog stanovništva od najmlađe do najstarije dobi. U nekim mjestima (Mostar i Trebinje) moguće je uz manje rekonstrukcije starih puteva i uz adaptaciju bivših fortifikacija urediti ugostiteljske objekte, koji bi u isto vrijeme služili kao izuzetno lijepi vidikovci. Podizanjem nasada na tim površinama sveli bi se na minimum erozioni procesi i ublažili klimatski ekstremi. Projektirani zeleni pojasevi kod Mostara, Trebinja, Bileće i Stoca uz već podignute kulture, premašuju normu za potrebe rekreacije pod uslovom, da se izrade i prateći objekti te da se veličina park-šume za jedan grad obračunava na bazi norme od 800 m2 za jednog posjetioca i kao osnov za posjetu parku svega 10% stanovnika (Vučijak — 1973). Hercegovina je bogata kulturno-historijskim spomenicima i prirodnim ljepotama u području frekventnih turističkih tokova, posebno dolinom Neretve tj. kroz Mostarsko-čapljinsku regiju. Od svih vrsta nasada koji se koriste za potrebe kontinentalnog turizma u Hercegovini najznačajnije bi bile kamp-šume. Njihovo podizanje na atraktivnim punktovima povećalo bi učešće takozvanog stacionarnog turizma u ukupnom turističkom prometu, čime bi se povećala rentabilnost ove značajne turističke privredne grane. Također je poželjno podizanje manjih sastojina ili grupa stabala uz turističke objekte, riječne plaže i si., s tim da podignuti objekti bitnije ne mijenjaju izgled pejsaža, te da ne djeluju izvještačeno (Vučijak — 1973.). POSTOJEĆE TEŠKOĆE I PROBLEMI PRI PODIZANJU NASADA U području hercegovačkog krša gdje je devastacija šuma iskonskog karaktera (počev od mlađeg neolita — Đikić, 1957) podizanje nasada turističko- rekreativnog karaktera predstavlja finansijski problem. To se prije svega odnosi na malu mogućnost upotrebe mehanizovanih sredstava, nedostatak i 347 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 62 <-- 62 --> PDF |
skupoću radne snage za podizanje nasada u surovim uslovima staništa, te proizvodnju ili nabavku sadnica određenog uzgoja i kvaliteta, što sve čini radove dosta skupim u današnjim opštim uslovima privređivanja. Koristeći se Zakonom o pošumljavanju krša i saradnjom sa interesnim zajednicama, omladinskim organizacijama (Gorani) i pripadnicima JNA, većina Komuna je na putu da uspješno riješava ovaj problem. Za efikasno podizanje namjenskih nasada, još uvijek su ostali nedovoljno izučeni neki elementi neophodni za detaljnu analizu relevantnih pokazatelja i sintezu njihovih bitnih karakteristika. To se prije svega odnosi na stepen obrade zemljišta, konzervaciju vode, fertilizaciju zemljišta i izbor vrsta za sadnju u aridnim uslovima klime i na izrazito degradiranom zemljištu krša. Da bi se pružilo više svjetla na ovaj problem prikazujemo neke elemente klimatskih i edafskih faktora karakterističnih za ovo područje. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Klimu ovog kraja Vemić (1954) okarakterisao je kao submediteransku, sa najjačim uticajem mediterana u područjima bližim moru i u dolinama rijeka Neretve i Trebišnjice. Ariditet klime je posebno izražen u toplijem području Hercegovine gdje je podizanje zelenih pojaseva oko gradova najaktuelnije. Vodni režim po Thornthwaite-u ukazuje na višak vode u proljetnom, jesenjem i zimskom a manjak u ljetnjem periodu. Analiza vodnog bilansa (period, 1925—1940. god.) u području Trebinja ukazuje na pojavu sušnih godina u kojima po četiri i više mjeseci u zemljištu nema korisne vode, ali i na pojavu godina u kojima je u zemljištu bilo dovoljno vode za normalnu transpiraciju u cijelom vegetacionom periodu. U većini godina analiziranog perioda, nedostatak korisne vode u zemljištu je bio izražen u dva do tri mjeseca što ukazuje na izrazito loš raspored padavina u toku godine i raspodjelu po godinama, s obzirom da postoje znatni viškovi posebno u proljetnom i jesenjem periodu (Dizdarević, 1975). Sličan ariditet klime se javlja i u područjima Mostara, Ljubinja, Čapljine, Stoca, Posušja, Ljubuškog itd. Također je intenzitet padavina jako izražen, jer padavine u toku jednog dana mogu da dostignu iznos od 281 mm (u Trebinju, 1936. god.) što ukazuje na mogućnost nastanka i intenzitet erozionih pojava. NEKE KARAKTERISTIKE GEOLOŠKOG SUPSTRATA I ZEMLJIŠTA U područjima predviđenim za podizanje zelenih pojaseva (Mostar, Trebinje, Bileća i Stolac) najjače su zastupljeni jedri vapnenci kredne starosti, a nešto manje eocenske i jurske formacije. Oni se javljaju u bankovima različite debljine i položaja. Položaj posebno debljih bankova je dosta različit, počev od forme slojanja paralelne s nagibom terena do okomitog na padinu, što u tom području uz ostale ekološke faktore uslovljava formiranje mozaičnog i po ekološkim uslovima različitog pedološkog pokrivača. Iako za obrazovanje zemljišta na vapnencima ovoga područja važe osnovne pedogenetičke zakonitosti postoje i specifičnosti koje proizilaze iz stanišnih |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 63 <-- 63 --> PDF |
prilika, iz djelovanja procesa erozije i kserotermnih klimatskih prilika, a koje se najjače manifestiraju u pojavi karbonata i pojačanoj skeletnosti. Ovdje se pretežno nalaze organogene, organo-mineralne i posmeđene crnice, crvenice i smeđa zemljišta i tek mjestimično ilimerizovana najčešće u degradiranim formama. Neki profili organomineralnih i posmeđenih crnica, kao i posmeđenih crvenica nastali su najvjerovatnije procesom humifikacije teksturnog horizonta erodiranih crvenica, a postoje i varijante pretaloženih navedenih tipova zemljišta (Manuševa et al., 1954). Količina pristupačne vode u plitkim i skeletnim zemljištima može maksimalno dostizati vrijednost od 50 mm (u prosjeku oko 30 mm), a tek zemljišta dubine oko jednog metra mogu postići rezerve pristupačne vode oko 100 mm (Dizdarević-Burlica, 1974). Potencijalna evapotranspiracija dostiže godišnje i do 1000 mm i raspoređena je na dvanaest mjeseci, ali samo u jednom mjesecu može da dostigne 150 do 200 mm. Manjkovi vode u plićim zemljištima (s rezervama pristupačne vode od 50 mm) iznose u prosjeku 250 do 300 mm, a mogu dostići i 500 mm godišnje. TEHNIKA PODIZANJA NASADA Za uspješno namjensko podizanje nacada u specifičnim uslovima hercegovačkog krša treba primijeniti i adekvatne mjere. To se prije svega odnosi na stepen obrade zemljišta, konzervaciju vode i način proizvodnje sadnica određenog kvaliteta i provenijencije. Način obrade zemljišta Dosadašnja iskustva ukazuju da je obrada zemljišta po sistemu gradona i segmenata gradona dala potpuno zadovoljavajuće rezultate. Vrlo lijepi primjeri postoje u području Zovnice kod Mostara, Vjetrenice kod Trebinja, Hadžibegova Brda kod Bileće i na drugim mjestima gdje je ta tehnika primjenjena. Interesantno je, da su se zasađene biljke s golim korjenom ili s busenom dobr o primil e i da je njihov rast i razvoj zadovoljavajući, dok je sadnja sadnica u rupe između segmenata gradona skoro u potpunosti zakazala. Međutim u ogledima postavljenim kod Trebinja u proljeće 1975. god. primanje biljaka proizvedenih u perforiranim polivinilskim tubama je bilo potpuno (100%) bilo da su one zasađene u rupe ili segmente gradona uz upotrebu polivinilskih folija kao sredstva malčiranja. U svakom slučaju, stepen obrade zemljišta u cilju racionalizacije rada pri podizanju namjenskih kultura ostaje u domenu daljnjih naučno-istraživačkih radova. Konzervacija vode Konzervacija vode u zemljištu ima puno opravdanje ne samo kao neophodan elemenat stvaranja uslova za primanje, rast i razvoj biljaka, nego ona ima i funkciju razbijanja koncentracije vode čime se eliminiraju erozioni procesi u periodima trajnijih i intenzivnijih padavina. 349 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Mnogi primjeri u Hercegovini ukazuju da su erozioni procesi svedeni na minimum u kulturama podignutim sadnjom sadnica u segmente gradona. Upotreba polivinilskih folija kao sredstva za malčiranje u smislu konzervacije vode u zemljištu je svakako interesantno pitanje, jer se njenom upotrebom procesi evaporacije vode iz zemljišta svode na minimum, pri čemu skoro sva konzervirana voda iz obrađenog zemljišta može poslužiti za transpiraciju čime se nedostaci vode u zemljištu svode na minimum. Istraživanja takve prirode su u toku. Način proizvodnje sadnica i njihova provenijencija Iz svih analiziranih ekoloških faktora toplijeg područja Hercegovine proizilazi pretpostavka da je proizvodnja sadnica u polivinilskim perforiranim tubama vrlo povoljna za podizanje nasada namjenskog karaktera. Prva iskustva u ogledima to pokazuju. Svakako da pri proizvodnji sadnica značajnu ulogu imaju priprema supstrata, veličina tuba, te način sjetve u povoljnom vremenskom periodu i to sjemena provjerene provenijencije (Dizdarević, 1974). Fertilizacija zemljišta i prihranjivanje biljaka U području Hercegovine nisu vršena istraživanja o uticaju primjene organskih i mineralnih gnojiva na rast i razvoj biljaka. Istraživanja takve prirode dala bi više svjetla za razriješavanje ovog izuzetno važnog stručnog problema kada se radi o podizanju namjenskih nasada. Vrijeme sadnje sadnica Iz analize klimatskih elemenata ovog područja proizilazi pretpostavka da bi sadnja u toplijoj zoni i prisojnim stranama bila povoljnija u ranu jesen a u višim zonama i posebno buri izloženim terenima u rano proljeće. Mjere njege i zaštite Zabrana paše još uvijek predstavlja problem i ako se radi o površinama u neposrednoj blizini gradova te joj treba posvetiti posebnu pažnju. Ukoliko se pri sadnji biljaka kako je to naprijed navedeno, upotrijebe polivinilske folije tada se mjere njege u prvim godinama poslije sadnje mogu svesti na minimum, jer nisu potrebni radovi na okopavanju i prašenju zemljišta a niti mjere borbe protiv korova. Zaštita od požara u uslovima koji vladaju u području Hercegovine još uvijek predstavlja problem, ali se može isti znatno ublažiti preventivnim mjerama. Ostale zaštitne mjere svode se na minimum u koliko se kulture podignu na zadovoljavajući način. * * * Iz prednjeg proizilazi da je ostalo još dosta problema financijske, stručne i organizacione prirode koje treba rješavati i pored toga što se je kod izrade stručne dokumentacije za podizanje zelenih pojaseva težilo riješiti što više problema. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 65 <-- 65 --> PDF |
LITERATURA Dizdarević , H., 1954.: Idejno riješenje pošumljavanja neobraslih kraških kamenjara na objektu Mostarsko Brdo (elaborat), Sarajevo. Dizdarević , H., 1975.: Idejno rješenje za podizanje zelenog pojasa oko grada Trebinja (elaborat), Sarajevo. Dizdarević , H. i B u r 1 i c a, Č.: Metodološki prilaz rješavanju problema bioloških melioracija i njihov uticaj na zaštitu zemljišta i konzervaciju vode. Mnscr. (Institut za šumarstvo) Sarajevo. Đ i k i ć, S., 1957.: Historijski razvoj devastacije i degradacije krša u Bosni i Hercegovini. Krš Bosne i Hercegovine. Savezno savjetovanje o kršu, knj. 3, Split. M a n u š o v a, L., B u r 1 i c a, Č. i V u k o r e p, I., 1974.: Pedološka istraživanja regresivnih stadija šumske vegetacije karakterističnih područja mediterana i submediterana. Mnscr. Institut za šumarstvo u Sarajevu. V e m i ć, M., 1954.: O klimi Bosne i Hercegovine. III kongres geografa Jugoslavije, Sarajevo. Vuči jak, S., 1973.: Istraživanje rentabilnosti podizanja intenzivnih kultura četinara i lišćara na području mediterana i submediterana. Mnscr. Sarajevo. U Sarajevu, februara 1976. Dr Hamza DIZDAREVIĆ, dipl. inž. šum., direktor Instituta za šumarstvo Sarajevo ČITATELJI ŠUMARSKOG LISTA I OSTALI STRUČNJACI! Svojom suradnjom obogatit ćete vaše stručno glasilo — Šumarski list. Još su aktualni osvrti na Savjetovanje održano 20. travnja o. g., a i neki prilozi u ovom broju (Miletića, Golubovića, Piškorića) nameću potrebu šire rasprave. |