DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— grupimični raspored kad se na kružnoj plohi tla od 0,07 — 0,03 ha nalaze stabla približno jednakog promjera i visine; — skupinasti raspored takav oblik kad se na kružnoj plohi od 0,3 do 5,0 ha nalaze stabla približno jednakog promjera i visine. Povezano s navodima iz člana 30. to znači da svaku šumu iste vrste i istog boniteta, sastavljenu od sastojina veličine do 5 ha, možemo smatrati raznodobnom sjemenjačom (prebornom sastojinom) skupinastog rasporeda. Takvi navodi zaista su novost u našoj znanstvenoj terminologiji, a da ne govorim o praksi. Može se to shvatiti i drukčije, naime da se u postojećim prebornim šumama može dalje gospodariti stablimično, grupimično ili skupinasto. Grupimičnim gospodarenjem smatralo bi se ono kad bi se vršile čiste sječe u grupama veličine do 0,3 ha, a onda se te površine pošumljivale. Skupinasto gospodarenje bilo bi ono kad bi se na površinama do 5 ha vršila čista sječa a zatim površina pošumila. To je upravo ono što se ne bi trebalo preporučiti. Umjesto te diskutabilne teorije, trebalo bi se odlučiti za sastojinsko ili preborno gospodarenje. Otvarati površine od 5 ha na našem kraškom području Gorskog kotara čistim sječama ne samo da je riskantno nego je nedopustivo. Pravilnim gospodarenjem zacijelo ćemo dobiti podmladak i moći gospodarenje usmjeriti tako da tlo uvijek bude zastrto šumskom vegetacijom, a to jedino omogućava preborna šuma stablimične ili grupimične strukture (promjer grupe do dvije visine okolnih stabala). Da ne nabrajam sve članove na koje bi se mogle dati primjedbe, spomenut ću samo još dva, i to član 43. koji govori o izmjeri stabala i propisuje 10% primjernih površina na ukupne površine ili izmjeru svih stabala. Umjesto toga modernije i korisnije bi bilo da se propiše mjera točnosti, koju u određenim prilikama treba postići, a izvođačima radova prepustiti da u konkretnim uvjetima izaberu odgovarajuću metodu. To isto može se reći i za izbor metode obračuna. Članom 44. propisuje se način određivanja prirasta. Propisana je »Metoda tablica postotka prirasta«. To je u duhu ranijih propisa, ali se i ovdje mora voditi računa o postojanju više prikladnih metoda, koje se s obzirom na napredak znanosti, a i naše prakse, mogu primjenjivati. Propisujući samo određenu metodu koja zahtijeva veliki broj izvrtaka, prisiljavamo prevoditelja da i u najvrednijim sastojinama uzima uzorke bušenjem i time uzrokuje znatne štete na najvrednijem dijelu stabla, ili pak u nekim slučajevima da uzima broj izvrtaka u sastojinama gdje je analiza zbog razvitka sastojina ili same vrste drveća veoma teška ili gotovo nemoguća. U zadnjem pasusu ovog članka se kaže: »Prirast drvne mase ne utvrđuje se i ne iskazuje za sastojine I dobnog razreda šikare i šibljake«. Pitanje je, isto kao i kod iskaza drvnih masa, što se radi s brzorastućim vrstama drveća s ophodnjom od 60 godina, gdje već do dvadesete godine imamo prosječni dobni prirast i preko 6 nA O tome pravilnik nije vodio računa. Problem razvrstavanja etata prorede po sortimentima koji se tretira u članu 12. i članu 46. kao i problem šumskouzgojnih radova, iz člana 48. i 49, treba također u novom pravilniku pretrpjeti stanovitu izmjenu u smislu pojednostavljenja. ZAKLJUČAK Ovih nekoliko usporedbi različitih uputstava za uređivanje šuma u našoj zemlji i Republici, s posebnim osvrtom na najnoviji sada važeći »Pravilnik« iznio sam s ciljem da se O TOM PROBLEMU JAVNO RASPRAVI. Novim Zakonom o šumama, koji je na snazi od svibnja 1977. godine, izvršene su izvjesne izmjene, pa će i »Pravilnik o uređivanju šuma« trebaiti uskladiti sa Zakonom, a to je prilika da se izvrše ispravci. Pravilnikom treba odrediti osnovne smjernice, dati glavne postulate kojih se treba držati, propisivati metode, omogućiti sastavljačima, a posebno prevoditeljima šumsko-gospodarskih osnova, da u određenim stojbinskim i gospodarskim prilikama iznađu najbolje rješenje. |