DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 109 <-- 109 --> PDF |
»O športašima mnogo pišemo i govorimo. O onima, koji su zaslužili, ali i o onima, koji zaslužuju prezir ili da ih što prije zaboravimo« piše prof. F. RAJNER u svojim »Zapisima na bukvi«. »To se ne bi smjelo dogoditi s našim »olimpijcem´ Ivanom Mlačnikom iz Nazarija . . . (koji je) . . . kao elan jugoslavenske šumarske reprezentacije na evropskom prvenstvu u Bugarskoj osvojio srebrnu kolajnu za kombinirani rez.« To više, što je to »prva i jedina jugoslavenska kolajna sa sličnih natjecanja« (br. 57). Osim M. Ciglara Gozdarski vestnik zabilježio i umrle: Inž. Metoda Viz jak a (1929—1977), direktora GG Kranj; Inž. Franju P ah e roni ka (1887—1976), jedno» od rijetkih šumara, kojemu je bečka Visoka škola za kulturu tla prigodom 50-godišnjice strukovnog rada podijelila zlatnu diplomu; i Karela R a k u ščeka , koji se posvetio rasadničarstvu i proizvodnji sadnica i radio sve do svoje 80. godine života (umro travnja 1977). Dakako da time nije iscrpit sadržaj ovog godišta Gozdarskog vestnika, koji je u 1977. godini imao nakladu 1760 primjeraka (1975. — 1300). »Ne ćemo pogriješiti«, kaže u svom »Pismu« (u br. 1) urednik M. KMECL, »da ga čitaju gotovo svi aktivni tehničari i inžinjeri, a također i šumski poslovođe te seljacivlasnici šuma, koji su na njega pretplaćeni. »Značajnu ulogu«, nastavlja Kmecl, »takvom širenju šumarsko-stručne misli odnosno naše revije« imaju neke šumsko- gospodarske organizacije (u GG Celje i GG Kočevlje), u koje bi se trebale ugledati i ostali. Uz Izobraževalno skupnost za gozdarstvo i Raziskovalnu skupnost Slovenije izdavanje G. V. pripomažu i šumsko-gospodarske organizacije Slovenije. Na kraju posebno naglašavamo likovne priloge. To su naslovne stranice s fotografijama, dokumentarnim (npr. izvlačenjem trupaca konjem — tako je na području GG Novo mesto 1976. god. izvučeno konjima 33%, traktorima 37°/o i bosanskim konjima 3018/o drvne mase, 20 pari konja izvlačilo je tehničko drvo, a 55 bosanskih konja prostorno) ili dekorativnim. U svakom broju nalazi se prilog s kolor fotografijama od kojih posebno ističemo onaj o zaštićenom bilju (njih 28). ŠUMARSKI PREGLED Skopje, 1977. god. ŠUMARSKI PREGLED, organ Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva SR Makedonije, u 1977. god. izašao je u tri dvobroja, 1—6, s 249 stranica teksta. U sva tri sveska objavljeni su radovi Smirčevskog, i to: u br. 1—2: Indirektna rekonstrukcija degradirane šume hrasta kitnjaka, u br. 3—4: Biostrukturni odnosi u bukovoj šumi panjači u SR Makedoniji, u br. 5—6: Utjecaj volumena krošnje, razmaka među krošnjama i ekspozicije na prirodno pomlađivanje jele. »Indirektna rekonstrukcija« sastoji se u proređivanju sastojina izdanačkog porijekla. Starost stabala I i II biološkog razreda, po klasifikaciji IUFRO-a, iznosila je 30 godina, a III razreda 24 godine. Ukupan broj stabala bio je 4580 po 1 ha. U prvoj proredi 1971. godine izvađeno je 2440 stabala po 1 ha odnosno 46,7 %. Rezultat prorede bio je povećan prirast, koji je iznosio u periodu 1972— 1975. — 4,28´ mVha prema 2,30 m3/ha kontrolne tj. neproređene sastojine. Doduše ukupna masa prorjeđene sastojine bila je manja od neprorjeđene, ali je prirast stabala u najjačem debljinskom stepenu, od 10 do 13 cm, bio najintenzivniji. Objekt istraživanja nalazi se u masivu Baba (Vrteška) kraj Bitolja. Utjecaj zastora krošanja jele, u brdskom masivu Bistra i Rudoka u zapadnoj Makedoniji, autor je istraživao na površini bez zastora, zatim na površini sa zastorom 0—17500 mVha volumena krošanja, 17,5—35000 te preko 35000 m´Vha i na svim ekspozicijama. Dok je visina odraslog mlađika na slobodnoj površini iznosila od 424,0 do 504,0 cm (ovisno o ekspoziciji), kod zastora od 17,5—35000 m3/ha za 30 do 40 % manja, a kod zastora preko 35000 m3/ha odraslog je mlađika bilo samo na južnoj ekspoziciji prosječne visine 242,5 cm. Iz opširnog osvrta V. Karovskogo »dosadašnjem gospodarenju sa šumama bijelog i crnog bora OOZT Šumskog gospodarstva »´Bor´ Kavadarci« (u br. 1—2) saznajemo, da se prosječna drvna masa na 4.960 ha ovih šuma od 1946. do 1975. godine znatno smanjila. Dok ie prosječna drvna masa 1946. iznosila 206 m3/ha, 1975. godine iznosila je samo 147 m3. Međutim smanjenje drvne zalihe ne mora uvijek značiti i pogoršanje sastojina, a to vrijedi i za ove šume. Naime, 539 |