DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 83 <-- 83 --> PDF |
te socijalne, upravne i političke institucije. Nepoljoprivredna zemljišta koja daju izvedene rente su i zemljišta za ugostiteljstvo i turizam, zdravstvo, rekreaciju i sport, zatim zemljišta na kojima se vrši transport ljudi, roba, vijesti, energije, aerodromi, luke, željeznice, ceste, kanali, dalekovodi itd. Na svim ovim zemljištima se javljaju rente bilo pojedinačno ili zajedno, pomiješano, agregatno, pa su stoga dobile i različite nazive (rudnička renta, gradilišna renta, turistička renta i si.). Prof. Vrančić je svaku od njih teoretski postavio, naučno obrazložio, dokumentirano i praktično obranio njihovo egzistiranje i u našim (i ne samo našim) socijalističkim robno-novčanim uslovima proizvodnje. Na temelju toga osnovnog (uvodnog) referata — autori drugih referata su, također dokumentirano, iznosili izvedene oblike renti i to od »renti nerada« ,1 preko renti špekulacije do renti moći u našem svakodnevnom životu. U suštini su prevladavale: poljoprivredna renta (3 referata), turistička renta (3 referata), gradilišna renta (2 referata) i šumarska renta (2 referata). Nadalje tehnološka renta (5 referata) i općenito o rentama i rentijerstvu (2 referata), te uvodni referat — kako smo istakli — prof. Vrančića, koji je poslužio kao osnova svim navedenim referatima i raspravi. Zanimljivo je da nije bilo referata o rudničkoj, naftnoj i elektroprivrednoj renti iako su te rente spominjane u mnogim referatima, a te grane narodne privrede svrstavane među rentijere (»stjecanje dohotka bez rada«). Na kraju je donesen rezime dvodnevnog savjetovanja i zaključak da se ono nastavi, kako bi se na temelju naučnih spoznaja mogao donijeti i zakon (u vezi s Ustavom SFRJ, čl. 18) o rentama. Pisac ovoga prikaza je podnio referat pod naslovom: »Koliko je stjecanje dohotka u šumarstvu posljedica diferencijalnih renti plodnosti i položaja. Taj je referat istovremeno predan i u »Šumarski list« radi upoznavanja naše stručne javnosti o tome pitanju što ga je postavio Ustav, a zakonom će biti i precizno regulirano. Renta kao polit-ekonomska kategorija u šumarstvu postoji. Ona je historijski nastala i historijski će nestati onda kada je nivo proizvodnih snaga likvidira, o čemu je naprijed pisano. Da li je renta u šumarstvu prava, originalna ili izvedena — to pitanje ostavljamo polit-ekonomistima. Istina je da Marx, kada razrađuje rente u poljoprivredi, spominje na istome mjestu i rente u šumarstvu, rudarstvu, građevinarstvu (gradilišnu rentu) i si. ali to ovoga momenta nije bitno. Bitno je da se, prema naučnoj sistematizaciji, pojavljuju rente i u šumarstvu i to pojedinačno, pomiješano i agregatno, bez osvrta na društveni sistem (kapitalizam, socijalizam). Polit-ekonomisti tvrde da i u socijalizmu postoji apsolutna renta, pa prema tome i u socijalističkom šumarstvu, iako za tu rentu ne postoje tri klasična (kapitalistička) preduslova koji je definiraju (zemljoposjednik, kapitalist—poduzetnik, najamna radna snaga). Doduše i Marx je isticao da zemljoposjednika ne treba tražiti samo u privatnoj osobi, nego i u općini, državi, društvu kao cjelini, jer nema suvišnog, slobodnog, ničijeg i svakom po volji dostupnog zemljišta, odnosno ono je u nečijem vlasništvu, a apsolutna renta upravo i potiče od vlasništva. Dakle, za njezino postojanje je supstrat vlasništvo i društvene potrebe za proizvodnjom i na tzv. nultim zemljištima, odnosno zemljištima najlošije kvalitete, koja reguliraju diferencijalne rente, a apsolutna renta je već ugrađena u samu prodajnu cijenu proizvoda. Međutim, u referatu su na temelju istraživanja, obrađene samo diferencijalne rente I i II (plodnosti i položaja) u šumarstvu. Nazvane su relativne i potencijalne diferencijalne rente zato što je istraživanjima obuhvaćen samo jedan šumski predjel (Gorski kotar) i što je u tom predjelu obuhvaćen cijeli godišnji tečajni prirast drvne mase po vrstama drveća, matičnim supstratima, bonitetnim razredima sta 1 Ovaj izraz smo stavili pod navodnike i u daljnjem tekstu će biti tako označavan zato što je renta dio viška rada, pa samim time i nema (osim monopolističke) rente bez rada. Polit-ekonomisti je, pretpostavljamo, tako uvjetno nazivaju, a misle na rentu I da bi je razlikovali od rente II. 369 |