DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 129 <-- 129 --> PDF |
LUTOČKA, L.: ftezne ustroji pro strojove ikaceni stromu Rezne naprave Ka obaranje stabala strojevima Među strojevima za rezanje za obaranje stabala motornim pilama koriste se danas samo dvije vrste naprava za rezanje i to. nož i lanac. Primjenjuju se naprave za rezanje u obliku noža u jednostrukoj i dvostrukoj izvedbi, kod čega se nož — noževi pomiče odnosno pomiču ili po linearnoj liniji ili savijenoj liniji. Naprave za rezanje u obliku lanca dolaze ilii s kanzolnom sinjom ili s trokutnom vodilicom. S tehničkog i šumsko- pogonskog gledišta ima svaka od navedeni naprava za rezanje svoje prednosti i nedostatke. Na temelju toga bi trebali kod izbora vrsta i rješenja strojeva za obaranje stabala strojevima odlučivati i suradnici šumarskih istraživanja i prakse. VALKOVA, O.: Obrana proti pleveliim a mechüm raselnnych substratech Obrana od korova i mahovine u tresetnim supstratima S pitanjem primjene tresetnih supstrata povezana su uisko pitanja fitoparološke zaštite, prije svega uništavan ie vegetacije korova, koji se javljaju. U literaturi se preporučuju eksperimenta!no različite mjere, odnosno ovoj problematici se posvećuje pažnja, jer je pogonska praksa ukazala na nužnost uništavanja korova na površinama tresetnih supstrata. Primjena herbicida nije uvijek jednoznačno preporučljiva, jer treba računati s povećanom osjetljivošću ponika i određenom specifičnosti vrsta korova; često dolazi Marchantia polvmorpha, Rorippa silvestris itd. Ostvarena je serija prvih pokusnih eksperimenata, kod čega je testiran određen broj preporučenih sredstava i njihovih kombinacija. Prema prethodnim rezultatima pokazalo se valjanim sredstvo Velpar u primjeni na borovima. Potpuno bez oštećenja ponika (2/0) uništeni su potpuno Marchantia polymorpha L., i Sagina orocumbens L. Isto sredstvo oštetilo je kod njegove primjene smrekov ponik. Br. 6. BUREŠ, V.: Produikce dfeva ve svete a u nas Poizvodnja drva u svijetu i u nas Iz međunarodnih materijala proizlazi da se svjetske, zalihe drva ocjenjuju na 240 milijardi m3, dok je godišnja potrošnja iznosila oko 2,1 milrđ m-´. To znači, da su svjetske zalihe drva trošene godišnje oko 0,9 (u ČSSR se zalihe crpe sa l,88l;>/oi). Uzev u obzir porast broja stanovnika na zemlji na 6,5 do 7 mlrd u 2.000. gođind te da je potrošni a drva u posljednjih 20 godina povećana za 50;,/ jest porasti za 230%. To znači porast korištenja svjetske drvne zalihe od 0,9 na 2,9%. Ovakvi trendovi porasta potrošnje zahtijevaju intenzifikaciju proizvödin´e drveta raznim mljerania u sadanjim šumama i proširivanje areala šuma na nova nekorištena zemljišta. Autor u ovom članku razrađuje mjere potrebne u tu svrhu. SAMEK, V. i JANCÄRIK, V.: Integrovana ochrana lesu Integralna zaštita šuma Zaštita šuma, jednako tako kao i svaka ljudska djelatnost, prolazila je i prolazi svojim razvojem, koji zavisi jednim dijelom o stanju saznanja, a drugim dijelom o stanju šuma. Buran razvoj organskih sredstava za suzbijanje poslije drugog svjetskog rata đonio je niz problema, (oštećivanje funkcionalne strukture biocenoze, nastajanje rezistentnih populacija i dr.). uiključiv ugrožavanje ljudi. Ove nepovoljne posljedične pojave izazvale su ponovno oživljavan ;e biološkog suzbijanja i razvijanje novih biopreparata to jest tvari sa specifičnim djelovanjem. Sve snažnije se poziva na racionalno uključivanje različitih mjera u zaštiti šuma, uzgoju šuma i šumarstvu općenito, koje ullaze u pojam kompleksne integrirane zaštite šuma. Zaštita šuma ie nadme ne samo izolirana stvar specijalista za zaštitu šuma, nego općenito biotehnička mjera i prema tomu se tiče svih šumara. Kod toga se mora preći od čisto kurativnih mjera preventivnom shvaćanju zaštite šuma. Samo tako mogu biti dovedene u sklad sve potrebne gospodarske mjere, da se postigne cilj — zdrava šuma. HOCHMUT, R. ET COLL.: gikodlive pfemnoženi štetconoše trnkoveho ve smrčinanch jihozapadni Moravy Štetno masovno razmnoženje trnovog prelca u smrekovim šumama jugozapadne Moravske. U godini 1975. — 1976. zapaženo je novo masovno razmnoženje trnovog prel |