DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 124 <-- 124 --> PDF |
biti uzrok odlasku i traženje druge, s njegovog stanovišta pogodnije prilike za rad, tj. fluktaciji. U tom pogledu smatramo fluktuacijom promjenu radilišta, osnovanu na individualnoj odluci radnika. Nerazmjerno visoka fluktuacija signalizira obično također nezadovoljstvo na radu i zato je na mjestu posvetiti joj pažnju. U 1975. godini istraživana je fluktuacija šumskih radnika u ČSSR. Autor iznosi obrađene podatke za 13 pogona te daje pregled starosnu i profesionalnu strukturu radnika, dužinu radnog staža i kao i kvalifikacionu strukturu radnika, koji su otišli i došli na rad u šumske pogone, koji su sudjelovali u anketi. Br. 2. DRTIKOL F.: Zakladni klasifikance terenu v lesnich hospodarskych plänechy Osnovna klasifikacija terena u šumskogospodarskim osnovama Za korišćenje šumskih sredstava mehanizacije, za planiranje opsega njihove primjene kao i za razvoj daljnjih njezinih vrsta, potrebno je prije svega poznavati svojstva terena, koji obzirom na tehničke parametre sredstava mehanizacije, razgraničuje područje njihovih radnih mogućnosti. Osnova klasifikacije terena se provodi izravnim istraživanjem u okviru obnove šumskogospodarskih osnova. Osim toga, što tehnička podloga, naročito za tehnologiju privlačenja drva, pruža podatke i za raspoređivanje drugih šumskih sredstava i zajedno s podacima o količini i kvaliteti drvne mase služi i za organizaciju te planiranje proizvodnog procesa. Raspoređivanje određenog sredstva za mehanizaciju je u osnovi ovisno o njegovoj sposobnosti da svlada uslove terena: nagib, nosivost i terenske prepeke, čija svojstva se praktički uopće ne mijenjaju. Prema tim elementima klasificiraju se tereni u 9 terenskih tipova. U članku se navode detaljni opisi tipova sa tabelom upotrebe sredstava privlačenja drveta prema tipovima terena. BLUD´OVSKY, Z.: Zmeny vyrobni spotfeby lesniho hospodäfstvi Promjene robne potrošnje u šumskom gospodarstvu Robna potrošnja šumskog gospodarstva u ČSSR porasla je u godinama 1960. do 1974. za 17P/o. Opseg razmjene usluga sa strane poljoprivrednih organizacija prema šumarskim je ipak nazadovao, ali uslijed porasle mehanizacije proizvodnje raste brzo potrošnja nekih materijala, koji su neophodni za pogon sredstava mehanizacije, kao što su proizvodi: industrije goriva, gume, strojarske i kemijske industrije. Slično se mijenjaju i strukture zaliha. Zalihe rezervnih dijelova narastu, a one poljoprivrednih proizvoda i broja konja opadaju. Istodobno s važnošću uloge materi jalnotehničke opskrbe osjeća se potreba modernog mehanografskog vođenja materijalnog gospodarstva. ADAMEK, I.: Vyuziti technickyh textilii pri vtfstavbe lesnich komunikaci a technologicke priprave pracovišt´ Iskorištenje tehničkih tekstilnih proizvoda u gradnji šumskih komunikacija i tehnološke pripreme radilišta Istraživanja korištenja tehničkih tekstilnih proizvoda u gradnji šumske mreže saobraćajnica, za učvršćivanja površina za izvlačenje drva dokazuju, da ove nove vrsti neuobičajenih elemenata konstrukcija donose nova racionalna rješenja, koja utječu, kako na konstrukciju učvršćivanih ploha i njenu ekonomiku tako i na samu tehnologiju, naročito visokokapacitetne izgradnje, koja koristi također manjevrijedne građevne materijale lokalnog porijekla. Članak pruža pregled o današnjim vrstama tkanih i netkanih tekstilnih proizvoda, koji su u ČSSR ispitani, uključiv pregled mogućnosti korištenja i funkcija pojedinih tkanina na različitim podlogama i kod njihove primjene kao učvršćenja tankih bitumenskih slojeva, koji se preporučuju kod aplikacije jednostavnih načina učvršćivanja putem intenzivne tehnike zbijan] a.´ DUŠEK, V.: Ze současneho finskeho lesniho školkarstvi — II čast Iz sadanjeg finskog rasadničarstva — II dio Skladišta zaliha sadnica s upravljanom klimom spadaju među obične pogonske uređaje. U pojedinim rasadnicicima uskladištuju se sadnice kod različitih temperatura ,i različitoj zračnoj vlazi. Sadnice se većinom skladište u zatvorenim plastičnim omotima. Površina plastičnih klijalista dosiže 5l0/o ukupne površine rasadnika i neprestano se povećava. Ponajviše se klijalista grade u dimenzijama od 100 m dužine i 20 m širine, što omogućuje primjenu strojeva visokog kapaciteta i olakšava podržavanje odgovarajućih ekoloških uslova. 554 |