DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Ove obuhvaćaju sve one šumske dielove, za koje se ima posebice sastaviti porabna osnova. Naročito je takovo razdieljenje nuždno, kada se u šumi nalaze veće površine sastojina, koje se razlikuju: po vrsti uzgoja, po visini obhodnje, po načinu sječe (čista, oplodna, preborna sječa), po vrsti drveća kod različite produktivne snage i uporabivosti; nadalje tada, kada se stanoviti dielovi šume moraju samostalno urediti zbog posebnog izvoza šumskih proizvoda ili radi podmirenja potrebe na drvu u stanovitom pravcu, konačno tada, kada se na stanovitih površinah mora gospodariti izvjestnim ili osobitim načinom (šume zaštitne i zabrane). Manje površine navedenih različitih sastojina mogu se priklopiti susjednoj gospodarstvenoj jedinici. Gospodarstvena jedinica može se sastojati iz više šumskih dielova, koji nestoje u savezu. Gospodarstvene jedinice imaju se u nacrtih i u spisih obilježiti rimskimi brojevi i običajnim imenom«. Dalje se propisuje podjela gospodarske jedinice u sjekorede a ovi se dijele na odjele čija površina »... u visokih šumah u pravilu ne iznosi više od 100 k. j.«. U paragrafu 7. govori se o izlučivanju odsjeka (sastojina). Kriteriji za izlučivanje svrstani su u 7 točaka koje se odnose na: uzgojni oblik, način gospodarenja, strukturu sastojina, starost sastojina, bonitet, obrast, namjenu površina; dok se u točki 8. daju opća uputstva kako slijedi: » ... čim je površina šuma manja, odnosno šumsko gospodarenje intenzivnije, tim treba da bude izlučivanje odsjeka točnije«. Najmanja površina odsjeka propisana je na 1—4 katastralna jutra — što znači oko 0.6 do 2,5 ha. Drugo poglavlje je »Opis šuma«, a obuhvaća uputstva za opći opis šume u cjelini, dakle površinu cijelog šumskog posjeda, posjedovne i pravne odnose, sadašnje stanje i način gospodarenja, prihode, stanje prometnica itd. Treće poglavlje je »Ustanovljenje načina gospodarenja«. Važno je ovdje spomenuti da je svrhom gospodarenja naglašena potrajnost ovako: »... da se iz šuma obzirom na njihovo sadanje stanje, te uz pomno čuvanje i uzgoj šuma i podržavanje produktivne snage tla, crpe što veći i uz to potrajniji prihodi ... « U točki 5. ovog poglavlja govori se o izboru ophodnje. Uputstvo za izbor ophodnje glasi ovako: »... ima se obaviti posebice za svaku vrstu drveća i uzgoja« ... Kod uzgoja visokih šuma ima se u pravilu odabrati za ophodnju ono doba, kada sastojine daju najveći godišnji poprečni prihod na drvu«. Znači propisana je tzv. ophodnja apsolutne zrelosti ili zrelosti produkcije najveće drvne mase. Dopušta se i tzv. financijska ophodnja da bi se polučio što veći čisti prihod, ako to zahtijevaju posebne potrebe šumoposjednika. Navode se i primjeri obračuna na temelju razmjera dobnih razreda i na temelju promjera koji se kao cilj gospodarenja mora postići u određenoj visini. Što se tiče načina sječe u visokim šumama, daje se mogućnost izbora jednog od slijedećih načina: čiste, oplodne, preborne, hrpimične itd. Četvrto poglavlje je »Ustanovljenje prihoda za buduće desetogodište«. Za visoke šume s čistom i oplodnom sječom ono se temelji na principu poznatom pod nazivom »Kombinirano rašestarenje«. Znači, bila je propisana kombinacija rašestarenja po masi i površini, koja se sastojala u tome da se svim razdobljima dodijele podjednake površine, a samo prvim trima približno jednake (progresivne) drvne mase. Za visoke šume preborne sječe propisana je »metoda normala«. Što znači da je za svaku šumu trebalo izraditi normale. To je za ono vrijeme bila vrlo napredna metoda, i po njoj su uređene mnoge šume u Gorskom kotaru. Među najpoznatije normale koje su tada sastavljene, svakako su one od Majnarića, Tordonya, Kerna, Jovanovca i drugih. Peto poglavlje zove se »Sastavak osnova za buduće desetogodište«. Ovdje se govori o posebnoj porabnoj osnovi, gojidbenoj osnovi i osnovi za gradnju šumskih putova, zgrada i drugih građevina. Svaka od tih osnova sastavlja se samo za 10 godina. 354 |