DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Šesto poglavlje je »Uskladba gospodarske osnove«. Ona propisuje koje dijelove
mora sadržavati gospodarska osnova.


Daljnji dijelovi »Naputka« su: »Sastavak gospodarstvenoga programa«, Očevidnost
i kontrola gospodarstvene osnove«, »Revizija gospodarstvene osnove« i
»Zaključne ustanove«.


UPUTSTVA ZA UREĐIVANJE DRŽAVNIH ŠUMA
IZ GODINE 1931.


Na osnovi Zakona o šumama iz 1929. izrađena su »Uputstva za uređivanje
državnih šuma« godine 1931, namijenjena državnim šumama, dok je za ostale šume
i dalje vrijedio Naputak iz godine 1903. To je četvrta instrukcija za uređivanje
naših šuma.


»Uputstva iz 1931« još su detaljnije nego »Naputak iz 1903« propisivala pojedinosti
za sve radove neophodne za sastav gospodarskih osnova. Šumsko područje
za koje se ima sastaviti samostalni uređaj ni elaborat, nazvano je gospodarska
cjelina i predstavljalo je najvišu jedinicu šumskotehničkog razdjeljenja. Gospodarska
cjelina se dijeli dalje na gospodarske jedinice. Gospodarska jedinica je
»skup sastojina jedne gospodarske cjeline u kojima gospodarenje valja voditi
po istim smjernicama, na jednak način i uz jednaku ophodnju, i za koje se
zajednički određuje prihod«.


Gospodarska jedinica dijeli se na odjele, koji su najniže trajne i temeljne
jedinice gospodarskog razdjeljenja šuma.


U svrhu lakšeg i operativnijeg gospodarenja izdvajaju se sastojine kao posebni
odsjeci, koji se kao promjenljive jedinice ne računaju u gospodarsko razdjeljenje.
Propisane su i granice ispod kojih ne treba izlučivati odsjeke (sastojine):


— kod intenzivnog gospodarenja:
0,5 — 1 ha

kod poluintenzivnog gospodarenja: 1 — 3 ha
— kod ekstenzivnog gospodarenja:
5 ha.
Važna su i uputstva za određivanje drvnih masa sastojina koja propisuju:


1. za jednodobne sastojine:

izbrajanje svih stabala kod vrijednih vrsta drveća intenzivnog gospodarenja
iznad polovice ophodnje i za hrastova stabla iznad 100 godina
starosti u svim sastojinama;

primjerne plohe na 5 — 10% površine u svim mladim sastojinama osim
prvog dobnog razreda;
2. za preborne sastojine:

inventarizaciju (izbrajanje) svih stabala iznad 20 ili 30 cm promjera
kod intenzivnog prebornog gospodarenja, sređenijih sastojinskih prilika i
manjih površina;

primjerne plohe na 5 — 10% površine kod prebornih sastojina ekstenzivnog
gospodarenja na velikim površinama, a naročito neuređenih sastojina
karaktera prašuma.
Uputstva iz 1931. za uređivanje visokih regularnih šuma propisivala su »Metodu
razmjera dobnih razreda« sa sastojinskim gospodarenjem, što je definirano
paragrafom 23. koji u prvom stavku kaže:


»Kod onih uzgojnih tipova, gdje se obračun prihoda osniva na površini i
starosti, razvrstava se gospodarska jedinica u pogledu starosti na dobne
razrede. Svrha je, da se ustanovi konkretan razmer dobnih razreda i njegov
odnos spram normalnog stanja. Tako se dolazi do važnog regulatora za ocenu
opsega seča glavnog prihoda u najbližim gospodarskim razdobljima.«