DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 111     <-- 111 -->        PDF

sjednik Sreskog suda u Kruševu, ali je
njegovom inicijativom i brigom, između
1934. i 1940. g., podignuta navedena crnoborova
kultura . »Šumarski pregled« o
Joksimoviou piše u povodu 20-godišnjice
njegove smrti (umro 1957. god.) i donio
je sliku spomen kamena, kojeg je 1971.
godine podigla radna zajednica Općinskog
suda u Kruševu.


U ovom godištu »Š. p.« nalaze se i ovi
nekrolozi:


Inž. Nikolaju Zaljesovu (1895 —


29.
XII 1976),
Prof. Dr. inž. Radivoju J o v e t i ć u
(1906
— 24. IX 1977),
Inž. Božidaru Petruševskom (1930


— 5. IX 1977) i
Prof. Dr inž. Milutinu Kneževiću
(1905 — 16. VI 1977).


ŠUMARSTVO — Časopis za šumarstvo,
preradu drveta, pejzažnu arhitekturu i
vodoprivredu erozionih područja. God.
XX, Beograd, 1977.


Pretežni dio sadržaja ovog godišta »Šumarstva
« je s područja šumske proizvodnje,
šumarstva.


Na prvom mjestu navodim referat M.
JEFTIĆA o »m ehanizaciji radova
na po šum 1 j a v an ju« u br. 3—4), u
kojem su prikazana neposredna iskustva
s radom podrivača (ako se služimo terminom
plug s dvije daske, smatram, da
je na mjestu mjesto termina »riper« koristiti
termin »podrivač«) na terenima
raznog nagiba. Mjesto iznošenja nekog
sažetka preporuka, da se u cijelosti pročita.


O pitomom orahu dva su rada:
Lj. MARKOVIĆ-D. VULETIĆ: Testiranje
HALF-SIB potomstava domaćeg oraha
(Juglans regia L.) na otpornost od izmrzavanja
i račvanja i Lj. MARKOVIĆ:
Prilog proučavanju stepena nasleđivania
otpornosti domaćeg oraha na infekciju
od Gnomonia Juglandis (DC) Trav. Iz
prvog rada citiramo (str. 25): »Prema
svom fenotipskom izgledu, u potomstvu
svakog materinskog stabla domaćeg oraha
postoje dve grupe biljaka. Prvu sačinjavaju
biljke monopodijalnog rasta, a
drugu one čiji su terminalni rast preuzeli
bočni izbojci, što biljkama daje karakterističan
izgled loših fenotipova*. Indivi


*
Kako se to odnosi i na stabla s više debata
koja se račvaju na 1,2 ili 3 metra to se


takva stabla mogu smatrati nepovoljna samo


za proizvodnju drveta. ali ne i ploda (opaska


O. P-a).
dualna varijabilnost materinskih stabala
u brojnoj zastupljenosti loših fenotipova
u svome generativnom potomstvu takođe
je zavisila od mesta i godine proizvodnje.
Ova pojava navodi na zaključak
da selekciju stabala domaćeg oraha
na otpornost od mraza (sve
spac. O. P.) treba obavljati posle izrazito
jakih zima i jačih ranih jesenjih i kasnih
proljetnih mrazeva«.


O »nekim elementima organizacije u
šumarskoj privredi SSSR« pruža pod istim
naslovom informacija S. VUČIJAKA.


S područja šumarstva još su i ovi, značajniji,
radovi:


T. BUNUŠEVAC, S. JOVANOVIĆ, LJ.
STOJANOVIĆ: Istraživanja najpovoljnijih
mera nege putem seča proreda u šumama
hrasta lužnjaka u uslovima južnog
Srema (prethodno saopštenje),
M. KORAĆ: Mogućnost korišćenja sadnica
omorike, preraslih u gustom sklopu,
u radovima na pošumljavanju (riječ je
o
Pančićevoj omorici) oba u br. 2;
Đ. PANIĆ: Stanje i perspektive razvoja
smrčevih sastojina na Kopaoniku;
DARINKA SISOJEVIĆ: Diferencija klonova
belog bora po anatomiji Cetina u
semenskoj plantaži »Rakovica« (kod Sara
jeva-!´
Đ. NIKOLIĆ: Mogućnosti dobijanja haploidnih
biljaka kulturom antera, in vitro,
sva tri u br. 3—4;


M. GLIŠIĆ: Regresione sukcesije i degradacione
faze šume sladuna i cera
(Quercetum farnetto-ceris Rud.) u Grdeličkoj
klisuri,
M. JOVANOVIĆ i A. TUCOVIĆ: Pojava
nepravilnosti u debljinskom prirašćivanju
jele (Abies alba Mill.) na Goču
(koje se na vanjskom dijelu debla očituju
kao izbočine ili kvrge),
N. BOJADŽIĆ: Gazdovanje šumama
hrasta kitinjaka u Bo-sni sa osvrtom na
prirodno obnavljanje,
BORKA RULA: Prikaz razvoja izrade
katastra bujičnih tokova na užoj teritoriji
Srbije (koji se katastar sistematski
izrađuje nakon izdanja Uputstava Sekretarijata
za poljoprivredu i šumarstvo SR
Srbije 1963. god.), svi u br. 5;


M. ĐOROVIC i L. PUCELJ: Eksperimentalnio
utvrđivanje antierozionog efekta
terasa na nagnutim terenima,
G. MACAN i M. SPAIĆ: Pošumljavanje
goleti i rekonstrukcija degradiranih šuma
bukve i hrasta uz primenu mehanizovane
bušilice »GRIBOR« u šumi »Goč-
Gvozdac« G J. »A« i »B«,