DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 126 <-- 126 --> PDF |
lista. Oko 3000 ms sječe u jednom krugu od oko 2,5 km su već ekonomski podnosivi. Dnevni učinak ovisi o drvnoj masi stabala i kreće se između 250 — 400 m-3. Prosječni učinak po satu radne snage iznosi oko 2 —-3 nr3. RETTICH F.: Pozemni hubeni komäru rodu Aedes v lesich Actellicem 50 EC Površinsko uništavanje komaraca roda Aedes u šumama Actellicom 50 EC U nizinskim šumama i obraslim površinama komarči predstavljaju veliku napast i često onemogućavaju boravak u šumi, muče ne samo divljač već se zalijeću često i u sela i gradove na veće udaljenosti. Grizu od svibnia čak od listopada (u slučaju veće pojave). Borba protiv komaraca se sastoji u prvom redu u likvidaciji legala melioracijom terena ili korišten i em modernih insekticida. Danas, kada se polaže važnost na zaštitu životne sredine, napuštaju se dosadanja efikasna sredstva (DDT, HCH) i biraju se sredstva, koja što^ manie škode ekosistemu. Autor je vršio uništavanje komaraca roda Aedes organifosfatom pirimiphos — menthvl nazvanim Actelilic 50 EC i u članku iznosi postignute rezultate. SKOPY, J.: Vliv tabakoveho praehu na rflst semenačkti Utjecaj duhanskog praha na rast sadnica Tresetni supstrati čine nedjeljivo učešće u intenzifikaciji proizvodnje sadnica šumskog drveća. Osim treseta i industrijskih gnojiva za ovu svrhu je nužno dodati još i pogone otpadne materijale. Među takve materijale spada i duhanski prah, koji je nekorišteni otpadak industrije duhana, a ima neka svojstva pogodna za primjesu u tresetne supstrate. Na osnovu provedenih komparativnih pokusa i mjerenjima utvrđenih rezultata je moguće konstatirati, da je duhanski prah moguće iskoristiti kao primjesu u tresetne supstrate za intenzivno uzgajanje sadnica šumskog drveća. U članku navedene količine primjese duhanskog praha pozitivnog su dielovale na visinski prirast i masu sadnica bora, jele, smreke, duglazije i ariša. Za sjetvu u praksi je moguće preporučiti dodavanje 1,5 litre kompostiranog duhanskog praha na 1 m2 trestetnog supstrata i njegovo miiešanje s površinskim slojem do dubine 8 cm. Br. 4. HAVELKA, M.: Osobni hmotnä zainteresovanost na zvysoväni kvalitv a efektivnosti v lesnim hospodäfstvi Lična materijalna zainteresiranost na povećavanju kvalitete i efikasnosti u šumskom gospodarstvu. Razvoj socijalističkog društva osigurava daljnji rast životnog standarda i učvršćivanje životnih sigurnosti zaposlenih. Izvršavanje ovih zadataka pretpostavlja, da ćemo raditi efikasno, gospodarstveno i svestrano kvalitetno. Svaki radnik i kolektiv dužan je sistematski poboljšavati kvalitetu rada, snižavati potrošnju materijala, sirovina, energije i troškova te svestrano povećavati ekonomičnost i efikasnost svoga rada. Suvremeni oblici nagrađivanja utvrđeni za organizacije državnih šuma u ČSR stvaraju dovoljan prostor za djelotvorniju materijalnu zainteresiranost radnika i tehničko gospodarskih radnika na povećavanju kvalitete, ekonomičnosti, uvođenju naprednih radnih metoda, saznanja, nauke i istraživanja u praksu i na istraživanju zadataka odlučujućih o daljnjem tehničkom, ekonomskom i socijalnom razvoju organizacije. Istodobno stvaraju preduslove za dosljedniju diferencijaciju plaćanja prema radnim rezultatima. Međutim, je potrebno ove oblike nagrađivanja u praksi što djelotvornije primjenjivati, da bi i u organizacijama državnih šuma pridonijele sistematskom povećavanju kvaliteta, efikasnosti i dobrog izvršavanja zadataka. LOKVENE, T.: Zalesnoväni ve smrko- bukovem a buko-smrkovem vegetačnim stupni Pošumljivanje u smreko-bukovom i bukovo- smrekovom vegetacionom području Kod pošumljivanja na navedenim vegetacionim područjima moraju biti diferencirano odabrane biološke komponente samoga područja mjera s gledišta specifičnih uslova. To se prije svega tiče izbora sadnog materijala, a zatim na određivanja broja sadnica po jedinici površine. Glavni kriterij za izbor sadnica je prije svega momentane i moguće zakorovljenje, prema kojem se preporuča dijeljenje površina u tri kategorije. Ukupmo preteže kod izbora sadnog materijala sadnice u tubama (67%) i među slobodno zakorjenjenima jake sadnice (24%)- Do izbora sadnog materijala mora ipak doći diferencirano što vrijedi |