DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 123 <-- 123 --> PDF |
jem obrađenih slučajeva i pojavom većeg broja pogrješaka u ulaznim podatcima u početnom periodu izvođenja zadatka. ŠRAMEK, O.: Technologickä priprava v pestebni činnosti Tehnološka priprema u uzgojnoj djelatnosti Napredna tehnizacija šumskouzgojnih radova iziskuje uvođenje takovog sistema u šumskouzgojnu djelatnost, koji omogućuje u toku pojedinih međusobno povezanih radova efektivno iskorištenje povjerenih sredstava i živoga rada. Au tor stoga predlaže, da se pomalo uvodi tehnološka priprema i u uzgoju šuma i stavlja prijedlog tehničkih karata za pošumljivanje i primjenu kemijskih sredstava u šumi. Kod više kompliciranih slučajeva bit će potrebno takvu karticu dopuniti situacionim planom sa specifikacijom radnog iskustva, što autor dokazuje na primjeru primjene agregata za raspršivanje s japanskom završnom sapnicom. Autor pak odvraća od samoformalnog provođenja tehnološke pripreme. PAVELKA H. i TRUHLAft, J.: Tehnologickä priprava vyroby na ŠLP Kftiny Tehnološka pripreme proizvodnje na školskom šumskom pogonu Kftiny. Dugogodišnja iskustva s intenzivnim uvođenje mehanizacije i racionalizacije u proizvodni proces šumskog gospodarstva pokazuju, da je taj proces nezamisliv bez svrsishodne i duboko promišljenje pripreme. U članku prikazani prijedlog pripreme proizlazi iz uslova na školskom šumskom pogonu Kftiny, i rješava tamošnje specifične okolnosti. Njegovi rezultati pružaju mogućnosi za postizavanje nužnih podloga za planiranje radne snage, strojeva i uređenja a dalje također podloga za materijalno osiguranje proizvodnog procesa. KOSULIC, M.: Dva nove obaly pro pestoväni obalovanych säzenic ve-tčich objemü Dva nova omota za uzgoj sadnica u tubama većeg sadržaja Budući da u ČSSR nedostaje moderno, svestrano odgovorajuće vegetativno pakovanje za veći opseg sadnje sadnica četinjača u tubama, pridonijelo je ovo iskustvo da se takvo pakovanje nađe ili izumi. Članak obrađuje dva nova, prije svega samo kratkotrajno ispitivana i još u stadiju testiranja vegetativna omota sa sadržajem oko jedne litre. Prvi od toga je plastični omot tzv. razdvojivi lonac za sadnicu iz folije, koji predstavlja individualno pakovanje, koje se može pretvoriti iz cilindričnog oblika u jednu plohu otvaranjem jezika za zatvaranje. Drugi tip je niz tuba za sadnice iz sulfitnog papira lamiranog polytbenom, kojega čini dvanaest vegetativnih ćelija. Oba omota su bez dna, što predstavlja novost. Time će se spriječiti kružno deformiranje korjena. Mogućnosti eliminiranja glavnog prigovora ovim omotima bez dna, naime probijanje korjenja u doljnju podlogu, će se dalje studirati. DUŠEK, V.: Ze současneho finskeho lesniho školkafstvi Iz sadanjeg finskog šumskog rasadničarstva Ukupna površina rasadnika iznosi 920 ha. Vrste drva su u prvom redu bor i smreka (90Vo proizvodnje) a zatim breza. Udio sadnica u tubama iznosi 17Vo. Ova metoda preteže na sjeveru zemlje, inače (na 70V» teritorija) do sada su najviše upotrebljavane školovane sadnice. Često se sade sadnice u tubama po metodama Paperpot, Finpot itd., zatim po metodi Nissula´s, ali manje u omotima iz treseta i u tobolcima. U proizvodnji, transportu i sadnji mehanizacija je potpuno korištena. Za sadnju i sjetvu posuda i omota stoje na raspolaganju prostorije s proizvodnim podlogama. Upotrebljava se samo dobar treset najviše kvalitete. Za gnojenje služe adapted za potpuno automatsku primjenu otopina s gnojivima. Ona čini ujedno sastavni dio sredstava za navodnjavanje. Na posijanim plohama i na onima sa sadnicama u tubama su uobičajeni stabilni sistemi za prskanje s cijevima i raspršivačima. Isti se sistemi isto tako upotrebljavaju i u plastinicima, čija površina u nizu rasadnika iznosi više od 6 ha. LIZNA, A.: Poznatky z dilčiho prüskumu fluktuace lesnich delnikü Saznanja iz djelomičnog istraživanja fluktuacije šumskih radnika Zadovoljstvo u poslu je zavisno o cijelom nizu faktora. Svaki čovjek pridaje prednost nekim vrijednostima, čiji se red mijenja i tokom njegova života. Nezadovoljavanje tih potreba radnog čovjeka, čije postizavanje očekuje od određenog radnog raspoređivanja, može 55.3 |