DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 128 <-- 128 --> PDF |
raznim biotehničkim metodama, ipak je u sadašnje vrijeme sirovina s niskim stupnjem iskorišoivanja s kvalitativnog i kvantitativnog gledišta. Interes se obraća ne samo do sada korištenom dijelu mase stabala, nego i onim dijelovima, koji se do sada nisu koristili, kao što su panjevi, grane, vrhovi, kora i iglice. Zato se počinje govori ti o iskori š ć i v a n j u šumske bi om a s e. U članku je dan kratak pregled tehnoloških i razvojnih tendencija, koje vode ostvarenju boljeg iskorišćenja šumske biomase. Osim mjera za bolje iskorištenje drvnog otpatka za industrijske svrhe i prerade manje vrijednog drva, pristupa se provjeravanju i ispitivanju raznih metoda iskorišoivanja drvnog otpatka za energetske svrhe, korišćenje opadne kore za proizvodnju komposta, korišćenje iglica za krmu i farmaceutsku industriju a i sakupljanju sirove smole. Programi pojedinih zadataka su uvršteni u planove razvojnih i istraživačkih radova u periodu 1976—1980. LIZNA, A. Poznatky z vvzkumu pracovni motivaece lesimch delniku Saznanja iz istraživanja motivacije rada šumskih radnika Neobično brzi razvoj tehnike i tehnologije li s njima spojene izmjene u oblasti radne snage u šumskom gospodarstvu zahtijevaju da proces upravljanja na svim nivoima proizlazi iz podrobnih poznavanja sadanje situacije. Iskorišćivanje moderne tehnike i svladavanje tehnologija velikih zahtjeva pretpostavlja ne samo kvalificirane radnike, nego prije svega radnike inicijativne i spremne za rad, to jest radnike umjesno motivirane. Radna motivacija je bila sadržaj ankete, u kojoj je dobiveno 541 unotirebivih anketnih odgovora, od čega 97 žena. Autor u članku iznosi rezultate obrade anketnih pitanja i u zaključku navodi, da ovi nepotpuni podaci pokazuju, da su nazori i zahtjevi šumskih radnika nekada znatno različiti i mijenjaju se ne samo dobom nego i spolom, ali također izvršavanom radnom djelatnošću. Potrebno je stalno imati na umu, da s rastućim stručnim i političkim nivoom rastu i njihovi zahtjevi ne samo na opremljenost i brigu o radnim uslovima, nego također na nivo rada organizacije i uprave. Istraživanje je jasno pokazalo, da se iz grupe šumskih radnika stalno sve izrazitiije izdvaja grupa zanimanja, koje nazivamo radnim nazivom meha n iz a tori . Ovi radnici svojim se nazorima i stavovima počinju razlikovati od ostalih. Po nazorima znatno različitu grupu tvore ipak i radnice u uzgojnoj djelatnosti, na čije stavove djeluje ne samo to što se radi o. ženama, pretežno u prosjeku starijim nego istraživana grupa muškaraca, nego također različiti karakter izvršavanog rada. BULANT, J.: Semennä plantaž modfinu evropskeho na LZ Kfivoklat Sjemenska plantaža evropskog ariša u Šumariji Krivoklat Na području Šumarije Kfivoklat osmovana je u godini 1975/1976. plantaža ariša — Larix decidua Mili. Upotrebljenii su oijepovi vrijednog lokalnog tipa jeseničkog ariša nazvanog »kfivoklätski« ariiš zajedno s cijepovima s elitnih stabala iz jesenič´kih šuma. Autor opisuje radove, koji siu vezani s osnivanjem ove plantaže, navodi slijieđ biotehničkih glavnih mjera, koje se moraju provoditi kod održavanja plantaže od samog početka i zaključuje prilog kratkom ocjenom ifektivnosfli plantaža općenito te uvjete efektiivnosti novo osnovanih plantaža evropsfcog ariša na području Kfivokläta i na drugim mjestima. POKORNY, J.: Cizokrajne smrky zavađene v Krusnych horäch Unošenje stranih smreka u Krušnoj gori Na određenim područjima Krušne gore izumiru autohtone vrste četinjača zbog visokog sadržaja dimnih plinova u atmosferi. Da bi u sastojl;,nama ostala održana određena primjesa četinjača, razmatralo se unošenje nekojih egzotičnih smreka u kulture. Na osnovi eksperimentalnih nasada i podataka u Stručnoj literaturi preporuča autor odgovarajući Sortiment smreka. Omorik a odgovora jedino na lokalitete sa slabijim imfisijama i na sušim staništima s mineralnim tlima do visine od 700 ,m. Na visoravnima s oporijom klimlom i s višim postotkom dimnih plinova odgovarat će najbolje P. marina, P. pungens i P. glauca. P. mariana podnosi bolje tla s višim slojem treseta; P. pungens odgovara bolje na lokalitetima s tanjim slojem treseta i nižim stanjem podzemne vode. I P. sitchensis je trebala biti pokusno sađena ali ne na eksponiranim površinama, jer nije dovoljno otporna na mraz. |