DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 111 <-- 111 --> PDF |
sjednik Sreskog suda u Kruševu, ali je njegovom inicijativom i brigom, između 1934. i 1940. g., podignuta navedena crnoborova kultura . »Šumarski pregled« o Joksimoviou piše u povodu 20-godišnjice njegove smrti (umro 1957. god.) i donio je sliku spomen kamena, kojeg je 1971. godine podigla radna zajednica Općinskog suda u Kruševu. U ovom godištu »Š. p.« nalaze se i ovi nekrolozi: Inž. Nikolaju Zaljesovu (1895 — 29. XII 1976), Prof. Dr. inž. Radivoju J o v e t i ć u (1906 — 24. IX 1977), Inž. Božidaru Petruševskom (1930 — 5. IX 1977) i Prof. Dr inž. Milutinu Kneževiću (1905 — 16. VI 1977). ŠUMARSTVO — Časopis za šumarstvo, preradu drveta, pejzažnu arhitekturu i vodoprivredu erozionih područja. God. XX, Beograd, 1977. Pretežni dio sadržaja ovog godišta »Šumarstva « je s područja šumske proizvodnje, šumarstva. Na prvom mjestu navodim referat M. JEFTIĆA o »m ehanizaciji radova na po šum 1 j a v an ju« u br. 3—4), u kojem su prikazana neposredna iskustva s radom podrivača (ako se služimo terminom plug s dvije daske, smatram, da je na mjestu mjesto termina »riper« koristiti termin »podrivač«) na terenima raznog nagiba. Mjesto iznošenja nekog sažetka preporuka, da se u cijelosti pročita. O pitomom orahu dva su rada: Lj. MARKOVIĆ-D. VULETIĆ: Testiranje HALF-SIB potomstava domaćeg oraha (Juglans regia L.) na otpornost od izmrzavanja i račvanja i Lj. MARKOVIĆ: Prilog proučavanju stepena nasleđivania otpornosti domaćeg oraha na infekciju od Gnomonia Juglandis (DC) Trav. Iz prvog rada citiramo (str. 25): »Prema svom fenotipskom izgledu, u potomstvu svakog materinskog stabla domaćeg oraha postoje dve grupe biljaka. Prvu sačinjavaju biljke monopodijalnog rasta, a drugu one čiji su terminalni rast preuzeli bočni izbojci, što biljkama daje karakterističan izgled loših fenotipova*. Indivi * Kako se to odnosi i na stabla s više debata koja se račvaju na 1,2 ili 3 metra to se takva stabla mogu smatrati nepovoljna samo za proizvodnju drveta. ali ne i ploda (opaska O. P-a). dualna varijabilnost materinskih stabala u brojnoj zastupljenosti loših fenotipova u svome generativnom potomstvu takođe je zavisila od mesta i godine proizvodnje. Ova pojava navodi na zaključak da selekciju stabala domaćeg oraha na otpornost od mraza (sve spac. O. P.) treba obavljati posle izrazito jakih zima i jačih ranih jesenjih i kasnih proljetnih mrazeva«. O »nekim elementima organizacije u šumarskoj privredi SSSR« pruža pod istim naslovom informacija S. VUČIJAKA. S područja šumarstva još su i ovi, značajniji, radovi: T. BUNUŠEVAC, S. JOVANOVIĆ, LJ. STOJANOVIĆ: Istraživanja najpovoljnijih mera nege putem seča proreda u šumama hrasta lužnjaka u uslovima južnog Srema (prethodno saopštenje), M. KORAĆ: Mogućnost korišćenja sadnica omorike, preraslih u gustom sklopu, u radovima na pošumljavanju (riječ je o Pančićevoj omorici) oba u br. 2; Đ. PANIĆ: Stanje i perspektive razvoja smrčevih sastojina na Kopaoniku; DARINKA SISOJEVIĆ: Diferencija klonova belog bora po anatomiji Cetina u semenskoj plantaži »Rakovica« (kod Sara jeva-!´ Đ. NIKOLIĆ: Mogućnosti dobijanja haploidnih biljaka kulturom antera, in vitro, sva tri u br. 3—4; M. GLIŠIĆ: Regresione sukcesije i degradacione faze šume sladuna i cera (Quercetum farnetto-ceris Rud.) u Grdeličkoj klisuri, M. JOVANOVIĆ i A. TUCOVIĆ: Pojava nepravilnosti u debljinskom prirašćivanju jele (Abies alba Mill.) na Goču (koje se na vanjskom dijelu debla očituju kao izbočine ili kvrge), N. BOJADŽIĆ: Gazdovanje šumama hrasta kitinjaka u Bo-sni sa osvrtom na prirodno obnavljanje, BORKA RULA: Prikaz razvoja izrade katastra bujičnih tokova na užoj teritoriji Srbije (koji se katastar sistematski izrađuje nakon izdanja Uputstava Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo SR Srbije 1963. god.), svi u br. 5; M. ĐOROVIC i L. PUCELJ: Eksperimentalnio utvrđivanje antierozionog efekta terasa na nagnutim terenima, G. MACAN i M. SPAIĆ: Pošumljavanje goleti i rekonstrukcija degradiranih šuma bukve i hrasta uz primenu mehanizovane bušilice »GRIBOR« u šumi »Goč- Gvozdac« G J. »A« i »B«, |