DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 108 <-- 108 --> PDF |
PISKERNIK (u br. 2), a o kulturama i plantažama topola M. HLADNIK (u br. 1. i 7—8) i L. ELERSEK (u br. 5). M. LIPOGLAVŠEK ispitivajući utjecaj promjene vlažnosti na težinu »sitnog« bukovog drva (u br. 1) došao je do zaključka, da se sitni bukovi sortimenti prodaju po težini. Utjecaj vlažnosti na cijenu eliminirao bj se tako, da cijena tokom zime bude za 4 % niža, u proljeće za 2%, a pred jesen za 8B/o viša od prosječne ljetne cijene. Dodajemo, da su ispitivanja vršena na komadima prosječnog promjera 17,5 cm i prosječne dužine 4,3 m. Autor također predlaže, da komadi ne budu kraći od 3 m. M. FURLAN saopćava rezultate svojih ispitivanja vrednovanja rađa traktora IMT-558, analizirajući i troškove popravka kako rada tako i materijala. U Sloveniji djeluje i SIZ za šumarstvo (SIS — Samoupravna interesna skupnost za gozdarstvo SR Slovenije) te je u 4. br. objavljen dosta opširan financijski izvještaj tog SlZ-a za 1976. godinu. Ukupni prihod SlZ-a u 1976. godini iznosio je nešto preko 30 milijuna dinara. Prihodi SlZ-a su, pored ostalog, i doprinosi šumskih gospodarstava i to 209/o iz obaveznih sredstava za reprodukciju šUma i 5 % od prodajne vrijednosti drva iz privatnih šuma, prva su iznosila 7,3 milijuna a druga 4,2 milijuna dinara; drvna industrija, primarna i kemijska, uplaćuje 1 % vrijednosti kupljenog drva, što je u 1976. godini iznosilo 10,5 milijuna dinara. USIZ za šumarstvo SR Slovenije uplaćuje SIZ za ceste (iz prihoda prodaje goriva), a u 1976. godini uplaćeno je nešto preko 6 milijuna dinara. Sredstva se troše za šumsko-biološka i šumsko-tehnička ulaganja, a u 1976. za prve odobreno je 19,3 milijuna dinara a za druge radove — gradnju šumskih cesta 15 milijuna dinara (i ova su za 2 milijuna viša od vlastitih sredstava radnih organizacija). Sredstva za biološke radove koriste se ne samo za društveni nego i za privatni sektor time, da su dijelom nepovratna a duelom samo kredit. Gozdarski vestnik ima i stalnu suradnju iz povijesti slovenskog šumarstva. U ovom godištu, osim priloga L. ČAMPE (»15-godišnjica Biroa za uređivanie šuma u Ljubljani) i J. MACEKA (O gospodarenju sa šumama državne gospoščine u Konjicama na prelazu iz 18. u 19. vijek), starina F. SEVNIK (r. 1883) dao je 6 priloga o šumarima i šumarskom djelovanju u vrijeme NOB-e. U Sloveniji pretežni dio šuma (63 ´°/o ili 569 986 ha) u vlasništvu jesu — seljački posjed. Stoga je i razumljivo, da G. V. tretira i njihovu problematiku, a ove godine našla se i u »Aktualnom komentaru « urednika G. V. ing. M. KMECL-a (br. 9). Drugi »Aktualni komentar« (u br. 7—8) napisan je povodom Ekoloških dana Slovenije, u ikojem autor, također M. KMECL, postavlja pitanje ne bi li bilo svrsishodnije, da se »ovogodišnji šumarski studijski dani« bili namijenjeni »mjestu i ulozi šumara s gospodarenju sa slovenskim prirodnim prostorom« mjesto sa šumama posebne namjene. I još: »da li smo pokušali u uređivanje šuma obuhvatiti kao elemenat i gospodarenje s cjelokupnim prirodnim prostorom . . . S rampama i tablama zatvaramo se u šume, grozimo se kaznama i inspektorima, što sve zapravo zatvara i omeđuje nas same, omeđuje naš duh i našu perspektivu«. A te godine Slovenija je, i ne samo Slovenija, izgubila značajnog pobornika za uređenje krajolika i za planiranje cjelokupnog prostora — Milana Ciglara. Milana Ciglara (1923—1977), dipl. inž. šumarstva i, posmrtno, doktora prirodnih znanosti »prva . . . šumarska stazica vila se kroz pokljuške šume« (M. Kmecl i Marja Zorn u nekrologu — GV. br. 5), zatim u Republički sekretarijat (1962) te na dužnost direktora Instituta za šumsko i drvno gospodarstvo u Ljubljani (1966). Kako bi se mogao u cijelosti posvetiti znanstveno-istraživačkom radu po svojoj želji 1971. godine napušta mjesto direktora i posvećuje se oblikovanju ´krajolika i prostornom planiranju, za koje je poslove u Institutu osnovao i poseban odsjek. Od 1966. godine radi na disertacionoj radnji — o posljedicama iseljavanja ljudi iz kulturno bogatog i šumovitog Kočevsikog ´kraja — na osnovu koje je, na Šumarskom fakultetu u Freiburgu i. Br. (Zap. Njemačka) posthumno, 16. V 1977, promoviran za doktora prirodnih znanosti time da mu je radnja ocjenjena s najvišom ocjenom — summa cum laude. (GV str. 343). Njegovo ime nosi i slovenski dio evronske pješačke staze E — 6 Yu, za koju Institut za šumarstvo i drvarstvo u Ljubljani dovršava i vodič. »Gozdna učna pot v Pretrškem gozdu — Radovljica« naslov je brošuri, koja je vodič za istoimenu stazu u pretrškoj šumi, koju su u svibnju 1977. otvorili bled- ski šumari, a koju je, praktički, sam izradio šumar Niko Lapuh iz Radovljice. Lapuh je napisao i vodič, a posvetio ga svom uzoru M. Ciglaru (br. 7—8). 538 |