DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 132 <-- 132 --> PDF |
nije, jer ekonomičnost u gradnju uloženih sredstva ne ovisi samo o troškovima retonstrukoije ili gradnje nego i o masama, koje će se takvom cestom i u određnom vremenu prevoziti.2 Da li je autor računao i s troškovima održavanja šumskih cesta, to iz priloženih »kalkulacija cijena koštanja prijevoza kamionima « nije vidljivo. Doduše, postoji »stavka kalkulacije — cestarina«, ali je to, vjerojatno, doprinos za korištenje javnih cesta. Rezultat i autorovih istraživanja? U prvom redu konstatiramo, da su istraživanja vršena na cestama, koje je autor podijelit) na tri kategorije: prva kategorija su ceste I reda (u konkretnom slučaju cesta Rijeka — Zagreb), droga kategorija su javne ceste II i III reda a treća kategorija šumske makadamske ceste. »Istraživanja su vršena«, citiramo autora, »s četiri vrste kamiona nosivosti 8, 12, 16 i 18 tona te jakosti motora 150 i 230 KS. Svi kamioni su opremljeni hidrauličniim dizalicama za utovar. Prijevoz je vršen na brdskim terenima Vrbovskog područja s padom u smjeru izvoza od približno 600 do 380 metara nadmorske visine«. 2) Smatram, da bi u tu svrhu trebalo´ koristiti, kao što su ovlaštenici poj ediinih zemljišnih zajednica, i dio čistog dohotka kao besikamatou i nepovratnu investiciju. Nepovratnu u čisto računskom smislu, jer će se uložena sredstva vraćati u vidu smanjenih troškova prijevoza i troškova održavanja, kako ceste tako i vozila. Rezultati su orvi: — Učina k prijevoza istom vrstom kamiona na cestama različitih kategorija bio je: na cesti I kategorije veći za 21% od učinka na cesti II reda a za 33°/o nego na cesti III reda; — troša k prijevoza na cesti I reda bio je, u prosjeku, manji za 13´% od troška prijevoza na cesti II reda a za 18°/o nego na cesti III reda; — učinak i trošak su proporcionalni s nosivosti kamiona: s kamionima većih nosivosti postiže se veći učinak, a prema tome i troškovi su manji (na relaciji od 10 km između 13 i 23°/o, dok je snaga motora kamiona bez nekog zakonitog utjecaja u uslovitma terena na kojem su vršena ispitivanja, na kojem nema većih uspona u smjeru izvoza; — obzirom na udaljenost p r i j evoz a utvrđeno je, da je ekonomičniji s kamionima veće nosivosti. Sigurno je da svaki magistarski rad, kao i ovaj, sadrži spoznaje i rezultate o kojima bi trebala biti obavještena cjelokupna stručna javnost. To će biti ostvareno, ako se rezultati saopće ne samo u listu pojedinog gospodarstva, nego i u ŠUMARSKOM LISTU. Zašto ne bi svaki canid. mag. smatrao svojom dužnošću da za Šumarski list pripremi sažetak (3, 4 pa i više stranica)? Time bi u Šumarskom listu bilo i »radova koje pišu i stručnjaci iz privredi e«. Oskar Piškorić GAJO PETROVIĆ, dipl. inž. šum. Na svojoj redovnoj sjednici održanoj dne 26. svibnja 1977. g. Znanstveno vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je pozitivnu ocjenu magistarske radnje dipl. inž. šum. Gaje Petrovića pod naslovom: »KOMPARATIVNI STUDIJ UČINKA KOD IZVLAČENJA JELOVE OBLOVINE TRAKTORIMA IMT-558, Fe-35 I KONJSKOM VUČOM U GOSPODARSKOJ JEDINICI VIDINA GREDA« i promoviralo ga u aka demski stupanja magistra iz znanstvenog područja iskorišćivanja šume. Mr Gajo Petrović rođen je u Srpskim Moravicama 19. travnja 1927. g. gdje je pohađao i završio u Ogulinu. Diplomirao je na Poljoprivredno Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1954. g. Nakon diplomiranja radi kao pripravnik u ŠG »Javornica«, Ogulin i kao upravitelj Šumarije Ogulin do 1957. g. Dužnost upravitelja Šumarije Drežnica obavlja do 1958. god., kada odlazi na dužnost tehničkog direktora Drvne industrije Bosansko Grahovo gdje je do 1960. g. Kao šumarski inspektor Kotara Ogulin radi |