DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 107 <-- 107 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA PREGLED JUGOSLAVENSKIH ŠUMARSKIH ČASOPISA ZA 1977. GODINU* GOZDARSKI VESTNIK — strokovna revija, letnik XXXV, Ljubljana, 1977. »Gozđarski vestnifc« datira iz 1938. godine, kada je pod uredništvom S. SOTOŠEKA, tada profesora Šumarske škole u Mariboru, počeo izlaziti u Mariboru. Međutim u 1978. godini bilježi tridesetpetgodišnjicu, jer je prestao izlaziti nakon drugog broja 1941. godine, a nastavio s izlaženjem tek 1946. godine. »... naša je revija bila jedna od prvih koja je prestala s izlaženjem tragične 1941. godine, izražavajući tako odlučnu pripadnost svome narodu i naprednim revolucionarnim usmjerenjima« piše današnji odgovorni urednik G. v. ing. M. KMECL (u prvom broju u okviru svoga »Pisma«). U ovom godištu Gozdarskog vestnika najveći je broj priloga s područja uzgajanja šuma. F. JURHAR: Uspješno pošumljavanje krasa sa sjetvom sjemena točnije sa sjemenom ornog bora (u br. 1). Prvu sjetvu samoinicijativno izvršio je 1952. god. lugar Karlo Andrejašič, a od 1956. g. takvo pošumljavanje prihvaćeno je općenito i do 1975. godine podignuto sjetvom 2.519 ha ornoborovih kultura. O značaju »šumskog ruba« raspravlja M. ZUPANČIĆ (u br. 2). Ne samo kao završnog dijela sastojine nego posebno i u prosjekama, ne onih šumsko-gospodarsikih nego za ceste, vodove i si. Rad je ilustriran i jednom fotografijom elektrovodne prosjeke u Norveškoj, koja je obrasla sa šumskim drvećem »sve do žice«. Dodajemo, da nam je svojedobno jedan elektroinžinjer rekao, da ne vidi opravdanost naših propisa, da prosjeke za dalekovode moraju biti bez dendroflore. F. MRVA (iz Šumarskog instituta Jastrebarsko) saopćuje »kvantitativne karakteristike cvatnje i nrinosa češera u klonalnoj sjemenskoj plantaži evropskog ariša« (u br. 6) i to one osnovane 1957. godine na lokalitetu Klokoeevac kraj Bjelovara, a M. ZUPANČIĆ o »gnoiidbenom pokusu pri Podbrezjah na Gorenjskem i ekonomičnosti gnojenja od* Autor: Oskar Piškorić raslih sastojina« (u br. 7—8). U ovom slučaju konačni rezultat bio je posve mali učinak gnojenja (a gnojena su pojedinačna stabla u krugu od 5 metara polumjera i s 1200 do 2100 kg/ha gnojiva NPK 10:10:10). Zaključak je autora, da »posebnu pažnju zaslužuje prirodno obnavljanje plodnosti tla« i stoga neka ne bude ničim ometano »prirodno k r u ž e n ji e materi je u šumskom ekosistemu .. . te stelja sitno drvo, eranjevina, kora i si. neka ostaju u šumi.« Kako se u Sloveniji nakon rata smanjivao broj orahovih stabala (npr. od 308.000 stabala 1955. godine na 244.000 u 1975. godini) i to zbog potražnje orahovog drva, to ie pokrenuta i akcija za sađenje novih stabala. Među ostalim je i u okviru šumarstva 1967. godine posađena pokusna površina od *0,70 ha (na sjevernoj strani ribniške Male gore nad selom Rapljevo odnosno na prelaznom području iz visokog Krasa u Suhu Krajinu). Nasad je osnovan kao intenzivni te je za sadnju i njegu tokom prvih godina utrošeno 3091 radnih sati s preko 10 tona stajskog gnoja i 700 kg NPK gnonjiva. Indikacije kulture pitomog oraha za »proizvodnju drva s ekonomskog gledišta je problematično« zaključuje M. KOTAR u svom referatu »Analiza pokusa uzgoja oraha za proizvodnju drva« (u br. 9). Međutim za seljaka orah predstavila interesantnu vrst, jer on računa i s plodom, mišljenje je autora. Veličinu šteta prekobroine divljači u šumama prikazuju: J. PIRNAT i VIDA VRHNJAK: (Analiza narušene ekološke ravnoteže kao posljedice unošenja strane životinjske vrste u šumsko-gospodarskoi jedinici Plešivec — u br. 3), J. FILEJ (Usklađivanje interesa šumarstva i lovstva u izmjeni smrekovih monokultura u prirodne mješovite sastojine zapadnog i jugozapadnog Pohorja — u br. 4) i F. PERKO (Upliv divljači na prirodnu obnovu jelovih i bukovih šuma na visokom Krasu — u br. 5). O autohtonosti pitomog kestena u Sloveniji s fitocenološkog gledišta piše M. 537 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 108 <-- 108 --> PDF |
PISKERNIK (u br. 2), a o kulturama i plantažama topola M. HLADNIK (u br. 1. i 7—8) i L. ELERSEK (u br. 5). M. LIPOGLAVŠEK ispitivajući utjecaj promjene vlažnosti na težinu »sitnog« bukovog drva (u br. 1) došao je do zaključka, da se sitni bukovi sortimenti prodaju po težini. Utjecaj vlažnosti na cijenu eliminirao bj se tako, da cijena tokom zime bude za 4 % niža, u proljeće za 2%, a pred jesen za 8B/o viša od prosječne ljetne cijene. Dodajemo, da su ispitivanja vršena na komadima prosječnog promjera 17,5 cm i prosječne dužine 4,3 m. Autor također predlaže, da komadi ne budu kraći od 3 m. M. FURLAN saopćava rezultate svojih ispitivanja vrednovanja rađa traktora IMT-558, analizirajući i troškove popravka kako rada tako i materijala. U Sloveniji djeluje i SIZ za šumarstvo (SIS — Samoupravna interesna skupnost za gozdarstvo SR Slovenije) te je u 4. br. objavljen dosta opširan financijski izvještaj tog SlZ-a za 1976. godinu. Ukupni prihod SlZ-a u 1976. godini iznosio je nešto preko 30 milijuna dinara. Prihodi SlZ-a su, pored ostalog, i doprinosi šumskih gospodarstava i to 209/o iz obaveznih sredstava za reprodukciju šUma i 5 % od prodajne vrijednosti drva iz privatnih šuma, prva su iznosila 7,3 milijuna a druga 4,2 milijuna dinara; drvna industrija, primarna i kemijska, uplaćuje 1 % vrijednosti kupljenog drva, što je u 1976. godini iznosilo 10,5 milijuna dinara. USIZ za šumarstvo SR Slovenije uplaćuje SIZ za ceste (iz prihoda prodaje goriva), a u 1976. godini uplaćeno je nešto preko 6 milijuna dinara. Sredstva se troše za šumsko-biološka i šumsko-tehnička ulaganja, a u 1976. za prve odobreno je 19,3 milijuna dinara a za druge radove — gradnju šumskih cesta 15 milijuna dinara (i ova su za 2 milijuna viša od vlastitih sredstava radnih organizacija). Sredstva za biološke radove koriste se ne samo za društveni nego i za privatni sektor time, da su dijelom nepovratna a duelom samo kredit. Gozdarski vestnik ima i stalnu suradnju iz povijesti slovenskog šumarstva. U ovom godištu, osim priloga L. ČAMPE (»15-godišnjica Biroa za uređivanie šuma u Ljubljani) i J. MACEKA (O gospodarenju sa šumama državne gospoščine u Konjicama na prelazu iz 18. u 19. vijek), starina F. SEVNIK (r. 1883) dao je 6 priloga o šumarima i šumarskom djelovanju u vrijeme NOB-e. U Sloveniji pretežni dio šuma (63 ´°/o ili 569 986 ha) u vlasništvu jesu — seljački posjed. Stoga je i razumljivo, da G. V. tretira i njihovu problematiku, a ove godine našla se i u »Aktualnom komentaru « urednika G. V. ing. M. KMECL-a (br. 9). Drugi »Aktualni komentar« (u br. 7—8) napisan je povodom Ekoloških dana Slovenije, u ikojem autor, također M. KMECL, postavlja pitanje ne bi li bilo svrsishodnije, da se »ovogodišnji šumarski studijski dani« bili namijenjeni »mjestu i ulozi šumara s gospodarenju sa slovenskim prirodnim prostorom« mjesto sa šumama posebne namjene. I još: »da li smo pokušali u uređivanje šuma obuhvatiti kao elemenat i gospodarenje s cjelokupnim prirodnim prostorom . . . S rampama i tablama zatvaramo se u šume, grozimo se kaznama i inspektorima, što sve zapravo zatvara i omeđuje nas same, omeđuje naš duh i našu perspektivu«. A te godine Slovenija je, i ne samo Slovenija, izgubila značajnog pobornika za uređenje krajolika i za planiranje cjelokupnog prostora — Milana Ciglara. Milana Ciglara (1923—1977), dipl. inž. šumarstva i, posmrtno, doktora prirodnih znanosti »prva . . . šumarska stazica vila se kroz pokljuške šume« (M. Kmecl i Marja Zorn u nekrologu — GV. br. 5), zatim u Republički sekretarijat (1962) te na dužnost direktora Instituta za šumsko i drvno gospodarstvo u Ljubljani (1966). Kako bi se mogao u cijelosti posvetiti znanstveno-istraživačkom radu po svojoj želji 1971. godine napušta mjesto direktora i posvećuje se oblikovanju ´krajolika i prostornom planiranju, za koje je poslove u Institutu osnovao i poseban odsjek. Od 1966. godine radi na disertacionoj radnji — o posljedicama iseljavanja ljudi iz kulturno bogatog i šumovitog Kočevsikog ´kraja — na osnovu koje je, na Šumarskom fakultetu u Freiburgu i. Br. (Zap. Njemačka) posthumno, 16. V 1977, promoviran za doktora prirodnih znanosti time da mu je radnja ocjenjena s najvišom ocjenom — summa cum laude. (GV str. 343). Njegovo ime nosi i slovenski dio evronske pješačke staze E — 6 Yu, za koju Institut za šumarstvo i drvarstvo u Ljubljani dovršava i vodič. »Gozdna učna pot v Pretrškem gozdu — Radovljica« naslov je brošuri, koja je vodič za istoimenu stazu u pretrškoj šumi, koju su u svibnju 1977. otvorili bled- ski šumari, a koju je, praktički, sam izradio šumar Niko Lapuh iz Radovljice. Lapuh je napisao i vodič, a posvetio ga svom uzoru M. Ciglaru (br. 7—8). 538 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 109 <-- 109 --> PDF |
»O športašima mnogo pišemo i govorimo. O onima, koji su zaslužili, ali i o onima, koji zaslužuju prezir ili da ih što prije zaboravimo« piše prof. F. RAJNER u svojim »Zapisima na bukvi«. »To se ne bi smjelo dogoditi s našim »olimpijcem´ Ivanom Mlačnikom iz Nazarija . . . (koji je) . . . kao elan jugoslavenske šumarske reprezentacije na evropskom prvenstvu u Bugarskoj osvojio srebrnu kolajnu za kombinirani rez.« To više, što je to »prva i jedina jugoslavenska kolajna sa sličnih natjecanja« (br. 57). Osim M. Ciglara Gozdarski vestnik zabilježio i umrle: Inž. Metoda Viz jak a (1929—1977), direktora GG Kranj; Inž. Franju P ah e roni ka (1887—1976), jedno» od rijetkih šumara, kojemu je bečka Visoka škola za kulturu tla prigodom 50-godišnjice strukovnog rada podijelila zlatnu diplomu; i Karela R a k u ščeka , koji se posvetio rasadničarstvu i proizvodnji sadnica i radio sve do svoje 80. godine života (umro travnja 1977). Dakako da time nije iscrpit sadržaj ovog godišta Gozdarskog vestnika, koji je u 1977. godini imao nakladu 1760 primjeraka (1975. — 1300). »Ne ćemo pogriješiti«, kaže u svom »Pismu« (u br. 1) urednik M. KMECL, »da ga čitaju gotovo svi aktivni tehničari i inžinjeri, a također i šumski poslovođe te seljacivlasnici šuma, koji su na njega pretplaćeni. »Značajnu ulogu«, nastavlja Kmecl, »takvom širenju šumarsko-stručne misli odnosno naše revije« imaju neke šumsko- gospodarske organizacije (u GG Celje i GG Kočevlje), u koje bi se trebale ugledati i ostali. Uz Izobraževalno skupnost za gozdarstvo i Raziskovalnu skupnost Slovenije izdavanje G. V. pripomažu i šumsko-gospodarske organizacije Slovenije. Na kraju posebno naglašavamo likovne priloge. To su naslovne stranice s fotografijama, dokumentarnim (npr. izvlačenjem trupaca konjem — tako je na području GG Novo mesto 1976. god. izvučeno konjima 33%, traktorima 37°/o i bosanskim konjima 3018/o drvne mase, 20 pari konja izvlačilo je tehničko drvo, a 55 bosanskih konja prostorno) ili dekorativnim. U svakom broju nalazi se prilog s kolor fotografijama od kojih posebno ističemo onaj o zaštićenom bilju (njih 28). ŠUMARSKI PREGLED Skopje, 1977. god. ŠUMARSKI PREGLED, organ Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva SR Makedonije, u 1977. god. izašao je u tri dvobroja, 1—6, s 249 stranica teksta. U sva tri sveska objavljeni su radovi Smirčevskog, i to: u br. 1—2: Indirektna rekonstrukcija degradirane šume hrasta kitnjaka, u br. 3—4: Biostrukturni odnosi u bukovoj šumi panjači u SR Makedoniji, u br. 5—6: Utjecaj volumena krošnje, razmaka među krošnjama i ekspozicije na prirodno pomlađivanje jele. »Indirektna rekonstrukcija« sastoji se u proređivanju sastojina izdanačkog porijekla. Starost stabala I i II biološkog razreda, po klasifikaciji IUFRO-a, iznosila je 30 godina, a III razreda 24 godine. Ukupan broj stabala bio je 4580 po 1 ha. U prvoj proredi 1971. godine izvađeno je 2440 stabala po 1 ha odnosno 46,7 %. Rezultat prorede bio je povećan prirast, koji je iznosio u periodu 1972— 1975. — 4,28´ mVha prema 2,30 m3/ha kontrolne tj. neproređene sastojine. Doduše ukupna masa prorjeđene sastojine bila je manja od neprorjeđene, ali je prirast stabala u najjačem debljinskom stepenu, od 10 do 13 cm, bio najintenzivniji. Objekt istraživanja nalazi se u masivu Baba (Vrteška) kraj Bitolja. Utjecaj zastora krošanja jele, u brdskom masivu Bistra i Rudoka u zapadnoj Makedoniji, autor je istraživao na površini bez zastora, zatim na površini sa zastorom 0—17500 mVha volumena krošanja, 17,5—35000 te preko 35000 m´Vha i na svim ekspozicijama. Dok je visina odraslog mlađika na slobodnoj površini iznosila od 424,0 do 504,0 cm (ovisno o ekspoziciji), kod zastora od 17,5—35000 m3/ha za 30 do 40 % manja, a kod zastora preko 35000 m3/ha odraslog je mlađika bilo samo na južnoj ekspoziciji prosječne visine 242,5 cm. Iz opširnog osvrta V. Karovskogo »dosadašnjem gospodarenju sa šumama bijelog i crnog bora OOZT Šumskog gospodarstva »´Bor´ Kavadarci« (u br. 1—2) saznajemo, da se prosječna drvna masa na 4.960 ha ovih šuma od 1946. do 1975. godine znatno smanjila. Dok ie prosječna drvna masa 1946. iznosila 206 m3/ha, 1975. godine iznosila je samo 147 m3. Međutim smanjenje drvne zalihe ne mora uvijek značiti i pogoršanje sastojina, a to vrijedi i za ove šume. Naime, 539 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 110 <-- 110 --> PDF |
sječe su vršene u jednodobnim sastojinama ali je »prirodno pomlađivanje«, kako konstatira autor u sažetku, »na površini od 1500 ha vrlo uspješno«. Autor, nadalje, naglašava, da je zbog loših elaborata inventarizacije, nedovoljno stručnih zahvata i si. bilo i manjkavog pomlađivanja. No to je i posljedica nedostatka stručnih radnika, jer su na početku perioda na 70.000 ha šuma Gospodarstva bilo samo 1—2 inžinjera i 5—6 tehničara, dok ih je danas preko 45 (15 inžinjera i preko 30 tehničara). Dodajmo i to, da je samo u jednoj gospodarskoj jedinici (od tri) od 1966—1975. izvršena njega podmlatka na površini od 429 ha, a bilo je predviđeno na 342 ha. B. D i m i t r o v analizira k v a 1 i f i k a- c i o n u strukturu radnika u šumarstv u između 1968. i 1974. godine (u br. 1—2). U tom vremenskom razdoblju broj zaposlenih u šumarstvu povećao se od 2445 na 3028 radnika. Najveći je porast KV radnika (od 476 na 789) te sa srednjom spremom (od 174 na 297). Relativno je najveći udio NKV radnika, ali je u padu (1968. g. iznosio je 34.9 »/», a 1974. 28,9»/(;). Broj radnika s VSS se u tom razdoblju povećao od 104 na 110, ali u relativnim odnosima pao je s 4,3l0/o na 3,6°/». Isti autor, u zajednici s P. V as i 1 e v o m (u br. 3—4) analizira k v a 1 ifikacionu strukturu radnika u drvnoj industriji Makedoniie. Bilježimo, da je u periodu od 1955. do 1975. godine po broju zaposlenih drvna industrija, od ukupno 19 mjesta, bila na četvrto m mjestu (s 8,38 °/0; ispred nje su tekstilna industrija, industrija duhana i prehranbena). O »nekojim tendencijama o raspodjeli dohotka OOUR u oblasti šumarstva SR Makedonije« piše B. D i- m it rov (u br. 5—6). Usaoredba je izvršena za godine od 1973. do 1976. Dok ie čisti dohodak u tom razdoblju povećan za cea 60a/oi, bruto osobni dohoci povećani su za cea 107 %. Takva podjela imala je za posljedicu ne samo smanjenje ulaganja u akumulaciju i za zajedničku potrošnju, nego se pozitivna bilanca od 8,7B/» čistog dohotka smanjila na — 5,5 % No uza sve to »realna osobna primanja« su niska, jer iznose 1976. godine svega 2.576 dinara te su na 4. miestu (na prvom je mjestu elektroenergija s 4263 din., a na zadnjem drvna industrija s 2400 dinara. Za razliku od drugih područja, u kojima se bijeli bor nalazi kaiko na silikatnoj tako i na karbonatnoj podlozi, u Makedoniji na južnoj granici prirodnog ev ropskog areala, na karbonatnim terenim a je rijetika pojava. To je zaključak L. Vilarova u »prilogu staništa bjeloborovih šuma na barbonatnom substratu u SR Makedoniji« (u br. 5—6). Nadalje su objavljeni i sljedeći radovi i saopćenja: N. Popnikola: Varijabilnost reproduktivnih organa hrastova podsekcija Sessilifloreaea (Querous dalechampii Ten., Qu. petraea Libi. i Qu. polycarpa Schur.) na Bitoljskom području (br. 1-2); M. Gogoski: Nalazišta crnog bora (Pinus nigra Arn.) na planini Jablanica (br. 1—2); VI. Trajkovski: Još jedno nalazište molike na planini Jablanici (br. 1—2); T. Nikolovski-J. Matvejeva: Morfološka varijabilnost apofize medijalne ljuske crnog bora iz submediteranske zone u SR Makedoniji (br. 3—4); A. Serafimovski-L. Donevski: Neka zapažanja posljedice aviosuzbijanja zlatokraja u SR Makedoniji (br. 5—6); M. Kuševska: Eupteromalus peregrinus (Hym., Pteromaliae) — insekt parazit na Euproctis chrysorrhoea L. Lep., Lymantridae) (br. 5—6); V. Papazov: Pojava Melapsora pinitorqua Rostr. u bjelaborovoj kulturi u Delčevu (br. 5—6); M. Stamen kov: Prvi rezultati kontrolirane međuvrsne hibridizacije između P. Peuce Grisb. i P. ayaeahuite Ehrenb. (br. 5—6, — prosječna visina trogodišnjih biljaka hibrida iznosila je 17,2 cm, a u granicama od 6 do 45 cm, a kontrolnih tj. P. peuce 7,1 cm, u granicama od 4—14 cm); B. Dimitrov-P. Vasilev: 30 godina od osnivanja Šumarskog fakulteta u Skopje (1947—1977. godine) (br. 5—6). T. Manev (u br. 3—4) prikazao je Visoku stručnu školu u Rosenheim-u. Danas je to četverogodišnja škola s odjelima: — za opće nauke, — za ekonomiku u šumarstvu, — za tehniku za drvo i unutrašnju arhitekturu te — za tehniku umjetnih materijala i inžinjersko gospodarstvo. »DOBRO JUTRO MOJI BORČIĆI. KAKO STE PRENOĆILI, JEL VAS TKO UZNEMIRIO, OŠTETIO« bio je svakojutarnji pozdrav Marisava J o k s i m o- v i ć a borovima u kulturi na Gumenu kod Kruševa. M. Joksimović bio je pred |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 111 <-- 111 --> PDF |
sjednik Sreskog suda u Kruševu, ali je njegovom inicijativom i brigom, između 1934. i 1940. g., podignuta navedena crnoborova kultura . »Šumarski pregled« o Joksimoviou piše u povodu 20-godišnjice njegove smrti (umro 1957. god.) i donio je sliku spomen kamena, kojeg je 1971. godine podigla radna zajednica Općinskog suda u Kruševu. U ovom godištu »Š. p.« nalaze se i ovi nekrolozi: Inž. Nikolaju Zaljesovu (1895 — 29. XII 1976), Prof. Dr. inž. Radivoju J o v e t i ć u (1906 — 24. IX 1977), Inž. Božidaru Petruševskom (1930 — 5. IX 1977) i Prof. Dr inž. Milutinu Kneževiću (1905 — 16. VI 1977). ŠUMARSTVO — Časopis za šumarstvo, preradu drveta, pejzažnu arhitekturu i vodoprivredu erozionih područja. God. XX, Beograd, 1977. Pretežni dio sadržaja ovog godišta »Šumarstva « je s područja šumske proizvodnje, šumarstva. Na prvom mjestu navodim referat M. JEFTIĆA o »m ehanizaciji radova na po šum 1 j a v an ju« u br. 3—4), u kojem su prikazana neposredna iskustva s radom podrivača (ako se služimo terminom plug s dvije daske, smatram, da je na mjestu mjesto termina »riper« koristiti termin »podrivač«) na terenima raznog nagiba. Mjesto iznošenja nekog sažetka preporuka, da se u cijelosti pročita. O pitomom orahu dva su rada: Lj. MARKOVIĆ-D. VULETIĆ: Testiranje HALF-SIB potomstava domaćeg oraha (Juglans regia L.) na otpornost od izmrzavanja i račvanja i Lj. MARKOVIĆ: Prilog proučavanju stepena nasleđivania otpornosti domaćeg oraha na infekciju od Gnomonia Juglandis (DC) Trav. Iz prvog rada citiramo (str. 25): »Prema svom fenotipskom izgledu, u potomstvu svakog materinskog stabla domaćeg oraha postoje dve grupe biljaka. Prvu sačinjavaju biljke monopodijalnog rasta, a drugu one čiji su terminalni rast preuzeli bočni izbojci, što biljkama daje karakterističan izgled loših fenotipova*. Indivi * Kako se to odnosi i na stabla s više debata koja se račvaju na 1,2 ili 3 metra to se takva stabla mogu smatrati nepovoljna samo za proizvodnju drveta. ali ne i ploda (opaska O. P-a). dualna varijabilnost materinskih stabala u brojnoj zastupljenosti loših fenotipova u svome generativnom potomstvu takođe je zavisila od mesta i godine proizvodnje. Ova pojava navodi na zaključak da selekciju stabala domaćeg oraha na otpornost od mraza (sve spac. O. P.) treba obavljati posle izrazito jakih zima i jačih ranih jesenjih i kasnih proljetnih mrazeva«. O »nekim elementima organizacije u šumarskoj privredi SSSR« pruža pod istim naslovom informacija S. VUČIJAKA. S područja šumarstva još su i ovi, značajniji, radovi: T. BUNUŠEVAC, S. JOVANOVIĆ, LJ. STOJANOVIĆ: Istraživanja najpovoljnijih mera nege putem seča proreda u šumama hrasta lužnjaka u uslovima južnog Srema (prethodno saopštenje), M. KORAĆ: Mogućnost korišćenja sadnica omorike, preraslih u gustom sklopu, u radovima na pošumljavanju (riječ je o Pančićevoj omorici) oba u br. 2; Đ. PANIĆ: Stanje i perspektive razvoja smrčevih sastojina na Kopaoniku; DARINKA SISOJEVIĆ: Diferencija klonova belog bora po anatomiji Cetina u semenskoj plantaži »Rakovica« (kod Sara jeva-!´ Đ. NIKOLIĆ: Mogućnosti dobijanja haploidnih biljaka kulturom antera, in vitro, sva tri u br. 3—4; M. GLIŠIĆ: Regresione sukcesije i degradacione faze šume sladuna i cera (Quercetum farnetto-ceris Rud.) u Grdeličkoj klisuri, M. JOVANOVIĆ i A. TUCOVIĆ: Pojava nepravilnosti u debljinskom prirašćivanju jele (Abies alba Mill.) na Goču (koje se na vanjskom dijelu debla očituju kao izbočine ili kvrge), N. BOJADŽIĆ: Gazdovanje šumama hrasta kitinjaka u Bo-sni sa osvrtom na prirodno obnavljanje, BORKA RULA: Prikaz razvoja izrade katastra bujičnih tokova na užoj teritoriji Srbije (koji se katastar sistematski izrađuje nakon izdanja Uputstava Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo SR Srbije 1963. god.), svi u br. 5; M. ĐOROVIC i L. PUCELJ: Eksperimentalnio utvrđivanje antierozionog efekta terasa na nagnutim terenima, G. MACAN i M. SPAIĆ: Pošumljavanje goleti i rekonstrukcija degradiranih šuma bukve i hrasta uz primenu mehanizovane bušilice »GRIBOR« u šumi »Goč- Gvozdac« G J. »A« i »B«, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 112 <-- 112 --> PDF |
M. TOŠIĆ: Nova nalazišta planinskog javora u Srbiji, V. BUCALO: Nalazište petoigličavog bora u zapadnoj Bosni (odnosno Pinus Peuce Gris. i to pri vrhu planine Jadovnik, između Drvarskog i Grahovskog polja), svi u br. 6. S područja tehnologije i prerade drva ovi su prilozi: R. GVOZDENOVIĆ i N. MARIĆ: Postojanost sečiva pila u proizvodnji panelploča (od legiranog čelika i tvrdog metala), M. RADOVANOVIĆ: Primena polivinilacetatnih (PVA-c) lepaka, proces leplenja, moguće greške, uzroci njihovih nastajanja i sprečavanje, M. ŠAS1Ć: Plasman proizvoda šumarstva i drvne industrije putem stovarišta, svi u br. 1; OLGA MIHAJLOVIĆ: Prilog izučavanju kvantitativnih pokazatelja promena boje srca kod topola (P. robusta, . Eur. cl. 1-214 i P. Eur. cl. Ostia), M. NIKOLIĆ: Neka ispitivanja sušenja Ijuštenih furnira, oba u br. 2; M. MIHAJLOVIĆ i M. POTREBIĆ: Uticaj nekih činilaca na električnu provodnost kompozicije đrvo-lepak, kao i na električnu provođnost primenjenih lepaka, u br. 5. Iz ostalih područja navodimo: D. ZACHAR: Pojam, struktura i globalne promene u životnoj sredini (u br. 2), S. VUČIJAK: Šuma u životnoj okolini (u br. 6), M. ĐURĐEVIĆ: Šumarstvo Norveške (u br. 1) te nekoliko kraćih priloga povijesti šumarstva u Srbiji. U Đorđevićevom prikazu šumarstv a Norvešk e dobili smo relativno najnovije stanje šumarstva u toj zemlji. Prethodni datiraju od prije dvadesetak godina (u Šum.´enciklopediji), pa se i pojedini podaci razlikuju. Tako npr. prema ŠE seljačkih šumskih posjeda ima preko 131.000, a prema Đorđeviću ukupni broj šumskih posjeda iznosi 122.000; prema ŠE udio državnih šuma iznosi 14,16%, a prema Đorđeviću 12,0%, a privatnih 70,94 odnosno 73l0/o, itđ. Od ostalih priloga bilježimo još n ekrolog e preminulim članovima šumarske zajednice. To su (prema redosljedu u Šumarstvu): Ilic u P. Dragutinu, di.pl. inž., r. 1912. — umro 21. IX 1976. god. neposredno nakon umirovljenja kao generalnog direktora Direkcije gradskog zelenila Beograda; Pecović u Miroslavu, dipt. inž. r. 1932. g., rukovoditelj Službe za programiranje i razvoj S´IK-a »Jasen« Kraljevo, umro 10. III 1977; Spas i ću Ljubomiru Geni, dipl. inž., r. 1908, stručno-naučnog radnika u Prištini; Milic u J. Radmilu, dipl. inž., r. 1926, šefu Šumske sekcije u Boljevcu, aktivni društvem>po´litički radnik, publicista i pjesnik; Š i b a 1 i ć u Dušanu — Dule, dipl. inž., direktor Šumskog gazdinstva »Goč« u Kraljevu; Ciglar u Milanu, dipl. inž., 6. ožujka 1977. g. na Grintovcu »na svojoj poslednjoj alpinističkoj turi . . . tražeći . . . nova nadahnuća za stvaralačko oblikovanje »naravne dediščine« kojoj je bio duboko privržen celim bićem, svojom profesijom i životnom orijentacijom, još od najranijih dana«, kako piše nekrologist Svetislav Damjanović; Maric u Branislavu, dipl. inž., r. 1906., do odlaska u mirovinu 1. I 1966. g. naučni suradnik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu NRS, autor brojnih stručnih i naučnih radova s područja uzgoja šuma i genetike (u Šumarskoj enciklopediji); Knežević u prof, dr Milutinu, rođen 1905. u Ličkoj Jesenici, profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu, umro 16. VI 1977; Damjanoviću Mr Sretenu, dipl. inž., r. 1927, od 1968. g. u izdavačkim poduzećima (»Tehnika«, koia izdaje IT Novine i dr.), umro 19. VIII 1977; Trtic i N. Milanu, r. 1904, na radnim mjestima od lugara u Lici do pomoćnika direktora ŠG »Košutnjak«, umro 25. VIII 1977; Pin t er u Mihajlu, dipl. inž., r. 1930, umro 2. XI 1977. kao šef proizvodnje Fabrike nameštaja »Nova budućnost« u Subotioi. ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, Sarajevo, 1977. god. »ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA« novi je naslov stručnog časopisa kojeg izdaje Savez inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta SR BiH, a nastavak je časopisa »Narodni |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Posebni referati Z. ČIČAK: Produktivnost rada u šumarstvu i neki pokazatelji iz 1976. god. u kombinatu »Šipad«, P. ČIVIČ: Priprema proizvodnje kao faktor povećanja produktivnosti rada u šumarstvu, S. SOFTIĆ: Stanje i unapređenje radova na obnovi i podizanju šuma, V. JELIČIĆ: Transport drveta kao faktor smanjenja troškova proizvodnje, B. NENAD i V. ŠUČUR: Izbor sistema otvaranja šuma i racionalizacija gradnje šumskih puteva u SR Bosni i Hercegovini, V. ŠOLAJA: Unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga u šumarstvu SR Bosne i Hercegovine, M. SINIK: Efikasnost osnovnih sredstava u šumarstvu SR BiH. Svodni refer a it B. NENAD: Značaj produktivnosti rada i kvaliteta privređivanja u šumarstvu SR Bosne i Hercegovine. Izlaganja u diskusiji S. ČEČUR (»problemu produktivnosti rada u šumarstvu moramo prilaziti kao društvenom pitanju« i ». . . mi bi mogli postići veći učinak ako zanemarimo faktor racionalnosti gospodarenja šumama«,) M. GRBAVAC (o šumsko-uzgojnim radovima, »čija su ulaganja danas na nivou SR Bosne i Hercegovine oko 20—30 milijardi starih dinara«, o pomanjkanju rezervnih dijelova za sredstva rada te o racionalnijem iskorišćivaniu motornih pila), A. BEHMBN, dipl. math, (o iskustvima rada u računskom centru »ŠIPADA «, u kojem se obrađuju i podaci za »šumsko privredne osnove i izvedbene projekte«). Završni dokument Prijedlog mjera koje treba preduzeti u cilju unapređenja kvaliteta privređivanja u šumarstvu (u 15 točaka). Br. 10—12/77. M. PETRAKOVIĆ:: Savjetovanje o produktivnosti rada i kvalitetu privređivanja u drvnoj industriji Bosne i Hercegovine, Đ. BLAGOJEVIČ: Pozdravna riječ domaćina. Uvodni referat M. TANOVIĆ: Potreba unapređenja produktivnosti rada i kvaliteta privređivanja u drvnoj industriji Bosne i Hercegovine. Posebni referati Prof. Dr R. ZUBČEVIĆ: Neki aspekti racionalnosti pilanske industrije u odnosu na produktivnost rada, J. ŠOLAJA i M. HAD2IDEBTČ: Neki elementi unapređenja proizvodnje drvnih ploča na području Osnovne privredne komore Sarai evo, Dr M. BACKOVIČ: Razvoj finalne proizvodnje na bazi drveta kao faktor povećanja produktivnosti rada, Ž. STANOJEVIĆ i B. LETIĆ: Uticaj asortimana i veličine serije na produktivnost rada u proizvodnji stolica, R. MALIS: Upravljanje kvalitetom u proizvodnji namještaja, B. LJUBOJEVIĆ: Postupak pri donošenju odluke za uvođenje novog proizvoda u industriji namještaja. Svodni referat M. TANOVIČ: Značaj produktivnosti rada i kvaliteta privređivanja u drvnoj industriji Bosne i Hercegovine. Izlaganja u d i s k u s i ;i Dj. BLAGOJEVIČ (govorio je o »seriji gorućih problema u oblasti proizvodnje masivnog namještaja«) i Mr P. ČIVIČ (kao jedan ririmjer za mogućnost povećanja produktivnosti rada navodi, da se iz privatnih šuma Bosne i Hercegovine godišnje u druge Republike izveze 300— 400 tisuća m» trupaca mjesto da se prerade u BiH, čime bi se time povećalo iskorištavanje kapaciteta za 12—-13 %. Završni dokument Prijedlog mjera koje treba preduzeti u cil´u unapređenja kvaliteta privređivanja u drvnoj industriji u Bosni i Hercegovini. U br. 4—12. nalaze se nekrolozi: Inž. Sreti Mićiću (1943 — 10. IV 1977), Term. Ljubomiru Campar i (1926 — 20. IV 1977), Prof. inž. Hajrudinu Bujukaliću (1908 — 2. VII 1977), Tehn. Peji Cvetičaninu (1910 — 1977), Inž. Mirjani Vojnović (1930 — 3. VII 1977) i Mr inž. Radovanu Vojinoviću (1929 — 3. VII 1977). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 113 <-- 113 --> PDF |
šumar«. Stoga i nosi oznaku XXXI-og godišta. »Narodni šumar« pokrenulo je, kako to čitamo i u uvodniku prvog broja »Šumastva i prerade drveta« elavnog urednika ing. A. BIŠČEVIĆA, 1947. godine tadašnje Ministarstvo šuma vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine »s ćiljtom da bude stručno-informativno glasilo svih kadrova zaposlenih u šumarstvu i preradi drveta. Tri godine kasnije, ti. 1950. godine, časopis postaje glasilo Društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Bosne i Hercegovine, a za pomoćno-tehničko šumarsko osoblje štampan je poseban prilog«. Opseg trideset godišta »Narodnog šumara « iznosi 15.506 stranica, a UREDNICI su bili Prof. Ing. Hairudin B u j ukali ć (1947—1957. i 1967—1971), Prof. Dr Pavle Fukare k (1957—1966), Ina. Predrag Kapi ć (1972—1976) i Ing. Ahmed Biščević (od 1976. dalje). U 1977. godini 12 brojeva sažeti su u 4 sveska. Od tih su dva tematska: br. 7—9. o problematici šumarstva, a br. 10—12. o problematici drvne industrije (oba, dakako, Bosne i Hercegovine). Br. 1—3. Prema istraživanjima A. POPE (»Istraživanja štetočina na šišaricama i sjemenu jele (Abies Alba Mill.) i smrče (Picea abies Karst) na teritoriji SR Bosne i Hercegovine«. Na području Bosne i Hercegovine u šumama prirodnog rasprostranjenja jele i smröke utvrđeno je, u trogodištu 1974—1976, na jeli 5, a na smreci 8 štetnika. No od tih je samo nekoliko značajnih s ekonomskog stajališta. Navodimo i to, da je »gustoća populacija štetočine po šišarici obratno proporcionalna urodu šišarica«. Tko želi saznati proizvodne troškove i ostale ekonomske pokazatelje u šumarskoj djelatnosti 1975. godine Kombinata šumarstva, prerade drveta i prometa »ŠIPAD«, i OOUR-a »Šumarstvo« Kladanj može ih iz prikaza L. GAŠIĆA: Komparativna analiza poslovanja. O »investicijama u šumarstvu, industriji drveta, celuloze i papira u Bosni i Hercegovini od 1966 do 1974. godine« piše M. ŠINIK, a o »kontroli kvaliteta proizvoda u industriji za preradu drveta u Bosni i Hercegovini« dao je prilog M. TANOVIĆ. O »rezultatima unapređivanja šumarstva u ŠIK ´Velimir Jakić´ u Plevljima « piše A. SELMANOVIĆ. Br. 4—6. Na uvodnom mjestu ovog sveska riječ je u predaji povelje i zlatne plakete Saveza inžinjera i tehničara Jugoslavije predsjedniku TITU. U nekim ariševim kulturama u Bosni gusjenica leptira Coleophora laricela Hbn prouzrokovala je golobrst pa Dr A. POPO iznosi rezultate svojih istraživanja ovog štetnika. Autor zaključuje, da »u svakom slučaju kritički broj za kulture ariša u našim krajevima iznosi 0,5— 1 gusjenica po pupu u vrijeme pretproljetnog aktiviranja gusjenice iz dijapauze «. Iz rada R. ĆURIĆA »Obim i vidovi šteta u šumama Bosne i Hercegovine« saznajemo, da su u vremenu od 1966— 1974. na prvom mjestu štete od elementarnih nepogoda (76,1 %), zatim od insekata (13,8l(Vo), a tek na trećem mjestu su štete od čovjeka (10,1 % ukupno oštećene drvne mase). U sedmogodištu 1968. do 1974. požarom je bilo obuhvaćeno svega 4.800 ha (1974. samo 100 hal). Od ostalog sadržaja navodimo: Ž. RADOVANOVIĆ, S. VUČIJAK, N. ĆUKAC i N. PROLIĆ: Proučavanje nekih faktora koji utiču na stepen efikasnosti pri sječi i izradi drvnih sortimenata bukve, F. SERDAREVIĆ: Mogućnosti primjene metoda operacionih istraživanja u organizacijama udruženog rada, D. GAVRILOVIĆ: Pojava male smrčine lisne ose — Pristiphore abietina Chr. u kulturama smrče u SR Bosne i Hercegovine, B. BEGOVIĆ: Udio domaće firme Hadži-šabanović u iskorišćavanju šuma i industrijskoj preradi drveta na području sarajevskog regiona za vrijeme austro-ugarske uprave te prikaz knjige Dževada JUZBASICA: Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austro- ugarske politike od okupacije do kraja Kallaveve vlade (koju je izdala Akademija nauke i umjetnosti BiH. Br. 7—9. Savjetovanje o produktivnosti rada i kvalitetu privređivanja u šumarstvu SR Bosne i Hercegovine (A. BIŠČEVIĆ). Uvodni referat HADŽIDEDIĆ-NENAD-BIŠČEVIĆ: Opšta problematika i potreba unapređenja produktivnosti rada u šumarstvu. 543 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 115 <-- 115 --> PDF |
TOPOLA — Bilten Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu, god. XXI — Beograd 1977. »TOPOLA« i u 1977. godini izašla je u dva sveska, a pod br. 113—114 i 115—116, na ukupno 92 stranice oktav formata. Br. 113—114. Na prvom mjestu je »Prilog problemu gajenja i prirasta topola u drvoredima na području SR Bosne i Hercegovine « Dr. Rađoslava ĆURIĆA. »Akcija podizanja topola u drvoredima u Bosni i Hercegovini bila je najintenzivnija od 1952. do 1960. godine . . .«, a od u to doba ^osađenih drvoreda autor je obradio pet: Rakovica (u Sarajevskom polju), Pale, Glamoč, Listića i Kupres. Drvoredi su podizani s P. serotinom (za objekt Listića to nije izrijekom navedeno, ali jer se druga vrsta ili klon ne spominje, pretpostavljamo da je i tu posađena P. serotina). Posebno je zanimivo, da se tri objekta nalaze u području Mayer-Pavarijevom Picetumu (Pale sa srednjom godišnjom temperaturom 7,0°, Glamoč sa sred. god. temp. 6,7 «C i Kupres sa sred. god. temp. 5,68 C a s apsolutnim minimumom i — 32,5 0Q. Na svim ovim lokalitetima P. serotina pokazala se uspješnom, jer prosječni godišnji visinski prirast iznosi od 0,75 do 0,99 m, a prosječni debljinski prirast od 1,6 do 2,0 cm. Prema tome »u uslovima Bosne i Hercegovine . . . podizanje drvoreda uz puteve, pruge i granice posjeda predstavlja veoma koristan vid uzgoja topola. « Zabilježimo i navod autora, da »u uslovima BiH nisu primjećene raspukline kod klona 1-214, iako su upotrebljene sadnice 2/3 u različitim klimatskim uvjetima, počev od Posavine sve do kraških polja u zapadnoj Bosni i u Hercegovini «. Nakon ispitivanja trajanja klijav o s t i sjemena nekih vrsta vrba u zavisnosti temperature čuvanja (vidi Š. 1., 1977, str. 539) M. KORAĆ´ saopćava rezultate »preliminarnih zapažanja o fiziološkoj reakciji pojave klijavosti zračenog semena Salix purpurea L. i Salix alba L.« Ta su istraživanja pokazala da svježe ubrano sjeme Š. purpurea-e zračeno do 2000 r ima klijavost od 89—98% (nezračeno 93 »/<), a sjeme S. alba-e zračena i s 50.000 r imalo je klijavost 92 °/o (nezračeno 96,5%); mjesec i pol dana staro sjeme S. purpurea-e zračeno i s 300.000 r imalo je klijavost 64 %, a S. albae zračenog sjemena s 10.000 r imalo je klijavost 83,5% (zračeno s 350.000 r svega 2,5 %). Slažemo se s Dr Nikom POPNIKOLOM, u njegovom prikazu »prilog proučavanju varijabilnosti jasike (Populus tremula L.) u Bitoljskom kraju «, da jasika zavrijeđuje podrobnije proučavanje. I to u planinskom području, gdje se ona nalazi od prirode i, zajedno s brezom, prva javlja na opustošenim šumskim površinama, npr. požarištima, gdje ne samo osigurava pomlađivanja jele i smreke, nego i svojim prirastom u kratko vrijeme proizvede i znatnu drvnu masu. No autor se nije bavio orirastom ove vrste, već utvrđivanjem varijeteta u Bitoljskom kraju, a tih je utvrdio sedam, od kojih je »najviše i najčešće . . . zastupljena f. pentagularis«. S. PLAVSIC (»N amenska plantaža topola u proizvodnji celuloznog drvet a«) iznio je dio prikupljenih podataka iz plantaža u topolarsko- privrednoj jedinici LEGETTURIJAN o uspijevanju raznih klonova. Autor daje prednost »smesi klonova sa redim obrastom «, jer su »povećane higijenskosanitarne prilike i sastojina je vitalniia i produktivnija«. Autor smatra da u 7—8 godišnjoj ophodnji, sadnjom sadnica 1/1, može se postići na 1 ha 350 m3 kvalitetne celuloze i drvenjače, odnosno po odbitku otpada (18%) 288 mS korisne mase. Z. GAČIĆ konstatira da »potrebe za celuloznim drvetom u Fabrici celuloze i papira ´Matroz´ Sremska Mitrovica « iznose godišnje 322.000 prm., od če^a 57.000 prm. mora biti bijelo makljano (za proizvodnju drvenjače), a 265.000 prm. komercijalno makljano (za proizvodnju celuloze). B. LAZAREVIĆ izvještava o rezultatima »produkcionog ogleda plantaž a na dunavskom forlandu ´Pančevačkog rita´ — P. K. ´Beograd´ (1961— 1976)«, a ti pokazuju, da je to područje dosta povoljno za uzgoj topola. Prosječni godišnji prirast 15-godišnje plantaže kretao se od 16,57 ms do 27,66 m´ po 1 ha. »Najbolje rezultate na ogledu dao je klon 1-214, a najlošije cv. P. robusta« konstatira autor, ali, dodajemo, gubitak stabala cv. robusta iznosio 9 %, a 1-214 20 »/«. Ovaj svezak nadalje sadrži informaciju M. LAZAREVIĆEVE »Plantaže topola u PK ´Beograd´, saopćenje B. MARINKOVIĆA o »Seminaru i demonstriranju mehanizacije radova u plantažama topola i u proizvodnji celuloznog drveta u 545 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 116 <-- 116 --> PDF |
PK ´Beograd´ te zaključke »XXVI sednice Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu« koja je održana 26. i 27. travnja 1976. g. u Đurđevcu i Koprivnici. Iz z a- k 1 j u č a k a navodimo: — da se kod utvrđivanja kriterija za dodjelu inostranih zajmova nastoji unijeti u planove republika i pokrajina plantažna proizvodnja, kao proizvodnja od prioritetnog značaja za razvoj zemlje; — da su kamate na kredite jedan od odlučujućih faktora za rentabilnost proizvodnje topolovih zasada u plantažnom uzgoju, pa je potrebno da Izvršna veća republika i pokrajina prihvate saglasnost za obezbeđenje beneficirane kamate za naredni period od 10 godina; — da se uvoz drveta mekih lišćara, koji sada iznosi preko 300.000 prm godišnje, može pod određenim uslovima znatno smanjiti i time popraviti naš spoljnotrgovinski bilans«. Br. 115—116. U ovom svesku obilježila je »Topola« jubileje »druga TITA, 85 godina života i 40 godina na čelu SKJ« naglašavajući »brigu i stalno interesovanje druga Tit a za rezultate i uspehe« plantažnog uzgoja topola. I. JODAL informira o pojavama »dviju novih štetnih sovica (Orthosia populi Ström, i O. incerta Hufs.) i kukuruznog plamenca (Ostrinia Nubilalis Hbn. na mekim lišćarima«. Prva sovica registrirana je 1972. godine u području Novog Sada i u topolicima ŠG Sremska Mitrovica i to na površini od preko 300 ha, a druga 1974. god. na području ŠG. Pančevo na odrasloj topolovoj kulturi 1-214 na površini oko 15 ha. Kukuruzni plamenac, koji je u Italiji registriran na topolama 1971. godine, registriran je kod nas 1973. godine na sadnicama vrba raznih fclonova u rasadnicima ŠG Osijek, Šumarije Kutina, a 1974. god. i u rasadnicima oko Novog Sada. >Na topoli 1-214 registriran je 1973. godine samo na nekoliko sadnica. Prema G. GOJKOVIĆU, u izvještaju »Neiki rezultati hemijske zaštite topolovih rasadnika od gljiva (Dotchichiza populea Sacc. et Br.) u toku 1975. godine«, navodi da se »za zaštitu topolovih rasadnika od gljive D. populea u kišovitim godinama, preporučuie tretiranja Bordovskom čorbom«. Ispitivanja su vršena 1975. godine i to s 8 tretiranja bordoškom juhom počam od 6. VI do 30. VIII. Jačina bordoške juhe nije naznačena. Ostali prilozi ovog sveska »Topole« su dokumentarnog karaktera: Ž. DIMITRIJEVIĆ: 20 godina rada Jugoslovenske nacionalne komisije za topole, P. ROKSANDIĆ: Podizanje zasada topola (i vrba) na području Šumskog gospodarstva Osijek, J. MARKOVIĆ: Stanje i mogućnosti razvoja šuma mekih lišćara topola i vrba u Vojvodini, B. MARINKOVIĆ: Razvoj tržišta drveta topole u svetu. Nadalje, B. MARINKOVIĆ izvješćuje o (još jednom) »studijskom putovanju u Italiju, izvršeno 20—23. VI 1977. g. Iz ovog izvještaja prenosimo, da u Italiji: — »u svim plantažama topola dominira klon 1-214 (80—90%), dok se u poslednje vreme koriste i drugi klonovi, koii pokazuju bolju otpornost na biljne bolesti i štetočinje. — Kod fabrika celuloze i papira, iz kore, koja se dobiva gulenjem celuloznog drveta, pravi se treset koji se koristi u rasadničkoj i cvećarskoj proizvodnji. Na taj način na stovarištima fabrika ne postoji balast, a prodajom treseta ostvaruju se prihodi. — Kod proizvodnje šperploča koriste se kvalitetni trupci bez čvorova i grana, pa je i šperploča dobrog kvaliteta. — Kod proizvodnje iverploča koristi se uglavnom granjevina i otpaci od topole i drugih vrsta, ali se dobiva vrlo kvalitetna iverploča.« M. PETROVIĆ dao je kratak prikaz XXVIII Sednice Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu, koja je održana 28. i 29. listopada 1976. godine u Šumskom gazdinstvu Sremska Mitrovica u kojem je iznijet i podatak o velikom smanjenju podizanja novih plantaža topola u 1975. godini u odnosu na prethode (u Hrvatskoj podignuto je samo 194 ha prema 1670 ha u prethodnoj godini). Početkom rujna umro je u skopskoj bolnici »Idadija« direktor Sektora za razvoj i koordinaciju šumarstva u sastavu Zajedničkih službi ZDIŠ »Treska« Skopje Božiđar PETRUŠEVSKI — Bozo. Pokoi´nik bio je jedan od prvih apsolvenata Srednje šumarske škole u Skopju (diplomirao je 1949. godine), a od 1957— 1962. i direktor tada osnovane Direkcije za topolovarstvo i vodoprivredu u Titovu Velesu, dakle bio ie pionir suvremenog topolarstva u SR Makedoniji. Nekrolog u »Topoli« napisao je Dr M. ARSOVSKI. |