DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 120 <-- 120 --> PDF |
jaci ju? Do katastrofe može dovesti kako ugrijavanje, tako i ohlađivanje zemlje jer je termička ravnoteža naše planete vrlo osjetljiva. Takova mračna perspektiva mora ljude potaknuti na razmišljanje o opasnostima, koje im prijete, da svodu razvoj industrije u razumne granice, da je učine »čistom«, a da i rast vlastite brojnosti ograniče na razumnu mjeru. Sve je to nužno učiniti što ranije. Treba li čekati da zbog prenapučenosti dođe do prirodnog odumiranja i prirodne ravnoteže, kao što se u prirodi dešava kod sitnih glodavaca? Zamislimo se što bi za čovjeka značio sličan proces! Žalosno je da mi još s našim pojmovima živimo u doba paleolita, a mase saznanje je još uvijek usko i nezrelo, pa da upotrebijavamo pojmove — čovječanstvo i Zemlja, umjesto »inaš narod«, »naše područje«. U očekivanju toga, da će do sličnih saznanja doći, a treba se nadati da će do njih doći pod pritiskom daljnjih događaja, ekologija je dužna da za dobrobit čovječanstva iskoristi predstojeće vrijeme. To je moguće postići proučavanjem i dubljim poznavanjem zemaljskih ekosistema, kako bi se pronašli načini boljeg iskorištavanja prirodnih zaliha, i zaoštravanjem borbe protiv svih vrsta zagađivanja. Pred nama je veliki i interesantan posao i nadajmo se da će svaki čovjek shvatiti njegovo značenje. PRACE VtSKUMNEHO USTAVU LESN1HO HOSPÖDAftSTVI A MYSLIVOST1 (Radovi Instituta za šumarska i lovna istraživanja), Jilovište — Strnady, 1976, br. 48. PAV, J. i ZAJ1ĆEK, D.: Hodnoty klinićkeho vysetreni krve sparkate zvere (Capreoulus capreolus L., Cervus alaphus L., Dama dama L., Ovis musimon L., Sus sarofa L.) ve vstahu k pfirozenym polyvalentnim invazim cizopasnikü. Vrijednosti kliničkog istraživanja krvi papkarske divljači u odnosu na prirodno polivalentne invazije parazita. U godinama 1972—1974. bilo je provedeno određivanje fizioloških vrijednosti kliničkog istraživanja krvi ulovljene divljači i to 18 komada srneće, 11 komada jelenske, 19 komada jelena lopatara, 15 komada muflonske i 35 komada crne divljači obojeg spola i razne starosti. Istra- Prije ili kasnije čovjek se mora zamisliti nad problemom naglog porasta broja stanovništva, te ograničiti natalitet. Poželjno je da do toga dođe prije nego što čovjek sa lica zemlje istrijebi sve živo osim sebe, a uvjereni smo da bi u takovom »ljudskom zoološikom vrtu« najviše stradao sam čovjek. Uostalom, njegove su patnje već počele. Daleko je bolje, da na našoj planeti podijelimo mjesto sa drugim vrstama koje žive u prirodi. Kontakt s njima omogućit će nam barem povremenu ipromjenu načina života, odvlačeći nas bar načas od svakodnevnih briga. U industrijski razvijanim zemljama već raste opće mišljenje i želja za stvaranjem zaštitnih zona, bez industrijalizacije i civilizacije, u kojima će se sačuvati autohtona prirodna flora i fauna. Već i ti početni koraci ohrabruju i nadajmo se, da je to samo početak stvaranja pođuljeg harmoničnog odnosa između čovjeka i prirode koja nas još okružuje. Iako se u ovoj knjizi relativno malo govori o ekologiji sa šumarskog stajališta, smatram da će zbog vrlo pristupačnog načina izlaganja, jasnoće stila, izvanredno istančanog smisla za realnost, te zaključaka i konstatacija, privući pažnju ne samo stručnjaka, već i šireg kruga čitalaca. Mr S. Opalički živana divljač je potjecala iz sedam zvjerinjaka u Češkoj i bila prirodno inficirana po vrsti specifičnim helmintima i kokcidijama u raznom intenzitetu i sastavu. Istraživane su vrijednosti: crvena krvna slika (broj eritrocita, hemoglobin, hematokrit, MCV, MCH, MCHC), bijela krvna ,s,lika (broj leükocita, proračun bijelih elemenata), ulkupni protein, proteinske frakcije, encimi SGOT, SGPT, alk. fosfataza, od minerali ja krvnog seruma Ca, P i Mg i alkalična rezerva. Vrijednosti ustanovljene kod muflonske divljači su bile u cijelosti više nego kod novaca, isto tako kao vrijednosti crne divljači prema domaćim svinjama. Intenzitet polivalentnih invazija parazite je bio kod istraživane divljači slab do srednje jak s neizraženim kroničnim pojavama obolenja i u biti nije djelovao izrazito na većinu praćenih vrijednosti. Polivalentne invazije su se očitovale u većim brojevima euzinofila. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 121 <-- 121 --> PDF |
LOHMAN, J. i BENiDOVA, E.: Rozvoj intenzivniho chovu zvefe v oboräch. — Razvoj intenzivnog uzgoja divljači u zvjerinjacima Opisni i analitički dio sadrži rezultate gospodarenja u 36 zvjerinjaka u češkim pokrajinama u posljednjih 10 godina i podrobnu analizu ove djelatnosti u 1973. Opisuje se pregled količina i stanja divljači, pregled programiranih i stvarnih stanja, odnos spolova i udio odstrela iz proljetnih stanja i vrsta, prostranosti čiste plohe zvjerinjaka i površina za ishranu, sastav pokrova, raspoređivanje zvjerinjaka u razrede prema mogućnosti ishrane, potrošnja hranjiva i bodovne vrijednosti ulovljene trofejne divljači. U dijelu prijedloga je naveden prijedlog za jedinstvenu evidenciju gospodarenja u zvjerinjacima i za jedinstveni pristup kod provođenja lovnih istraživanja zvjerinjaka. Daljnji prijedlog se bavi kategorizacijom zvjerinjaka, koji su prema svom zadatku, postizavanim rezultatima i uslovima prehranjivanja raspoređivani u četiri glavne skupine. TESAR, V.: Prve vysletky z vychovy smrkovych tyckovim ovlivnenych imisemi. Prvi rezultati iz uzgoja smrekovih letvenjaka pod utjecajem iinisija. Kod toplinske električne centrale, u pogonu od 1957. godine, osnovane su od 1963. do 1967. komparativne plohe postepene niske prorede u dvije sastojine stare 25 godina na tri pokusna reda. Nakon pet odnosno 10 godina ustanovljeni povoljni rezultati nakon prvog vrlo jakog zahvata — stupanj D (uklonjeno je 25 do 40% G), koji se izravnava sa stupnjem C (10—15% G) i B (3 *V„ GV t. j. trajno sklopljenom sastojinom. U varijanti D snižen je sadržaj slučajnih užitaka i sušenje krošanja se prelazno umanjivalo sve do obnove sklopa. Prirast početne zalihe je bio razmjeran oslobađanju sklopa. Preporučuje se kod stabilizovanog i ne previše jakom imisionom opterećenju intenzivna njega krošnje u slobodnom a s uzgajanjem započeti najkasnije u starosti 25 godina. SOBOTKA, A.: Vliv imisi na tvorbu kofenu s omezenym rüstem u smrku. Utjecaj iinisija na stvaranje korijenja s ograničenim rastom kod smreke. Tokom 16 godina bilo je proučavan utjecaj imisija na stvaranje korijenja s ograničenim rastom kod smreke U Kruš nim gorama, Slavskoj šumi i u susjednim područjima. Utjecaj imisija bio je ustanovljivan iz razlike korijenja, u zrelim sastojinama i u dozrijevanju, u sastojinama intaktnim i s raznim stupnjem oštećenja. Isključene su bile razlike ekoloških i drugih razlika. Osnovne razlike među kratkim korijenjem s ograničenim rastom u oštećenim i neoštećenim sastojinama jesu: Oštećene sastojine imaju plašt od gljiva koji nekada potpuno manjka a Hartigova mrežica je snažnija; korijenovi u simbiozi s Cenococcum graniforme se povlače u oštećenoj sastojim sve do minimalne zastupljenosti. MACHANiCEK, J.: Hodnoceni jakosti lesniho osiva renitgenologiökymi metodami. Vrednovanje kakvoće šumskog sjemena rentgenološkim metodama. Na osnovi opsežnih pokusnih radova koji su istraživali mogućnost upotrebe rentgenske kontrastme metode za određivanje klijavosti sjemenja gospodarski važnog šumSkog drveća, prije svega sjemenja s ograničenom klijavosti, bila je izrađena i provjerena rentgenska kontrastna metoda određivanja klijavosti sjemena jasena. Kao kontrastna tvar u metodi upotirebljena je 30-postotna otopina jodida natrijevog ili kalijevog. Kod aplikacije navedene metode na sjeme ariša, jele, bora, limbe, graba, lipe, bukve i javora metoda se pokazala nezadovoljavajućom, jer sjeme nekih od ovih vrsta imaju nepropustan omot, a kod nekih vrsta se kontrastnom .tvari impregniralo mrtvo i živo tkivo. Pokusima se dokazala upotreba specifične kontrastne tvari za pojedine vrsti sjemena. KADLER, J. i LYSENKO, O.: K otazce vyuziti entomogenich bakterii v komvinaci se subletalnimi dävkami syntetickeho pyrethirinu v boji proti hmyzim škudcum. K pitanju upotrebe entomogenih bakteriia u kombinaciji sa subletalnim dozama sintetičkog piretrina u borbi protiv štetnih kukaca. Eksperimentalno je bilo utvrđeno, da je sporulirajuće bakterije Bacillus thuringiensis i B. cereus moguće miješati a da ne bude ograničena njihova aktivnost s emulzijama sintetičkog piretra oznake Bioresmethrin, koji sadržavaju manje od 0,3 mg djelotvorne tvari/ml. Gramnegativne bakterije Seratio marcescens, Pseudomonas aeruginosa i Levinea amanolica su manje osjetljive na 551 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 122 <-- 122 --> PDF |
insekticid. Iz upoređnih testova suspenzija na imaga muhe Musca domestica L. je proizašlo da bakterije ne rastvaraju pripravak. Sinergizam između bakterija i piretrina je bio dokazan modelno kod testiranja bakterijskih suspenzija s primjesom 0,02 mg djelotvorne tvari/ml mladim gusjenicama gubara Lymantria dispar L. Aplikacija smjesa »bakterija-piretrin« predstavlja vrlo prihvatljiv i djelotvoran kompromis između biološke i kemijske borbe. BEZD6CH, J.: Analiticky rozbor hmotovych tabulek buku. Analitičko objašnjenje kubnih tabela bukve Kao podloga studije su uzete kubne tabele bukve prema Hornu (1898 nediferencirano prema dobnim razredima). Kod analize zavisnosti podataka o sadržaju od visine i očitane debljine bila je upotrebljena Korfova metodika iz godine 1945. Pokazalo se, da su i u ovim tabelama zavisnosti suglasne s onima, koje su bile već prije dokazane za smreku (KORF) odnosno za bor (ŽAK, 1952). Konačni izraz za krupnu masu je glasio H = 0,470 da." . v — 0,093 d*.«, dok je za masu stabla glasio Hs = 0,483 d 2,19 . v — 0,082 d L«. BLUD´OVSKY, Z.: Düsletky rozvoje vnitrnych kooperačnich vstahu na sistem fizeni lesm´ho hospodäf stvi. Posljedice razvoja unutarnjih kooperativnih odnosa na sistem upravljanja šumskog gospodarstva. Razvoj koncentracije i specijalizacije šumske proizvodnje djeluje na produbljavanje kooperativnih odnosa među je- LESNICKÄ PRACE 56. godište — 1977. ßr. 1. PEKSIDR i KAVINA: Zkušenosti s automatizovanym spracovanim mzdove a osobni agendy na počitači Iskustva s automatiziranom obradom zarada i osobne agende na računani Autori iznose iskustva stečena u provođenju zadatka tehničkog razvoja »Pri dinicama pogona. Ekonomsko izražavanje kooperacije je međutim nesavršeno, što snizuje djelotvornost upravljanja. Pored teškoća kod primjenjivanja »chozrasčotnih « odnosa u sadržajem najznačajnijoj djelatnosti eksploatacije nužno je osigurati njihovo djelovanje tamo, gdje su stvoreni povoljni uslovi. Aplikacija chozrasčotnih principa je unutar šumskih pogona aktuelna naročito u proizvodnji sadnica, u djelatnosti održavanja i popravaka, u prometu unutar pogona i u pridruženoj proizvodnji. Navode se problemi vezani s produbijavanjem chozrasčota unutar poduzeća. DEJMEK, M. i STROS, A.: Navrh automatizace fidiciho informačniho systemu podniku stätnich lesu. Prijedlog automatizacije informativnog sistema upravljanja poduzeća državnih šuma (u CSSR). Prilog se nadovezuje na rad autora »Analiza informativnog sistema upravljanja poduzeća državnih šuma«, objavljenog u broju 45/1974 str. 221 do 228 Präce VULHM. Na osnovi podrobne analize informativnog sistema upravljanja su dokumentirani bitni nedostatci sadašnjeg stanja i njihovi uzroci. Odstranjenje utvrđenih nedostataka je vezano s izmjenom tehnike i tehnologije obrađivanja informacija, korištenja matematičkih metoda i izmjenom organizacije tokova podataka. Rješenje je formulirano dokumentacijom 52 automatizirane djelatnosti, koje rješavaju na logičnoj razini stvaranje, obrađivanje i iskorištavanje informacija s korištenjem računara 3. generacije i tehnike predrađivanja podataka. Specificiran je utjecaj prijedloga automatizacije na radne sadržaje konkretnih upravnih funkcija poduzeća. Ing. Bernard Hruška mjena sistema zarada i osobne agende u šumskom gospodarstvu na računarima « nakon pokusne primjene. Zapažene su prednosti u mogućnostima i povećanoj točnosti u primjeni pravnih propisa i izračunavanju pripadajućih zarada te ocjenjenom sniženju utroška rada u obračun zarada (40%). Kao nedostatak se navodi dosta visoki trošak za obradu jednog radnika mjesečno, ali se opravdava razmjerno niskim ograničenim bro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 123 <-- 123 --> PDF |
jem obrađenih slučajeva i pojavom većeg broja pogrješaka u ulaznim podatcima u početnom periodu izvođenja zadatka. ŠRAMEK, O.: Technologickä priprava v pestebni činnosti Tehnološka priprema u uzgojnoj djelatnosti Napredna tehnizacija šumskouzgojnih radova iziskuje uvođenje takovog sistema u šumskouzgojnu djelatnost, koji omogućuje u toku pojedinih međusobno povezanih radova efektivno iskorištenje povjerenih sredstava i živoga rada. Au tor stoga predlaže, da se pomalo uvodi tehnološka priprema i u uzgoju šuma i stavlja prijedlog tehničkih karata za pošumljivanje i primjenu kemijskih sredstava u šumi. Kod više kompliciranih slučajeva bit će potrebno takvu karticu dopuniti situacionim planom sa specifikacijom radnog iskustva, što autor dokazuje na primjeru primjene agregata za raspršivanje s japanskom završnom sapnicom. Autor pak odvraća od samoformalnog provođenja tehnološke pripreme. PAVELKA H. i TRUHLAft, J.: Tehnologickä priprava vyroby na ŠLP Kftiny Tehnološka pripreme proizvodnje na školskom šumskom pogonu Kftiny. Dugogodišnja iskustva s intenzivnim uvođenje mehanizacije i racionalizacije u proizvodni proces šumskog gospodarstva pokazuju, da je taj proces nezamisliv bez svrsishodne i duboko promišljenje pripreme. U članku prikazani prijedlog pripreme proizlazi iz uslova na školskom šumskom pogonu Kftiny, i rješava tamošnje specifične okolnosti. Njegovi rezultati pružaju mogućnosi za postizavanje nužnih podloga za planiranje radne snage, strojeva i uređenja a dalje također podloga za materijalno osiguranje proizvodnog procesa. KOSULIC, M.: Dva nove obaly pro pestoväni obalovanych säzenic ve-tčich objemü Dva nova omota za uzgoj sadnica u tubama većeg sadržaja Budući da u ČSSR nedostaje moderno, svestrano odgovorajuće vegetativno pakovanje za veći opseg sadnje sadnica četinjača u tubama, pridonijelo je ovo iskustvo da se takvo pakovanje nađe ili izumi. Članak obrađuje dva nova, prije svega samo kratkotrajno ispitivana i još u stadiju testiranja vegetativna omota sa sadržajem oko jedne litre. Prvi od toga je plastični omot tzv. razdvojivi lonac za sadnicu iz folije, koji predstavlja individualno pakovanje, koje se može pretvoriti iz cilindričnog oblika u jednu plohu otvaranjem jezika za zatvaranje. Drugi tip je niz tuba za sadnice iz sulfitnog papira lamiranog polytbenom, kojega čini dvanaest vegetativnih ćelija. Oba omota su bez dna, što predstavlja novost. Time će se spriječiti kružno deformiranje korjena. Mogućnosti eliminiranja glavnog prigovora ovim omotima bez dna, naime probijanje korjenja u doljnju podlogu, će se dalje studirati. DUŠEK, V.: Ze současneho finskeho lesniho školkafstvi Iz sadanjeg finskog šumskog rasadničarstva Ukupna površina rasadnika iznosi 920 ha. Vrste drva su u prvom redu bor i smreka (90Vo proizvodnje) a zatim breza. Udio sadnica u tubama iznosi 17Vo. Ova metoda preteže na sjeveru zemlje, inače (na 70V» teritorija) do sada su najviše upotrebljavane školovane sadnice. Često se sade sadnice u tubama po metodama Paperpot, Finpot itd., zatim po metodi Nissula´s, ali manje u omotima iz treseta i u tobolcima. U proizvodnji, transportu i sadnji mehanizacija je potpuno korištena. Za sadnju i sjetvu posuda i omota stoje na raspolaganju prostorije s proizvodnim podlogama. Upotrebljava se samo dobar treset najviše kvalitete. Za gnojenje služe adapted za potpuno automatsku primjenu otopina s gnojivima. Ona čini ujedno sastavni dio sredstava za navodnjavanje. Na posijanim plohama i na onima sa sadnicama u tubama su uobičajeni stabilni sistemi za prskanje s cijevima i raspršivačima. Isti se sistemi isto tako upotrebljavaju i u plastinicima, čija površina u nizu rasadnika iznosi više od 6 ha. LIZNA, A.: Poznatky z dilčiho prüskumu fluktuace lesnich delnikü Saznanja iz djelomičnog istraživanja fluktuacije šumskih radnika Zadovoljstvo u poslu je zavisno o cijelom nizu faktora. Svaki čovjek pridaje prednost nekim vrijednostima, čiji se red mijenja i tokom njegova života. Nezadovoljavanje tih potreba radnog čovjeka, čije postizavanje očekuje od određenog radnog raspoređivanja, može 55.3 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 124 <-- 124 --> PDF |
biti uzrok odlasku i traženje druge, s njegovog stanovišta pogodnije prilike za rad, tj. fluktaciji. U tom pogledu smatramo fluktuacijom promjenu radilišta, osnovanu na individualnoj odluci radnika. Nerazmjerno visoka fluktuacija signalizira obično također nezadovoljstvo na radu i zato je na mjestu posvetiti joj pažnju. U 1975. godini istraživana je fluktuacija šumskih radnika u ČSSR. Autor iznosi obrađene podatke za 13 pogona te daje pregled starosnu i profesionalnu strukturu radnika, dužinu radnog staža i kao i kvalifikacionu strukturu radnika, koji su otišli i došli na rad u šumske pogone, koji su sudjelovali u anketi. Br. 2. DRTIKOL F.: Zakladni klasifikance terenu v lesnich hospodarskych plänechy Osnovna klasifikacija terena u šumskogospodarskim osnovama Za korišćenje šumskih sredstava mehanizacije, za planiranje opsega njihove primjene kao i za razvoj daljnjih njezinih vrsta, potrebno je prije svega poznavati svojstva terena, koji obzirom na tehničke parametre sredstava mehanizacije, razgraničuje područje njihovih radnih mogućnosti. Osnova klasifikacije terena se provodi izravnim istraživanjem u okviru obnove šumskogospodarskih osnova. Osim toga, što tehnička podloga, naročito za tehnologiju privlačenja drva, pruža podatke i za raspoređivanje drugih šumskih sredstava i zajedno s podacima o količini i kvaliteti drvne mase služi i za organizaciju te planiranje proizvodnog procesa. Raspoređivanje određenog sredstva za mehanizaciju je u osnovi ovisno o njegovoj sposobnosti da svlada uslove terena: nagib, nosivost i terenske prepeke, čija svojstva se praktički uopće ne mijenjaju. Prema tim elementima klasificiraju se tereni u 9 terenskih tipova. U članku se navode detaljni opisi tipova sa tabelom upotrebe sredstava privlačenja drveta prema tipovima terena. BLUD´OVSKY, Z.: Zmeny vyrobni spotfeby lesniho hospodäfstvi Promjene robne potrošnje u šumskom gospodarstvu Robna potrošnja šumskog gospodarstva u ČSSR porasla je u godinama 1960. do 1974. za 17P/o. Opseg razmjene usluga sa strane poljoprivrednih organizacija prema šumarskim je ipak nazadovao, ali uslijed porasle mehanizacije proizvodnje raste brzo potrošnja nekih materijala, koji su neophodni za pogon sredstava mehanizacije, kao što su proizvodi: industrije goriva, gume, strojarske i kemijske industrije. Slično se mijenjaju i strukture zaliha. Zalihe rezervnih dijelova narastu, a one poljoprivrednih proizvoda i broja konja opadaju. Istodobno s važnošću uloge materi jalnotehničke opskrbe osjeća se potreba modernog mehanografskog vođenja materijalnog gospodarstva. ADAMEK, I.: Vyuziti technickyh textilii pri vtfstavbe lesnich komunikaci a technologicke priprave pracovišt´ Iskorištenje tehničkih tekstilnih proizvoda u gradnji šumskih komunikacija i tehnološke pripreme radilišta Istraživanja korištenja tehničkih tekstilnih proizvoda u gradnji šumske mreže saobraćajnica, za učvršćivanja površina za izvlačenje drva dokazuju, da ove nove vrsti neuobičajenih elemenata konstrukcija donose nova racionalna rješenja, koja utječu, kako na konstrukciju učvršćivanih ploha i njenu ekonomiku tako i na samu tehnologiju, naročito visokokapacitetne izgradnje, koja koristi također manjevrijedne građevne materijale lokalnog porijekla. Članak pruža pregled o današnjim vrstama tkanih i netkanih tekstilnih proizvoda, koji su u ČSSR ispitani, uključiv pregled mogućnosti korištenja i funkcija pojedinih tkanina na različitim podlogama i kod njihove primjene kao učvršćenja tankih bitumenskih slojeva, koji se preporučuju kod aplikacije jednostavnih načina učvršćivanja putem intenzivne tehnike zbijan] a.´ DUŠEK, V.: Ze současneho finskeho lesniho školkarstvi — II čast Iz sadanjeg finskog rasadničarstva — II dio Skladišta zaliha sadnica s upravljanom klimom spadaju među obične pogonske uređaje. U pojedinim rasadnicicima uskladištuju se sadnice kod različitih temperatura ,i različitoj zračnoj vlazi. Sadnice se većinom skladište u zatvorenim plastičnim omotima. Površina plastičnih klijalista dosiže 5l0/o ukupne površine rasadnika i neprestano se povećava. Ponajviše se klijalista grade u dimenzijama od 100 m dužine i 20 m širine, što omogućuje primjenu strojeva visokog kapaciteta i olakšava podržavanje odgovarajućih ekoloških uslova. 554 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Za proizvodnju sadnica u tubama koriste se uređaji visokog kapaciteta i proizvodnje. Integriranu sastavni dio novih tehnoloških iskustava za proizvodnju sadnica u tubama čini istovremeno rješenje transporta i same sadnje. Za proizvodnju slobodno zakorjenjenih sadnica služe uređaji tuzemnog i inozemnog porijekla. LEDINSKY, J.: Hnojeni borovice a smrknu ve školkach Gnojenje bora i smreke u rasadnicima Osnovni preduslov primjene novih metoda je koncentracija rasadničarske proizvodnje, koja omogućuje uvesti oblike rada velike proizvodnje. Iako intenzivno gnojenje u rasadnicima nije vezano izriičto na koncentrirane i velike rasadničke površine, modernizacija rasadničarstva predstavlja i zahtijeva primjenjivanje novih saznanja, uključiv saznanja o ishrani šumskog drveća. U rasadnicima velike produkcije, koji imaju dugoročni investicioni karakter, dolazi do sistematskog gnojenja industrijskim gnojivima pune primjene radi njezine neophodnosti i održavanja proizvodne sposobnosti tla. Autor zatim navodi načine i količine i vrste gnojiva te rezultate njihove primjene u proizvodnji sadnica bora i smreke, gdje je kod smreke postignuto povećanje proizvodnje za 1,3 do 3 puta a kod bora 2 do 5 puta veće, a učešće sadnica II kvalitetnog razreda je smanjeno (1:6 do 1:50). Br. 3. DRTIKOL, F.: Inventarizace vodnich toku a skupin stromu rostoucich mimo les Inventarizacija vodnih tokova i grupa stabala izvan šuma Obalne sastojine i daljnje grupe stabala koje rastu izvan šuma, ne odgovaraju u najviše slučajeva proizvodnim mogućnostima njihovog staništa, ali često ne odgovaraju ni njihovoj svrsishodnoj funkciji. Njihovo prevođenje u optimalno funkćiono i proizvodno stanje je uslovljeno gospodarenjem po specijalnim gospodarskim osnovama. U godinama 1971—1975. Ured za uređivanje šuma Brandys nad Labem proveo je prvu etapu istraživanja koja sadrže: kartografi ju, ustanovljenje stanja drvnih zaliha i tehničke uređaje te planiranje nužnih bioloških i tehničkih adaptacija. Rezultat toga čine radove, koji sadrže numenički i grafički pregled zadanih podataka pod odsjecima vodotokova i po načinu gospodarenja s njima. VYSKOT, M.: Vliv sponu na zäsobu smrkoveho porostu Utjecaj razmaka stabala na zalihu smrekove sastojine Danas se pitanje racionaliziranja šumskouzgojnih radova, prije svega gustoća osnivanih sastojina, pokazuje važnim. Prije svega je to za glavnu vrstu drva u ČSSR, smreke, od velikog značenja. Kao podloga za izbor gustoće osnovanih smrekovih sastojina bila je korištena dugogodišnja pokusna ploha, koja je godine 1891. po Marijabirunskoj metodi osnovana 4-godišnjim sadnicama na trima parcelama od 0,25 ha površine s razmacima 1x1 m, 1,5 x 1,5 m i 2 x 2 m. Poslije jednakoig gospodarenja pokazalo se nakon 88 godina, da parcela s razmakom 1 m ima doduše najviše stabala, ali je njihova zaliha najmanja (856 stabala i 347 mS), odjel s 1,5 m razmaka ima srednji broj stabala i srednju zalihu (664 stabla i 437 mS), a parcela s dva m razmaka ima doduše najmanie stabala, ali je zaliha ovdje najveća (584 stabla i 459 ms). Iz ovdje danih rezultata proizlazi, da je racionalni razmak od 2 m, za što naravno moraju biti odabrane sadnice ispravne provenijencije i dobrog zdravstvenog stanja. GABZDIL, J.: Racionalizace težby dfeva v Rakousku Racionalizacija iskorištavanja šuma Austriji U austrijskim državnim šumama došlo je zbog velikih kalamiteta i porasta utroška radne snage do pažnje vrijednog razvoja racionalizacije. U suradnji s firmom Kockum razvila se mehanizirana fazna tehnologija iskorišćivanja drva koja se sastoji u obaranju motornim pilama, i izvlačenja cijelih stabala na stovarište drva, gdje se obavlja na tekućoj liniji kresanje grana, koranje, prerezivanje po dužini i sortiranje. Tehnologija zahtijeva centralizaciju sredstava mehanizacije i strojeva, grupu radnika od 15 ljudi i temeljitu pripremu radi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 126 <-- 126 --> PDF |
lista. Oko 3000 ms sječe u jednom krugu od oko 2,5 km su već ekonomski podnosivi. Dnevni učinak ovisi o drvnoj masi stabala i kreće se između 250 — 400 m-3. Prosječni učinak po satu radne snage iznosi oko 2 —-3 nr3. RETTICH F.: Pozemni hubeni komäru rodu Aedes v lesich Actellicem 50 EC Površinsko uništavanje komaraca roda Aedes u šumama Actellicom 50 EC U nizinskim šumama i obraslim površinama komarči predstavljaju veliku napast i često onemogućavaju boravak u šumi, muče ne samo divljač već se zalijeću često i u sela i gradove na veće udaljenosti. Grizu od svibnia čak od listopada (u slučaju veće pojave). Borba protiv komaraca se sastoji u prvom redu u likvidaciji legala melioracijom terena ili korišten i em modernih insekticida. Danas, kada se polaže važnost na zaštitu životne sredine, napuštaju se dosadanja efikasna sredstva (DDT, HCH) i biraju se sredstva, koja što^ manie škode ekosistemu. Autor je vršio uništavanje komaraca roda Aedes organifosfatom pirimiphos — menthvl nazvanim Actelilic 50 EC i u članku iznosi postignute rezultate. SKOPY, J.: Vliv tabakoveho praehu na rflst semenačkti Utjecaj duhanskog praha na rast sadnica Tresetni supstrati čine nedjeljivo učešće u intenzifikaciji proizvodnje sadnica šumskog drveća. Osim treseta i industrijskih gnojiva za ovu svrhu je nužno dodati još i pogone otpadne materijale. Među takve materijale spada i duhanski prah, koji je nekorišteni otpadak industrije duhana, a ima neka svojstva pogodna za primjesu u tresetne supstrate. Na osnovu provedenih komparativnih pokusa i mjerenjima utvrđenih rezultata je moguće konstatirati, da je duhanski prah moguće iskoristiti kao primjesu u tresetne supstrate za intenzivno uzgajanje sadnica šumskog drveća. U članku navedene količine primjese duhanskog praha pozitivnog su dielovale na visinski prirast i masu sadnica bora, jele, smreke, duglazije i ariša. Za sjetvu u praksi je moguće preporučiti dodavanje 1,5 litre kompostiranog duhanskog praha na 1 m2 trestetnog supstrata i njegovo miiešanje s površinskim slojem do dubine 8 cm. Br. 4. HAVELKA, M.: Osobni hmotnä zainteresovanost na zvysoväni kvalitv a efektivnosti v lesnim hospodäfstvi Lična materijalna zainteresiranost na povećavanju kvalitete i efikasnosti u šumskom gospodarstvu. Razvoj socijalističkog društva osigurava daljnji rast životnog standarda i učvršćivanje životnih sigurnosti zaposlenih. Izvršavanje ovih zadataka pretpostavlja, da ćemo raditi efikasno, gospodarstveno i svestrano kvalitetno. Svaki radnik i kolektiv dužan je sistematski poboljšavati kvalitetu rada, snižavati potrošnju materijala, sirovina, energije i troškova te svestrano povećavati ekonomičnost i efikasnost svoga rada. Suvremeni oblici nagrađivanja utvrđeni za organizacije državnih šuma u ČSR stvaraju dovoljan prostor za djelotvorniju materijalnu zainteresiranost radnika i tehničko gospodarskih radnika na povećavanju kvalitete, ekonomičnosti, uvođenju naprednih radnih metoda, saznanja, nauke i istraživanja u praksu i na istraživanju zadataka odlučujućih o daljnjem tehničkom, ekonomskom i socijalnom razvoju organizacije. Istodobno stvaraju preduslove za dosljedniju diferencijaciju plaćanja prema radnim rezultatima. Međutim, je potrebno ove oblike nagrađivanja u praksi što djelotvornije primjenjivati, da bi i u organizacijama državnih šuma pridonijele sistematskom povećavanju kvaliteta, efikasnosti i dobrog izvršavanja zadataka. LOKVENE, T.: Zalesnoväni ve smrko- bukovem a buko-smrkovem vegetačnim stupni Pošumljivanje u smreko-bukovom i bukovo- smrekovom vegetacionom području Kod pošumljivanja na navedenim vegetacionim područjima moraju biti diferencirano odabrane biološke komponente samoga područja mjera s gledišta specifičnih uslova. To se prije svega tiče izbora sadnog materijala, a zatim na određivanja broja sadnica po jedinici površine. Glavni kriterij za izbor sadnica je prije svega momentane i moguće zakorovljenje, prema kojem se preporuča dijeljenje površina u tri kategorije. Ukupmo preteže kod izbora sadnog materijala sadnice u tubama (67%) i među slobodno zakorjenjenima jake sadnice (24%)- Do izbora sadnog materijala mora ipak doći diferencirano što vrijedi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 127 <-- 127 --> PDF |
i za njihovu dodjelu na površine s gledišta različith opasnosti za sastojine od snijega i različitih ozljeđivanja u proizvodnji drveta u obim područjima. NOVAK V.: Nove pfipravky na ochranu säzenic pfed klikorohem borovym Nova sredstva za zaštitu sadnica od borove pipe Usprkos svim mjerama zaštite i uništavanju pojavila se smeđa velika pipa u cijelom nizu područja ČSR u posljednjim godinama kao kronični štetnik. Analizom panjeva je bilo ustanovljeno, da densitet kukaca po jednom ha kod 50a/o-tne zaraze površine iznosa oko 30.000 imaga. To znači 3 do 4 pipe po borovoj sadnici i oko 6 po četverogodišnjoj smreki. Djelovanje samo lovnih kora ili lovnih stabala s otrovanom mekom nije dovoljno za zaštitu sadnica. Ovim mjerama uništi se jedva 1/3 migrirajucih kukaca. Stoga je nužna direktna zaštita sadnica ili profilaktična (umakanje prije sadnje) ili kurativna (prskanje). Nakon ponovljenih testova suspenzijom, koja je sadržavala Lindan i Nexit Stark, Bercema Spritz Limdan 50 i novo domaće sredstvo Lispon SP 40 u 2">/o koneenrtraciji, bila su provede na terenska ispitivanja. U pokusnim ispitivanjima pokazao se Lispon SP 40 u 2%> koncentraciij kao vrlo dobro zaštitno sredstvo za sadnice smreke, bora, jele, ariša i duglazije. PERINA, V.: Jeste k diskusi o pfirozene obnove Još k diskusiji o prirodnoj obnovi Iz članka autora objavljenog u br. 9/1973 »Prirodna obnova i njezini preduslovi « je proisteklo, da rezultati istraživanja ne potvrđuju mogućnosti povećanja produktivnosti sastojina prirodnom obnovom i, konačno, da prirodna obnova ne daje potrebne preduslove za sadanji i budući napredak u racionalizaciji sječe drveta ni i u uzgajanju šuma. Iz analize je pak proizašao zaključak, da prirodnu obnovu nije moguće u našim uslovima poistovjećivati s intenzivnim šumskim gospodarenjem, usmjerenim na povećavanje produktivnosti šuma i njihovih ostalih korisnih funkcija, kako je to bilo u prošlosti. Na taj članak je reagiralo sedam autor a člancima objavljenim u istom listu. U ovom članku autor dokumentirano iznosi prednosti i nedostatke čistih sječa i umjetne obnove prema prirodnoj obnovi i u zaključku diskusije konstatirao da je diskusija o ovom problemu na stranicama lista u najmanju ruku pridonijela tame, da je problematici prirodne obnove bila posvećena paž nja. Diskusija je otkrila niz pitanja, na koje do sada nema odgovora i bit će još predmet istraživanja. Njihovo rješavanje bit će potrebno, da bi mogli u konkretnim slučajevima objektivnije odlučivati, da li umjetnom ili prirodnom obnovom. Moguće je doduše pretpostaviti, da prirodna obnova neće potpuno nestati iz našega šumskog gospodarsva. Ali radit će se o tame da ne bude primjenjivana samo iz osobnog uvjerenja i oduševljenja nekojih radnika, nego iz naučno o pravdanih potreba šumskog gospodarstva i cijelog društva, i to samo u onim slučajevima, kad je to stvarno neophodno. SKOUPY, J.: Obnova lesü v Norsku Obnova šuma u Norveškoj U Norveškoj, koja posjeduje preko 7,000.00 ha šumske površine, rastu ponajviše prirodne šumske sastojine. Iako se primjenjuje prirodno kao i umjetno pomlađivanje, ipak je prvo u najnovije vrijeme jako nazadovalo tako, da ga umjetno pomlađivanje danas višestruko premašuje. Sjeme za umjetno pomlađivanje šuma se dobiva sabiranjem u odgovarajućim sastojinama smreke (751!)/»),_ bora (12Vo), sitka smreke (10%). ariša i jele. Godišnje se u modernim rasadnicima proizvodi oko 90,000.000 sadnica. Isto tako pokazuje i proizvodnja sadnica u tubama od treseta i briketa visoki nivo. Za umjetno pomlađivanje i pošumljavanje nešumskih površina upotrebljavaju se i egzote, prije svega Picea sitchensis, Picea Engelmannii i Pinus contorta. Br. 5. JINDRA, J.: Současme tendence v težbe a vvužiti lesni hiomasy Sadašnje tendencije u sječi i iskorišćivanju šumske biomase Svjetska energetska i sirovintska kriza je jedan od stimulansa, koji vodi podrobnijoj analizi zaliha pojedinih sirovina, ocjeni njihovog iskorišćivanja i razradi razmatranja o perspektivama njihovog ´ekonomičnijeg iskorišćivanja u budućnosti. Predmet povećane pažnje j.e postalo i drvo, koje je doduše sirovina koja se stalno reproducira i s dajnjim mogućnostima povećavanja produkcije 557 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 128 <-- 128 --> PDF |
raznim biotehničkim metodama, ipak je u sadašnje vrijeme sirovina s niskim stupnjem iskorišoivanja s kvalitativnog i kvantitativnog gledišta. Interes se obraća ne samo do sada korištenom dijelu mase stabala, nego i onim dijelovima, koji se do sada nisu koristili, kao što su panjevi, grane, vrhovi, kora i iglice. Zato se počinje govori ti o iskori š ć i v a n j u šumske bi om a s e. U članku je dan kratak pregled tehnoloških i razvojnih tendencija, koje vode ostvarenju boljeg iskorišćenja šumske biomase. Osim mjera za bolje iskorištenje drvnog otpatka za industrijske svrhe i prerade manje vrijednog drva, pristupa se provjeravanju i ispitivanju raznih metoda iskorišoivanja drvnog otpatka za energetske svrhe, korišćenje opadne kore za proizvodnju komposta, korišćenje iglica za krmu i farmaceutsku industriju a i sakupljanju sirove smole. Programi pojedinih zadataka su uvršteni u planove razvojnih i istraživačkih radova u periodu 1976—1980. LIZNA, A. Poznatky z vvzkumu pracovni motivaece lesimch delniku Saznanja iz istraživanja motivacije rada šumskih radnika Neobično brzi razvoj tehnike i tehnologije li s njima spojene izmjene u oblasti radne snage u šumskom gospodarstvu zahtijevaju da proces upravljanja na svim nivoima proizlazi iz podrobnih poznavanja sadanje situacije. Iskorišćivanje moderne tehnike i svladavanje tehnologija velikih zahtjeva pretpostavlja ne samo kvalificirane radnike, nego prije svega radnike inicijativne i spremne za rad, to jest radnike umjesno motivirane. Radna motivacija je bila sadržaj ankete, u kojoj je dobiveno 541 unotirebivih anketnih odgovora, od čega 97 žena. Autor u članku iznosi rezultate obrade anketnih pitanja i u zaključku navodi, da ovi nepotpuni podaci pokazuju, da su nazori i zahtjevi šumskih radnika nekada znatno različiti i mijenjaju se ne samo dobom nego i spolom, ali također izvršavanom radnom djelatnošću. Potrebno je stalno imati na umu, da s rastućim stručnim i političkim nivoom rastu i njihovi zahtjevi ne samo na opremljenost i brigu o radnim uslovima, nego također na nivo rada organizacije i uprave. Istraživanje je jasno pokazalo, da se iz grupe šumskih radnika stalno sve izrazitiije izdvaja grupa zanimanja, koje nazivamo radnim nazivom meha n iz a tori . Ovi radnici svojim se nazorima i stavovima počinju razlikovati od ostalih. Po nazorima znatno različitu grupu tvore ipak i radnice u uzgojnoj djelatnosti, na čije stavove djeluje ne samo to što se radi o. ženama, pretežno u prosjeku starijim nego istraživana grupa muškaraca, nego također različiti karakter izvršavanog rada. BULANT, J.: Semennä plantaž modfinu evropskeho na LZ Kfivoklat Sjemenska plantaža evropskog ariša u Šumariji Krivoklat Na području Šumarije Kfivoklat osmovana je u godini 1975/1976. plantaža ariša — Larix decidua Mili. Upotrebljenii su oijepovi vrijednog lokalnog tipa jeseničkog ariša nazvanog »kfivoklätski« ariiš zajedno s cijepovima s elitnih stabala iz jesenič´kih šuma. Autor opisuje radove, koji siu vezani s osnivanjem ove plantaže, navodi slijieđ biotehničkih glavnih mjera, koje se moraju provoditi kod održavanja plantaže od samog početka i zaključuje prilog kratkom ocjenom ifektivnosfli plantaža općenito te uvjete efektiivnosti novo osnovanih plantaža evropsfcog ariša na području Kfivokläta i na drugim mjestima. POKORNY, J.: Cizokrajne smrky zavađene v Krusnych horäch Unošenje stranih smreka u Krušnoj gori Na određenim područjima Krušne gore izumiru autohtone vrste četinjača zbog visokog sadržaja dimnih plinova u atmosferi. Da bi u sastojl;,nama ostala održana određena primjesa četinjača, razmatralo se unošenje nekojih egzotičnih smreka u kulture. Na osnovi eksperimentalnih nasada i podataka u Stručnoj literaturi preporuča autor odgovarajući Sortiment smreka. Omorik a odgovora jedino na lokalitete sa slabijim imfisijama i na sušim staništima s mineralnim tlima do visine od 700 ,m. Na visoravnima s oporijom klimlom i s višim postotkom dimnih plinova odgovarat će najbolje P. marina, P. pungens i P. glauca. P. mariana podnosi bolje tla s višim slojem treseta; P. pungens odgovara bolje na lokalitetima s tanjim slojem treseta i nižim stanjem podzemne vode. I P. sitchensis je trebala biti pokusno sađena ali ne na eksponiranim površinama, jer nije dovoljno otporna na mraz. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 129 <-- 129 --> PDF |
LUTOČKA, L.: ftezne ustroji pro strojove ikaceni stromu Rezne naprave Ka obaranje stabala strojevima Među strojevima za rezanje za obaranje stabala motornim pilama koriste se danas samo dvije vrste naprava za rezanje i to. nož i lanac. Primjenjuju se naprave za rezanje u obliku noža u jednostrukoj i dvostrukoj izvedbi, kod čega se nož — noževi pomiče odnosno pomiču ili po linearnoj liniji ili savijenoj liniji. Naprave za rezanje u obliku lanca dolaze ilii s kanzolnom sinjom ili s trokutnom vodilicom. S tehničkog i šumsko- pogonskog gledišta ima svaka od navedeni naprava za rezanje svoje prednosti i nedostatke. Na temelju toga bi trebali kod izbora vrsta i rješenja strojeva za obaranje stabala strojevima odlučivati i suradnici šumarskih istraživanja i prakse. VALKOVA, O.: Obrana proti pleveliim a mechüm raselnnych substratech Obrana od korova i mahovine u tresetnim supstratima S pitanjem primjene tresetnih supstrata povezana su uisko pitanja fitoparološke zaštite, prije svega uništavan ie vegetacije korova, koji se javljaju. U literaturi se preporučuju eksperimenta!no različite mjere, odnosno ovoj problematici se posvećuje pažnja, jer je pogonska praksa ukazala na nužnost uništavanja korova na površinama tresetnih supstrata. Primjena herbicida nije uvijek jednoznačno preporučljiva, jer treba računati s povećanom osjetljivošću ponika i određenom specifičnosti vrsta korova; često dolazi Marchantia polvmorpha, Rorippa silvestris itd. Ostvarena je serija prvih pokusnih eksperimenata, kod čega je testiran određen broj preporučenih sredstava i njihovih kombinacija. Prema prethodnim rezultatima pokazalo se valjanim sredstvo Velpar u primjeni na borovima. Potpuno bez oštećenja ponika (2/0) uništeni su potpuno Marchantia polymorpha L., i Sagina orocumbens L. Isto sredstvo oštetilo je kod njegove primjene smrekov ponik. Br. 6. BUREŠ, V.: Produikce dfeva ve svete a u nas Poizvodnja drva u svijetu i u nas Iz međunarodnih materijala proizlazi da se svjetske, zalihe drva ocjenjuju na 240 milijardi m3, dok je godišnja potrošnja iznosila oko 2,1 milrđ m-´. To znači, da su svjetske zalihe drva trošene godišnje oko 0,9 (u ČSSR se zalihe crpe sa l,88l;>/oi). Uzev u obzir porast broja stanovnika na zemlji na 6,5 do 7 mlrd u 2.000. gođind te da je potrošni a drva u posljednjih 20 godina povećana za 50;,/ jest porasti za 230%. To znači porast korištenja svjetske drvne zalihe od 0,9 na 2,9%. Ovakvi trendovi porasta potrošnje zahtijevaju intenzifikaciju proizvödin´e drveta raznim mljerania u sadanjim šumama i proširivanje areala šuma na nova nekorištena zemljišta. Autor u ovom članku razrađuje mjere potrebne u tu svrhu. SAMEK, V. i JANCÄRIK, V.: Integrovana ochrana lesu Integralna zaštita šuma Zaštita šuma, jednako tako kao i svaka ljudska djelatnost, prolazila je i prolazi svojim razvojem, koji zavisi jednim dijelom o stanju saznanja, a drugim dijelom o stanju šuma. Buran razvoj organskih sredstava za suzbijanje poslije drugog svjetskog rata đonio je niz problema, (oštećivanje funkcionalne strukture biocenoze, nastajanje rezistentnih populacija i dr.). uiključiv ugrožavanje ljudi. Ove nepovoljne posljedične pojave izazvale su ponovno oživljavan ;e biološkog suzbijanja i razvijanje novih biopreparata to jest tvari sa specifičnim djelovanjem. Sve snažnije se poziva na racionalno uključivanje različitih mjera u zaštiti šuma, uzgoju šuma i šumarstvu općenito, koje ullaze u pojam kompleksne integrirane zaštite šuma. Zaštita šuma ie nadme ne samo izolirana stvar specijalista za zaštitu šuma, nego općenito biotehnička mjera i prema tomu se tiče svih šumara. Kod toga se mora preći od čisto kurativnih mjera preventivnom shvaćanju zaštite šuma. Samo tako mogu biti dovedene u sklad sve potrebne gospodarske mjere, da se postigne cilj — zdrava šuma. HOCHMUT, R. ET COLL.: gikodlive pfemnoženi štetconoše trnkoveho ve smrčinanch jihozapadni Moravy Štetno masovno razmnoženje trnovog prelca u smrekovim šumama jugozapadne Moravske. U godini 1975. — 1976. zapaženo je novo masovno razmnoženje trnovog prel |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 130 <-- 130 --> PDF |
ca (Orgya antiqua L.) u smrekovim sastojinama južne Moravske na površini od oko 4.500 ha. Budući da se slične gradacije ovoga štetnika dešavaju u Češkoj i Moravskoj češće za vrijeme desetogodišta, istražene su brižljivo mogućnosti djelotvorne zaštite. Osim opisa štetnika i bionomskih podataka posvećena je najveća pažnja vrednovanju njegove štetnosti i pognozi daljnjih gradacija. Polazi se pri tom od podrobne kontrole populacione gustoće u stadiju jajašaca, zatim od pronađenog intenziteta žderanja iz helikoptera, od toka gradacije i zdravstvenog stanja štetnih insekata. Bilo je iskušano djelovanje jednog broja novih sredstava za zaštitu i to na bazi od pirimiifosmetila, butonata, difluorbenzurona, fenitrotiona i piretroiđa sastavljenih sredstava, i .dalje Bacillus thuringiensis sadržavajućih biopreparata zajedno sa njihovim kombinacijama s piretroidima. Najbolja rezultati su postignuti s preparatom Actellic EC 50 u dozi od 500 com na 100 litara vode po ha i s Ambush EC 25 60 ccm na 100 litara vode po ha. ŠVESTKA M.: Zkušenosti s postfikovacim zafizenim na vrtuilniku Iskustva s uređajem za prskanje iz helikoptera Helikopter Mi-2 s uređajem za aplikaciju je bio primjenjen u 1976. godini šest dana na zaštiti šuma protiv potkornjaka i štetinika-žderača lista. Pri tom je studirano biološko djelovanje zahvata protiv štetnika, kvaliteta zaštite te tehničko i organizaciono gledište upotrebe helikoptera, Manevarska svojstva helikoptera omogućuju tretiranje i u ta kvim usilovima, gdje bi upotreba aviona i osnovnih strojeva bila nemoguća. Kvaliteta rasprskavanja sredstava za suzbijanje i biopreparata je, ako se pridržavaju uslovi radnog režima, daleko viša nego iz aviona. Radni domašaj helikoptera iznosi 25 do 30 m, najniža visina leta iznad sastojine je 5 m, radna brzina 30—90 km/sat ili manije. Domašaj dozirani a 10 do 220 litara po ha ili više. S gledišta visokog troška sata leta je upotreba helikoptera za zaštitu šuma samo u takvim slučajevima preporučIji´va, gdje avion Z-37 nije sposoban za rad ili gdje vodnorgospodarski, higijenski i druge opće korisni interesi opravdavaju veće troškove. MATOUŠEK, J. et Col.: K problematice läzenskych lesü — Lesni prostrdi jako suočast kompleskni läzenske lečbv K problematici kupališnih šuma — Šumska sredina kao dio kompleksnog kupališnog liječenja U zdravstvu raste interes za prirodnu sredinu kao faktor preventive (jačanje zdravlja odmorom stanovništva gradova) i liječenje, naročito kupališnog. U inostranistvu, gdje je interes za ekonomskog i efektivno iskorištenje klime i terena za liječeni je prošao i eru pretežnog medikamentoznog liječenja, dobiven je niz saznanja o osobitom djelovanju šuma ne samo na zdravog čovjeka nego poglavito bolesnog. I kod nas se razvija aktivni liječnički interes za kupališne šume kao faktor liječenja. Čekaju na to još rekreacione šume kao osobiti stimulator radne osposobnosti građana. U oba slučaja se radi o važnoj komponenti kompleksnog iskorišćivanja šumskog bogatstva naše zemlje. Najnoviji utjecaji kupališnih šuma s gledišta liječenja se tiču bioklimatskih osobina sredine. Dolaze do izražaja značajnom mjerom u režimu topline i vlažnosti sredine, u režimu svijetla, strujanja zraka i njegove kvalitete. Da se mogu svrshihodno koristiti povoljnu svojstva šuma za kompleksno kunališnje liječenje — naročito za klimatoiterapiiju, aeroterapiju i terensko liječenje — potrebno je vrednovati značenje šume i njezine funkcije u kupališnjem kraju s gledišta kupališnog liječenja, formulirati principe zadovoljavajućeg razmještaja i karaktera šuma i park-šuma kupališta s gledišta njihovih bioiklimatskih funkcija i naročito odrediti osnove svrsishodnog gospodarenja šumama u okolini kupališta. Ing. Bernard Hruška |