DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Da se ta instrukcija primjenjivala i u šumarskoj praksi, svjedoče nam sačuvane osnove za šumu »Kotar« iz godine 1853. i za šumu »Farkašić« iz godine 1888. Uređivanje šuma različito se razvijalo u raznim dijelovima naše zemlje. Značajan utjecaj u Hrvatskoj je imao prvi Zakon o šumama, koji stupa na snaeu godine 1858. Zakonom je propisano sastavljanje gospodarskih osnova kojima treba odrediti kako i koliko će se sjeći u šumama. Zakon je bio jedinstven za Hrvatsku, ali se šumama različito gospodarilo, jer su bile u vlasništvu različitih posjednika. Tijekom 18. i 19. stoljeća šume su bile vlastelinske na području tzv. Provincijala (dijelovi Hrvatske gdje je vladala civilna uprava) i carske ili državne u Vojnoj krajini. Segregacijom iz godine 1857. otcijepljeni su dijelovi vlastelinskih posjeda u korist bivših podanika zemljoposjednika. Tako su u Provincijalu nastale zemljišne zajednice. Državne su pak šume poslije raspuštanja Vojne krajine, kad je Zakonom iz godine 1871. izvršen otkup prava služnosti, podijeljene na dva po prilici jednaka dijela: na državne šume i općinske ili šume krajiških imovnih općina. Opširnije o stanju šuma i razvitku uređivanja šuma iz toga vremena u studiji D. Klepca: Sirovinska baza kombinata »Belišće« (Simpozij JAZU, Belišće, lipanj 1978). Tako je počeo razvitak uređivanja šuma u Hrvatskoj, a napredak znanosti pratila je praksa, da bi sve zajedno pratile i zakonske odredbo. NAPUTAK ZA IZMJERU, PROCJENU I UREĐENJE GOJIDBE ŠUMA IMOVNIH OPĆINA U HRVATSKO-SLAVONSKOJ KRAJINI IZ GODINE 1881. To je druga instrukcija za uređivanje šuma, a odnosila se na šume krajiških imovnih općina. »Naputak« je pisan na hrvatskom i njemačkom jeziku. Među osobitostima značajno je napomenuti da je »Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojitbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-slavonskoj Krajini od 1881« propisivao određivanje etata po formuli austrijske kameralne takse. NAPUTAK ZA SASTAVAK GOSPODARSKIH OSNOVA ODNOSNO PROGRAMA IZ GODINE 1903. Godine 1894. donijela je tadašnja vlada »Zakon kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šuman stojećih pod osobitim javnim nadzorom«. Šume zemljišnih zajednica i šume imovnih općina bile su posebna kategorija šumskog posjeda, koji je Zakon iz godine 1894. označio kao »šume stojeće pod osobitim javnim nadzorom«. Te su šume i šumska zemljišta služile za trajno podmirenje žitelja ogrjevom, građom, žirom i pašom. Na temelju navedenog zakona donesena je za te šume 1903. godine »Naredba glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga«. Sastavni dio naredbe je i »Naputak za sastavak gospodarskih osnova odnosno programa«. »Naputak« se primjenjivao sve do godine 1948. i po njemu su izrađene mnoge gospodarske osnove, posebno za šume pod takozvanim »javnim nadzorom«. Budući da se temeljio na općim kriterijima koji su se odnosili na propisanu metodu kombinirano rašestarenje »Naputak« je detaljno propisivao niz radova: Prvi dio s naslovom »Sastavak gospodarstvene osnove« podijeljen je na 6 popoglavlja. Od tih poglavlja najopširniji je prvi pod naslovom: »Predradnje«, a propisuje: ustanovljenje šumske površine, gospodarstveno razdjeljenje šuma, izmjeru šuma, opis sastojina, proračun drvne mase i prirasta, tabelu dobnih razreda. Ovdje se prvi put susreće i pojam uređajnog razreda, koji se donekle poistovjećuje s gospodarskom jedinicom, pa paragraf 2. glasi: »Veće šumske površine razdijeljuju se obično u gospodarstvene jedinice (uređaj ne razrede). |