DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kod obaranja i izrade su uzeta u obzir samo jelova stabla. Tretirana su stabla od 31 cm do 78 cm prsnog promjera. Srednje kubno stablo imalo je 3,38 mß drvne mase krupnog drva. Sječa i izrada vršena je u ljeto, u vrijeme mezgre. Radnička grupa sastojala se od dva radnika, starosti 36 i 32 godine, oba radnika su zdravi i uvježbani u radovima na sječi i izradi. Radnici su opremljeni jednom motornom pilom Stihl-070 AV, dužine vodilice 50 cm, kojom je stalno radio isti radnik. Pored toga, svaki radnik je imao sjekiru težine cea 1,8 kg; kora je guljena drvenim guljačima i sjekirama. Nakon obaranja, motorista je kresao grane motornom pilom i grubo i glatko, a pomoćni radnik sjekirom, u pravilu glatko, dok je ponekad sjekirom samo grubo otesao grane. Zatim je motornom pilom kresanje popravljeno na glatko. Trupljenje je motorista mahom obavljao sam, u pravilu na dužine od 4 m i 5 m, a po potrebi je pomoćni radnik zr.bijao klinove. Nakon toga su trupci okretani te s donje strane okresani i oguljena im je kora. Prostorno drvo nije izrađivano, nego je pri vrhu debala dio koji nije odgovarao za tehničke Sortimente ostavljen u jednom komadu, kako se ponekad postupa i u Finskoj, AHONEN (1). Kod studija vremena primijenjena je MTO, a uzeti su ekvidistantni intervali opažanja od 25/100 min. Da bi se utrošak vremena kresanja grana i guljenja kore mogao detaljnije istražiti, debla su u vezi sa studijem vremena podijeljena na sekcije od 4 m dužine, izuzev posljednje (vršne) sekcije, čija je dužina tolika, da donja granica izrade bude 7 cm. Dužina posljednje sekcije bila je manja od 4 m. Rad svakog radnika je evidentirao poseban opažač, a kasnije su utrošci vremena istog zahvata, odnosno grupe zahvata za svako stablo sumirani. Utrošak vremena je evidentiran posebno za svako stablo. Radni proces smo raščlanili na slijedeće radne operacije: prijelaz od stabla do stabla; obaranje stabala; otpiljivanje čuperka (brade); kresanje grana; guljenje kore; prikrajanje; trupljenje; okretanje trupaca; slaganje grana. Radi mjerenja utroška vremena, ove radne operacije su raščlanjene dalje na pojedine zahvate. Studij vremena je vršen u toku cijelog radnog dana, kako bi se obuhvatila eventualna kolebanja učinka u toku dana, a da se ujedno dobije i struktura radnog dana te udio općih vremena i odmora. Iz grafičkih prikaza ustanovljeno je da postoji ovisnost (stohastička veza) između utroška vremena i određenih karakteristika stabala. Tako je primjenom određenih regresionih jednadžbi izračunata korelacija, kako će biti prikazano u poglavlju o rezultatima istraživanja. Budući da je studij proveden na užem području, s manjim brojem činilaca koji su djelovali na učinak, primijene su regresione jednadžbe jednostruke korelacije. Obzirom da je rad obavljen od iste grupe radnika, na istom terenu, a nas interesira relativni odnos utrošaka vremena za pojedine donje granice izrade i inače, to nije bilo potrebno obaviti procjenu stupnja učinka, kao što za slične slučajeve iznosi mišljenje i STEINLIN (18). 441 |