DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 127 <-- 127 --> PDF |
i za njihovu dodjelu na površine s gledišta različith opasnosti za sastojine od snijega i različitih ozljeđivanja u proizvodnji drveta u obim područjima. NOVAK V.: Nove pfipravky na ochranu säzenic pfed klikorohem borovym Nova sredstva za zaštitu sadnica od borove pipe Usprkos svim mjerama zaštite i uništavanju pojavila se smeđa velika pipa u cijelom nizu područja ČSR u posljednjim godinama kao kronični štetnik. Analizom panjeva je bilo ustanovljeno, da densitet kukaca po jednom ha kod 50a/o-tne zaraze površine iznosa oko 30.000 imaga. To znači 3 do 4 pipe po borovoj sadnici i oko 6 po četverogodišnjoj smreki. Djelovanje samo lovnih kora ili lovnih stabala s otrovanom mekom nije dovoljno za zaštitu sadnica. Ovim mjerama uništi se jedva 1/3 migrirajucih kukaca. Stoga je nužna direktna zaštita sadnica ili profilaktična (umakanje prije sadnje) ili kurativna (prskanje). Nakon ponovljenih testova suspenzijom, koja je sadržavala Lindan i Nexit Stark, Bercema Spritz Limdan 50 i novo domaće sredstvo Lispon SP 40 u 2">/o koneenrtraciji, bila su provede na terenska ispitivanja. U pokusnim ispitivanjima pokazao se Lispon SP 40 u 2%> koncentraciij kao vrlo dobro zaštitno sredstvo za sadnice smreke, bora, jele, ariša i duglazije. PERINA, V.: Jeste k diskusi o pfirozene obnove Još k diskusiji o prirodnoj obnovi Iz članka autora objavljenog u br. 9/1973 »Prirodna obnova i njezini preduslovi « je proisteklo, da rezultati istraživanja ne potvrđuju mogućnosti povećanja produktivnosti sastojina prirodnom obnovom i, konačno, da prirodna obnova ne daje potrebne preduslove za sadanji i budući napredak u racionalizaciji sječe drveta ni i u uzgajanju šuma. Iz analize je pak proizašao zaključak, da prirodnu obnovu nije moguće u našim uslovima poistovjećivati s intenzivnim šumskim gospodarenjem, usmjerenim na povećavanje produktivnosti šuma i njihovih ostalih korisnih funkcija, kako je to bilo u prošlosti. Na taj članak je reagiralo sedam autor a člancima objavljenim u istom listu. U ovom članku autor dokumentirano iznosi prednosti i nedostatke čistih sječa i umjetne obnove prema prirodnoj obnovi i u zaključku diskusije konstatirao da je diskusija o ovom problemu na stranicama lista u najmanju ruku pridonijela tame, da je problematici prirodne obnove bila posvećena paž nja. Diskusija je otkrila niz pitanja, na koje do sada nema odgovora i bit će još predmet istraživanja. Njihovo rješavanje bit će potrebno, da bi mogli u konkretnim slučajevima objektivnije odlučivati, da li umjetnom ili prirodnom obnovom. Moguće je doduše pretpostaviti, da prirodna obnova neće potpuno nestati iz našega šumskog gospodarsva. Ali radit će se o tame da ne bude primjenjivana samo iz osobnog uvjerenja i oduševljenja nekojih radnika, nego iz naučno o pravdanih potreba šumskog gospodarstva i cijelog društva, i to samo u onim slučajevima, kad je to stvarno neophodno. SKOUPY, J.: Obnova lesü v Norsku Obnova šuma u Norveškoj U Norveškoj, koja posjeduje preko 7,000.00 ha šumske površine, rastu ponajviše prirodne šumske sastojine. Iako se primjenjuje prirodno kao i umjetno pomlađivanje, ipak je prvo u najnovije vrijeme jako nazadovalo tako, da ga umjetno pomlađivanje danas višestruko premašuje. Sjeme za umjetno pomlađivanje šuma se dobiva sabiranjem u odgovarajućim sastojinama smreke (751!)/»),_ bora (12Vo), sitka smreke (10%). ariša i jele. Godišnje se u modernim rasadnicima proizvodi oko 90,000.000 sadnica. Isto tako pokazuje i proizvodnja sadnica u tubama od treseta i briketa visoki nivo. Za umjetno pomlađivanje i pošumljavanje nešumskih površina upotrebljavaju se i egzote, prije svega Picea sitchensis, Picea Engelmannii i Pinus contorta. Br. 5. JINDRA, J.: Současme tendence v težbe a vvužiti lesni hiomasy Sadašnje tendencije u sječi i iskorišćivanju šumske biomase Svjetska energetska i sirovintska kriza je jedan od stimulansa, koji vodi podrobnijoj analizi zaliha pojedinih sirovina, ocjeni njihovog iskorišćivanja i razradi razmatranja o perspektivama njihovog ´ekonomičnijeg iskorišćivanja u budućnosti. Predmet povećane pažnje j.e postalo i drvo, koje je doduše sirovina koja se stalno reproducira i s dajnjim mogućnostima povećavanja produkcije 557 |