DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 110 <-- 110 --> PDF |
sječe su vršene u jednodobnim sastojinama ali je »prirodno pomlađivanje«, kako konstatira autor u sažetku, »na površini od 1500 ha vrlo uspješno«. Autor, nadalje, naglašava, da je zbog loših elaborata inventarizacije, nedovoljno stručnih zahvata i si. bilo i manjkavog pomlađivanja. No to je i posljedica nedostatka stručnih radnika, jer su na početku perioda na 70.000 ha šuma Gospodarstva bilo samo 1—2 inžinjera i 5—6 tehničara, dok ih je danas preko 45 (15 inžinjera i preko 30 tehničara). Dodajmo i to, da je samo u jednoj gospodarskoj jedinici (od tri) od 1966—1975. izvršena njega podmlatka na površini od 429 ha, a bilo je predviđeno na 342 ha. B. D i m i t r o v analizira k v a 1 i f i k a- c i o n u strukturu radnika u šumarstv u između 1968. i 1974. godine (u br. 1—2). U tom vremenskom razdoblju broj zaposlenih u šumarstvu povećao se od 2445 na 3028 radnika. Najveći je porast KV radnika (od 476 na 789) te sa srednjom spremom (od 174 na 297). Relativno je najveći udio NKV radnika, ali je u padu (1968. g. iznosio je 34.9 »/», a 1974. 28,9»/(;). Broj radnika s VSS se u tom razdoblju povećao od 104 na 110, ali u relativnim odnosima pao je s 4,3l0/o na 3,6°/». Isti autor, u zajednici s P. V as i 1 e v o m (u br. 3—4) analizira k v a 1 ifikacionu strukturu radnika u drvnoj industriji Makedoniie. Bilježimo, da je u periodu od 1955. do 1975. godine po broju zaposlenih drvna industrija, od ukupno 19 mjesta, bila na četvrto m mjestu (s 8,38 °/0; ispred nje su tekstilna industrija, industrija duhana i prehranbena). O »nekojim tendencijama o raspodjeli dohotka OOUR u oblasti šumarstva SR Makedonije« piše B. D i- m it rov (u br. 5—6). Usaoredba je izvršena za godine od 1973. do 1976. Dok ie čisti dohodak u tom razdoblju povećan za cea 60a/oi, bruto osobni dohoci povećani su za cea 107 %. Takva podjela imala je za posljedicu ne samo smanjenje ulaganja u akumulaciju i za zajedničku potrošnju, nego se pozitivna bilanca od 8,7B/» čistog dohotka smanjila na — 5,5 % No uza sve to »realna osobna primanja« su niska, jer iznose 1976. godine svega 2.576 dinara te su na 4. miestu (na prvom je mjestu elektroenergija s 4263 din., a na zadnjem drvna industrija s 2400 dinara. Za razliku od drugih područja, u kojima se bijeli bor nalazi kaiko na silikatnoj tako i na karbonatnoj podlozi, u Makedoniji na južnoj granici prirodnog ev ropskog areala, na karbonatnim terenim a je rijetika pojava. To je zaključak L. Vilarova u »prilogu staništa bjeloborovih šuma na barbonatnom substratu u SR Makedoniji« (u br. 5—6). Nadalje su objavljeni i sljedeći radovi i saopćenja: N. Popnikola: Varijabilnost reproduktivnih organa hrastova podsekcija Sessilifloreaea (Querous dalechampii Ten., Qu. petraea Libi. i Qu. polycarpa Schur.) na Bitoljskom području (br. 1-2); M. Gogoski: Nalazišta crnog bora (Pinus nigra Arn.) na planini Jablanica (br. 1—2); VI. Trajkovski: Još jedno nalazište molike na planini Jablanici (br. 1—2); T. Nikolovski-J. Matvejeva: Morfološka varijabilnost apofize medijalne ljuske crnog bora iz submediteranske zone u SR Makedoniji (br. 3—4); A. Serafimovski-L. Donevski: Neka zapažanja posljedice aviosuzbijanja zlatokraja u SR Makedoniji (br. 5—6); M. Kuševska: Eupteromalus peregrinus (Hym., Pteromaliae) — insekt parazit na Euproctis chrysorrhoea L. Lep., Lymantridae) (br. 5—6); V. Papazov: Pojava Melapsora pinitorqua Rostr. u bjelaborovoj kulturi u Delčevu (br. 5—6); M. Stamen kov: Prvi rezultati kontrolirane međuvrsne hibridizacije između P. Peuce Grisb. i P. ayaeahuite Ehrenb. (br. 5—6, — prosječna visina trogodišnjih biljaka hibrida iznosila je 17,2 cm, a u granicama od 6 do 45 cm, a kontrolnih tj. P. peuce 7,1 cm, u granicama od 4—14 cm); B. Dimitrov-P. Vasilev: 30 godina od osnivanja Šumarskog fakulteta u Skopje (1947—1977. godine) (br. 5—6). T. Manev (u br. 3—4) prikazao je Visoku stručnu školu u Rosenheim-u. Danas je to četverogodišnja škola s odjelima: — za opće nauke, — za ekonomiku u šumarstvu, — za tehniku za drvo i unutrašnju arhitekturu te — za tehniku umjetnih materijala i inžinjersko gospodarstvo. »DOBRO JUTRO MOJI BORČIĆI. KAKO STE PRENOĆILI, JEL VAS TKO UZNEMIRIO, OŠTETIO« bio je svakojutarnji pozdrav Marisava J o k s i m o- v i ć a borovima u kulturi na Gumenu kod Kruševa. M. Joksimović bio je pred |