DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 118 <-- 118 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA Dreux Philippe: PRECIS DECOLOGIE, pp. 164, lit., 16, Presses Universitaires, Paris, 1974. Kratak pregled ekologije Iako knjiga »Kratak pregled ekologije « ima malo stranica, po svom je sadržaju veoma bogata i interesantna. Autor je u knjizi sistematskim redom izložio i objasnio osnovne pojmove ekologije, a od svega su najinteresantniji zaključci. Između ostalog autor zaključuje, da djelovanje fizikalnih faktora na individue, međusobni odnosi individua unutar jedne populacije, međusobni odnosi populacija koje žive na istom prostoru, dovode nas neizbježno do razmatranja odnosa između svih vrsta koje naseljavaju određeni biotop. Ti odnosi vrlo brzo postaju tako zamršeni, da se više ne mogu podvrći analizi. Zbog toga sinekologija smatra, da je potrebno razmatrati ekosistem u širem smislu, ako se tako možemo izraziti spolja, zbog čega uvodi pojam produktivnosti e kosiš tern a. Stoga je korisno objasniti raspored ekosistema na zemlji, pri čemu ne treba ispustiti iz vida, da su svi ekosistemi međusobno povezani, a u nizu odnosa biosferu treba proučavati kao jedinstvenu cjelinu. Dapače, čak i kratak i nepotpun pregled osnovnih pojmova ekologije, omogućuje nam stvaranje predodžbe o velikom značenju ove mlade nauke, čijoj većoj polovici — sinekologiji, tek predstoji detaljna obrada osnovnih pojmova. Značenje ekologije ima kako teoretske, tako i praktične vrijednosti. Teoretski značaj ekologije je između ostalog u tome, da naši pojmovi i gledanje na prirodu postaje šire i neposrednije, što druge biološke nauke ne daju u tolikom obimu. Ekologija je nauka o »realnim zbivanjima u prirodi«. Zbog toga ekolozi treba da provode svoja istraživanja prvenstveno u prirodi, što je često vrlo teško, a ponekad i neizvodljivo. U tom slučaju može kao bolja ili lošija zamjena, poslužiti analiza samih procesa koji se odvijaju u prirodi. Iako laboratorijski pokusi, a pogotovo matematičko modeliranje, te istraživanja organizama u umietno stvorenim uslovima, daju vrlo vrijedne podatke, oni ne mogu poslužiti za rješenje pitanja u cje lini, već samo kao pomoćno sredstvo za dešifriranje pojedinih detalja. Kao nauka koja obuhvaća svu živu prirodu, ekologija je u uskoj vezi sa svim općim prirodnim znanostima. Iako ne ulazi duboko u detalje istih, ipak im donosi veliku korist; npr. suvremena sistematika ne ograničava se samo na anatomske opise, već zajedno s morfologijom i ekologijom čini nedjeljivu cjelinu opisa neke vrste. Od ekologije je nedjeljiva i nauka o evoluciji živih bića. U biti prirodna selekcija, koja predstavlja osnovni faktor u ocjeni nasljednih svojstava i njihovih promjena neke vrste, nije ništa drugo nego diferencirano djelovanje na genotipove svih ekoloških faktora. Odnedavno su se i paleontolozi počeli zanimati ne samo građom iskopanih vrsta već i načinom života i proučavanjem ekosistema u kom su ti organizmi živjeli. Ta zadaća je vrlo teška, a zaključci su još za sada samo rudimentarni. Upravo će praktični aspekti ekologije u skoroj budućnosti zasjeniti mnoga dostignuća prošlosti. Priroda, koju proučava čitav skup prirodnih nauka, pretrpila je mnoge promjene i više nije takova kakova ie bila nekad, pa čak i ne u tako davnoj prošlosti. Čovječanstvo je u samo nekoliko desetaka posljednjih godina dostiglo takav napredak, da priroda ne može tako brzo slijediti taj napredak i djelatnost ljudi. Već davno vlast čovieka nad prirodom prelazi granice djelovanja drugih vrsta, što ukazuje na to da se čovjek više ne nalazi u ravnoteži sa sredinom koia ga okružuje. Sve se svodi na to kao da se čovjek kao imigrant uselio u povoljnu djevičansku prirodu, a priraštaj (natalitet) čovječanstva još uvijek ide po eksponencijalnom zakonu. Nagli porast broja stanovnika na zemlji izazvao je čitav niz neželjenih pojava i malo je potrebno da ne dođe do katastrofe. Čovjeku je potreban prostor za izgradnju gradova, tvornica, cesta i mnogo drugih objekata. Rezultat takovom djelovanja i zahvata čovjeka je uništavanje sveg živog na velikim prostranstvima. U svemu tome ipak je najvažnije, da ie za milijarde ljudi potrebna ogromna količina hrane, koju je oduvijek bilo teško pribaviti. I u budućnosti taj zadatak neće biti ni lakši ni jednostavniji. |