DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 72 <-- 72 --> PDF |
U drugom dijelu »Pripremni radovi« donose se uputstva o radovima za izradu elaborata jednog privrednog područja i to: a) gospodarska podjela šuma, b) geodetske predradnje, c) taksacijske predradnje, d) opći opis šumskoprivrednog područja. Što se podjele šuma tiče, značajna je postavka koja glasi: »Šumsko privredna područja dele se na gospodarske jedinice. To su jedinice nižeg reda koje obuhvataju skup sastojina za koje se mogu doneti jedinstveni propisi u pogledu uzgajanja, iskorišćivanja, te melioracije šuma i šumskog zemljišta.« »Gospodarske jedinice dele se na odeljenja. Veličina odeljenja ovisi o intenzitetu gazdovanja i konfiguraciji šumskog zemljišta. U nizinskim šumama sa veštačkom podelom veličina se odeljenja kreće od 20 do 40 hektara, a u planinskim šumama sa prirodnom podelom do 150 ha.« Za utvrđivanje osnovnih taksacijskih elemenata: stanište, drvnu masu, struk turu sastojine i prirast kaže se: »Opšta načela, metode i tehnika rada za iznalaženje ovih elemenata utvrdila je nauka o uređivanju šuma, pa se ta načela imaju u praksi provesti kod izrade uređajnih elaborata po ovim uputstvima«. »Uputstva za uređivanje državnih šuma iz 1931. godine sadrže detaljna tehnička uputstva za ove radove, pa njih treba koristiti u duhu ovih Uputstava.« To drugim riječima znači da »Uputstva za uređivanje državnih šuma iz 1931. godine« i njihova dopuna »Uputstva iz 1937. godine«, koja su bila propisana za državne šume, u svom tehničkom dijelu vrijede sada za sve šume bez obzira na vlasništvo. Time je prestao važiti »Naputak za sastavak gospodarskih osnova odnosno programa iz 1903«, koji je do tada važio za šume zemljišnih zajednica, imov nih općina i drugih pod tzv. »javnim nadzorom«. U trecerrt dijelu govori se o dva tipa elaborata. Opći elaborat odnosi se na šumskoprivredno područje. »Jedan od najvažnijih zadataka ovog dela uređajnog elaborata jeste da prikaže osnovne smernice za opštu osnovu seča, da prikaže i računski obrazlažu etate pojedinih gospodarskih jedinica te njihovo izravnavanje po pravilu u okviru šumsko privrednog područja. Pošto sve gospodarske jedinice jednog šumsko privrednog područja sačinjavaju gospodarsku celinu višeg reda, nije potrebno da svaka gospodarska jedinica za sebe potpuno izravnava svoje sečive etate, jer to iziskuje često puta vrlo velike žrtve; moraju se šeći ili izostaviti od seče sastojine, koje ili još nisu zrele za seču ili su prezrele. Ukoliko bi isti slučaj nastupio i kod šumsko privrednog područja izravnavanjem etata može da se izvrši izuzetno u šumsko privrednoj oblasti kojoj to područje pripada. Odluku o ovome donosi ministar narodne republike, odnosno ministar šumarstva FNRJ ako se radi o šumama saveznog značaja.« Posebni elaborat izrađuje se za svaku gospodarsku jedinicu. Za izradu tih elaborata »Uputstva za uređivanje državnih šuma« od 19. XII 1931. godine imaju poslužiti kao osnovni priručnik. Dopuštaju se izvjesna odstupanja od tih uputstava koja su u skladu s direktivama za ta uputstva. Ovim uputstvima određuje se na kraju važenje »Privremenih uputstava« poslije dovršenja radova na inventarizaciji šuma. NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA Osjećajući potrebu da nastavi usavršavati sistem uređivanja prebornih šuma Poljoprivredno-šumarska komora NRH Sekcija za šumarstvo, Zagreb, povjerila je rješenje tog problema prof, dru D. Klepcu. Na temelju vlastitih istraživanja te svjetskih dostignuća i zakonitosti do kojih je došla šumarska znanost, D. Klepac je predložio »Novi sistem uređivanja prebornih šuma«, koji je godine 1961. prihvaćen i postao služben, pošto je svojim rješenjem broj 05-441/2-1962. Izvršno Vijeće SRH, Sekretarijat za šumarstvo donijelo zaključak »da se novi sistem uređivanja prebornih šuma odnosno normale prof, dr D. Klepca u buduće primjenjuju kod gospodarenja i uređivanja prebor |