DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 115 <-- 115 --> PDF |
TOPOLA — Bilten Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu, god. XXI — Beograd 1977. »TOPOLA« i u 1977. godini izašla je u dva sveska, a pod br. 113—114 i 115—116, na ukupno 92 stranice oktav formata. Br. 113—114. Na prvom mjestu je »Prilog problemu gajenja i prirasta topola u drvoredima na području SR Bosne i Hercegovine « Dr. Rađoslava ĆURIĆA. »Akcija podizanja topola u drvoredima u Bosni i Hercegovini bila je najintenzivnija od 1952. do 1960. godine . . .«, a od u to doba ^osađenih drvoreda autor je obradio pet: Rakovica (u Sarajevskom polju), Pale, Glamoč, Listića i Kupres. Drvoredi su podizani s P. serotinom (za objekt Listića to nije izrijekom navedeno, ali jer se druga vrsta ili klon ne spominje, pretpostavljamo da je i tu posađena P. serotina). Posebno je zanimivo, da se tri objekta nalaze u području Mayer-Pavarijevom Picetumu (Pale sa srednjom godišnjom temperaturom 7,0°, Glamoč sa sred. god. temp. 6,7 «C i Kupres sa sred. god. temp. 5,68 C a s apsolutnim minimumom i — 32,5 0Q. Na svim ovim lokalitetima P. serotina pokazala se uspješnom, jer prosječni godišnji visinski prirast iznosi od 0,75 do 0,99 m, a prosječni debljinski prirast od 1,6 do 2,0 cm. Prema tome »u uslovima Bosne i Hercegovine . . . podizanje drvoreda uz puteve, pruge i granice posjeda predstavlja veoma koristan vid uzgoja topola. « Zabilježimo i navod autora, da »u uslovima BiH nisu primjećene raspukline kod klona 1-214, iako su upotrebljene sadnice 2/3 u različitim klimatskim uvjetima, počev od Posavine sve do kraških polja u zapadnoj Bosni i u Hercegovini «. Nakon ispitivanja trajanja klijav o s t i sjemena nekih vrsta vrba u zavisnosti temperature čuvanja (vidi Š. 1., 1977, str. 539) M. KORAĆ´ saopćava rezultate »preliminarnih zapažanja o fiziološkoj reakciji pojave klijavosti zračenog semena Salix purpurea L. i Salix alba L.« Ta su istraživanja pokazala da svježe ubrano sjeme Š. purpurea-e zračeno do 2000 r ima klijavost od 89—98% (nezračeno 93 »/<), a sjeme S. alba-e zračena i s 50.000 r imalo je klijavost 92 °/o (nezračeno 96,5%); mjesec i pol dana staro sjeme S. purpurea-e zračeno i s 300.000 r imalo je klijavost 64 %, a S. albae zračenog sjemena s 10.000 r imalo je klijavost 83,5% (zračeno s 350.000 r svega 2,5 %). Slažemo se s Dr Nikom POPNIKOLOM, u njegovom prikazu »prilog proučavanju varijabilnosti jasike (Populus tremula L.) u Bitoljskom kraju «, da jasika zavrijeđuje podrobnije proučavanje. I to u planinskom području, gdje se ona nalazi od prirode i, zajedno s brezom, prva javlja na opustošenim šumskim površinama, npr. požarištima, gdje ne samo osigurava pomlađivanja jele i smreke, nego i svojim prirastom u kratko vrijeme proizvede i znatnu drvnu masu. No autor se nije bavio orirastom ove vrste, već utvrđivanjem varijeteta u Bitoljskom kraju, a tih je utvrdio sedam, od kojih je »najviše i najčešće . . . zastupljena f. pentagularis«. S. PLAVSIC (»N amenska plantaža topola u proizvodnji celuloznog drvet a«) iznio je dio prikupljenih podataka iz plantaža u topolarsko- privrednoj jedinici LEGETTURIJAN o uspijevanju raznih klonova. Autor daje prednost »smesi klonova sa redim obrastom «, jer su »povećane higijenskosanitarne prilike i sastojina je vitalniia i produktivnija«. Autor smatra da u 7—8 godišnjoj ophodnji, sadnjom sadnica 1/1, može se postići na 1 ha 350 m3 kvalitetne celuloze i drvenjače, odnosno po odbitku otpada (18%) 288 mS korisne mase. Z. GAČIĆ konstatira da »potrebe za celuloznim drvetom u Fabrici celuloze i papira ´Matroz´ Sremska Mitrovica « iznose godišnje 322.000 prm., od če^a 57.000 prm. mora biti bijelo makljano (za proizvodnju drvenjače), a 265.000 prm. komercijalno makljano (za proizvodnju celuloze). B. LAZAREVIĆ izvještava o rezultatima »produkcionog ogleda plantaž a na dunavskom forlandu ´Pančevačkog rita´ — P. K. ´Beograd´ (1961— 1976)«, a ti pokazuju, da je to područje dosta povoljno za uzgoj topola. Prosječni godišnji prirast 15-godišnje plantaže kretao se od 16,57 ms do 27,66 m´ po 1 ha. »Najbolje rezultate na ogledu dao je klon 1-214, a najlošije cv. P. robusta« konstatira autor, ali, dodajemo, gubitak stabala cv. robusta iznosio 9 %, a 1-214 20 »/«. Ovaj svezak nadalje sadrži informaciju M. LAZAREVIĆEVE »Plantaže topola u PK ´Beograd´, saopćenje B. MARINKOVIĆA o »Seminaru i demonstriranju mehanizacije radova u plantažama topola i u proizvodnji celuloznog drveta u 545 |