DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Za proizvodnju sadnica u tubama koriste se uređaji visokog kapaciteta i proizvodnje. Integriranu sastavni dio novih tehnoloških iskustava za proizvodnju sadnica u tubama čini istovremeno rješenje transporta i same sadnje. Za proizvodnju slobodno zakorjenjenih sadnica služe uređaji tuzemnog i inozemnog porijekla. LEDINSKY, J.: Hnojeni borovice a smrknu ve školkach Gnojenje bora i smreke u rasadnicima Osnovni preduslov primjene novih metoda je koncentracija rasadničarske proizvodnje, koja omogućuje uvesti oblike rada velike proizvodnje. Iako intenzivno gnojenje u rasadnicima nije vezano izriičto na koncentrirane i velike rasadničke površine, modernizacija rasadničarstva predstavlja i zahtijeva primjenjivanje novih saznanja, uključiv saznanja o ishrani šumskog drveća. U rasadnicima velike produkcije, koji imaju dugoročni investicioni karakter, dolazi do sistematskog gnojenja industrijskim gnojivima pune primjene radi njezine neophodnosti i održavanja proizvodne sposobnosti tla. Autor zatim navodi načine i količine i vrste gnojiva te rezultate njihove primjene u proizvodnji sadnica bora i smreke, gdje je kod smreke postignuto povećanje proizvodnje za 1,3 do 3 puta a kod bora 2 do 5 puta veće, a učešće sadnica II kvalitetnog razreda je smanjeno (1:6 do 1:50). Br. 3. DRTIKOL, F.: Inventarizace vodnich toku a skupin stromu rostoucich mimo les Inventarizacija vodnih tokova i grupa stabala izvan šuma Obalne sastojine i daljnje grupe stabala koje rastu izvan šuma, ne odgovaraju u najviše slučajeva proizvodnim mogućnostima njihovog staništa, ali često ne odgovaraju ni njihovoj svrsishodnoj funkciji. Njihovo prevođenje u optimalno funkćiono i proizvodno stanje je uslovljeno gospodarenjem po specijalnim gospodarskim osnovama. U godinama 1971—1975. Ured za uređivanje šuma Brandys nad Labem proveo je prvu etapu istraživanja koja sadrže: kartografi ju, ustanovljenje stanja drvnih zaliha i tehničke uređaje te planiranje nužnih bioloških i tehničkih adaptacija. Rezultat toga čine radove, koji sadrže numenički i grafički pregled zadanih podataka pod odsjecima vodotokova i po načinu gospodarenja s njima. VYSKOT, M.: Vliv sponu na zäsobu smrkoveho porostu Utjecaj razmaka stabala na zalihu smrekove sastojine Danas se pitanje racionaliziranja šumskouzgojnih radova, prije svega gustoća osnivanih sastojina, pokazuje važnim. Prije svega je to za glavnu vrstu drva u ČSSR, smreke, od velikog značenja. Kao podloga za izbor gustoće osnovanih smrekovih sastojina bila je korištena dugogodišnja pokusna ploha, koja je godine 1891. po Marijabirunskoj metodi osnovana 4-godišnjim sadnicama na trima parcelama od 0,25 ha površine s razmacima 1x1 m, 1,5 x 1,5 m i 2 x 2 m. Poslije jednakoig gospodarenja pokazalo se nakon 88 godina, da parcela s razmakom 1 m ima doduše najviše stabala, ali je njihova zaliha najmanja (856 stabala i 347 mS), odjel s 1,5 m razmaka ima srednji broj stabala i srednju zalihu (664 stabla i 437 mS), a parcela s dva m razmaka ima doduše najmanie stabala, ali je zaliha ovdje najveća (584 stabla i 459 ms). Iz ovdje danih rezultata proizlazi, da je racionalni razmak od 2 m, za što naravno moraju biti odabrane sadnice ispravne provenijencije i dobrog zdravstvenog stanja. GABZDIL, J.: Racionalizace težby dfeva v Rakousku Racionalizacija iskorištavanja šuma Austriji U austrijskim državnim šumama došlo je zbog velikih kalamiteta i porasta utroška radne snage do pažnje vrijednog razvoja racionalizacije. U suradnji s firmom Kockum razvila se mehanizirana fazna tehnologija iskorišćivanja drva koja se sastoji u obaranju motornim pilama, i izvlačenja cijelih stabala na stovarište drva, gdje se obavlja na tekućoj liniji kresanje grana, koranje, prerezivanje po dužini i sortiranje. Tehnologija zahtijeva centralizaciju sredstava mehanizacije i strojeva, grupu radnika od 15 ljudi i temeljitu pripremu radi |