DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 134     <-- 134 -->        PDF

POSEBNO UPOZORENJE AUTORIMA-SURADNICIMA!


U svrhu što brže isplate autorskih honorara, kao i olakšanja rada Upravi
»Šumarskog lista«, mole se autori i suradnici časopisa da, prilikom slanja članaka
i ostalih rukopisa za štampanje, istodobno dostave i slijedeće podatke:


1.
Broj žiro računa na ´koji ise treba doznačiti autorski honorar, uz naznaku
mjesta i ulice stanovanja.
2.
Naziv općine na području koje stanuje autor-suradnik.
Nadalje, budući da svaka »republika i općina određuje i dma različite stope
za obračun autorskih honorara, kao i broj budžetskog računa na koji se doznačuje
obračunati porez, to posebno molimo autore-suradnike izvan SR Hrvatske,
da nam — osim podataka navedenih pod toč. 1. i 2. — dostave još i slijedeće:


3.
stopu poreza za autorski honorar dotione općine,
4.
veličinu stope određene za smanjenje brutto autorskog honorara i
5.
broj, budžetskog računa općine, kojoj treba doznačiti porez od autorskog
honorara.


Uredništvo i uprava


ŠUMARSKOG LISTA


Zagreb,
Trg I. Mažuranića 11
Telefoni: 444-206, 449-686




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 135     <-- 135 -->        PDF

IN MEMORIAM


Ing. VLADIMIR ŠTETIĆ


31. VIII umro je, a 4. IX 1978. pokopan
na Mirogoju u Zagrebu ing. Vladimir Štetić,
šumarski savjetnik, dugogodišnji zamjenik
direktora Poslovnog udruženja
šumsko-privrednih organizacija Zagreb.
U ime Zajednice šumarstva i prerade
drva Zagreb, obratio se tajnik Grupacije
šumarstva Ing. Ante Mudrovčić, koji
je rekao:


DRAGI KOLEGA ŠTETICU!


Vrlo tužno i nadasve bolno odjeknula je
vijest o vašoj iznenadnoj smrti. Smrću
Ing. Vlade Štetića, šumarskog savjetnika,
dugogodišnjeg tehničkog direktora bivšeg
Poslovnog udruženja, šumarska struka Hrvatske
gubi jednog od svojih najuglednijih
stručnjaka.


Neumoljiva smrt otela je iz naše sredine
neumornog radnika i rukovodioca, koji je
čitav svoj radni vijek punih četrdeset godina
neštedimice vršio svoju dužnost, mnogo
doprinjeo razvoju šumarstva i tako
obogatio našu struku. Njegova aktivnost
u struci ogledala se kroz objavljene brojne
stručne radove i neposredne kontakte sa
šumarskim stručnjacima ne samo iz naše,
nego i iz drugih Republika. Bio je vrstan
poznavalac svoje struke, a kao čovjek vrlo


korektan i pošten. Zbog toga su ga voljeli
i poštovali ne samo njegovi najbliži suradriioi,
nego i svi šumarski stručnjaci i ostalo
tehničko osoblje s kojim je surađivao.


Preuzeo sam vrlo žalosnu i tešku dužnost
da se u ime Zajednice šumarstva i
prerade drva, vaših suradnika, koji su nastavili
s radom tamo gdje ste vi prestali,
kao i dijele naše stručne javnosti, s vama
posljednji puta oprostim. To mi pada u
toliko teže jer sam savjetnika Štetića poznavao
dugi niz godina.


Rođen je 4. IX 1908. godine u selu Grbavcu
kod Grubišnog polja, sin učitelja,
porijeklom iz Ivankova kod Vinkovaca. Osnovnu
školu pohađao je u Čajkovcima kod
Đakova 1914-1918, a završio gimnaziju u
Zagrebu 1927. godine. Studirao je šumarstvo
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
u Zagrebu gdje je diplomirao 1932.
godine. Po završetku studija izabran je za
asistenta u Institutu za fitopatologiju
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu,
gdje je zapažen njegov urođeni talenat
za umjetničko slikanje. Kao vrsni crtač
izradio je veći broj shema, slika i
priloga iz područja fatopatologije.


Od 1933. godine radi kao vježbenik kod
Direkcije šuma u Vinkovcima, bio je upravitelj
šumarije Banova Jaruga, Nova Kapela
i Kutjevo. U Direkcije šuma Nova Gradiška
radi u svojstvu referenta za uzgajanje
šuma, a bavi se i problemima
uređivanja šuma. Potom odlazi ponovo na
područje Vinkovaca i Osijeka, a 1953. godine
dolazi u Zagreb, u Šumsko gospodarstvo
»Šumarica« za šefa uzgoja.


Pokojni savjetnik Štetić pri donošenju
važnih zaključaka i odluka bio je konstruktivan,
brz i odlučan, te si je na taj način
utirao put do najviših rukovodećih položaja
u struci. Povjereni su mu bili i najteži
šumarski zadaoi koje je vrlo savjesno obavljao.
Vodio je referadu u Ministarstvu
šumarstva, a 1963. godine prelazi u Poslovno
udruženje šumsko privrednih organizacija
gdje je vršio dužnost tehničkog direktora
i zamjenika direktora sve do odlaska
u mirovinu 1973. godine. Iz područja struke
objavio je velik broj radova koje ovdje
nije moguće sve navesti. Spomenimo samo
da je u periodu od 1952-1959. u Šumarskim


565




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 137     <-- 137 -->        PDF

godina, od 1952. do 1970. godine, te je uredio
preko 4000 stranica, od kojih je oko
30Vi> ispunjeno njegovim stručnim člancima.
Dao je sve, što je mogao, a tko daje
sve što ima, mnogo daje!
Stoga mu je Savez ITŠDIH, prigodom
proslave 130-godišnjice osnutka Hrvatskoslavonskog
šumarskog društva i 100-godišnjice
neprekidnog izlaženja Šumarskog lista
1976. godine sa zadovoljstvom izdao
Povelju za istaknuti stručni rad i odlikovao
ga zlatnom medaljom za rad na ostvarivanju
zadataka i ciljeva našeg društva.


Dragi Vlado! Isporučujem Ti posljednje
pozdrave naših šuma kojima si posvetio
čitav svoj rad i život, prenosim Ti pozdrave
svih Šumarija i Šumskih gospodarstava


Hrvatske, pozdrave ne samo inženjeratehničara nego i šumsko-tehničkog osoblja
za koje si se brinuo i stručno ga odgajao
u duhu stoljetne naše šumarske tradicije!
Pozdrav i od cjelokupnog članstva Saveza
inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Hrvatske! Ponosni smo što smo
te imali, što si živio i radio s nama, a
žalosni što smo te izgubili!


NEKA JE HVALA I SLAVA inženjeru
VLADIMIRU ŠTETIĆU!


a obitelji dragog nam pokojnika sa strane
Saveza izražavam duboku bol, tugu i
sućut!


A. Mudrovčić


O. Piškorić


BIBLIOGRAFIJA STRUČNIH RADOVA ING. VLADIMIRA STETIĆA


PEDOLOGIJA


1. Utjeca šuma na tlo


2. Gnojenje


3. Umornost tla


FITOPATOLOGIJA


1. Bolest biljaka


2. Bolest lišća i iglica


3. Biljke nametnice


4. Truležine na žilama korijenja


5. Truležine korjena


6. Trulež mrtvog drveta


7. Trulež stabala


8. Trulež stabala cera, kitnjaka :


9. Bolest raka na hrastu


UZGOJ SUMA


Melioracija šuma
Valjano sjeme — garancija bolje proizvodnje
Različiti oblici šume
Činioci o kojima je ovisan rast drveća
u šumi
Mjere za kvalitetnu proizvodnju sadnica
Kalemljenje šumskog drveća
Pomoćne mjere kod prirodne obnove šuma
Kvalitetno njegovanje u uzgoju šuma
Oruže za njegu sastojina
O sadnji šumskog sjemena u praksi
Pošumljavanje u svjetlu privrednog računa
Jedna praktična ljesa
Modra lupina koristi u šumskoj proizvodnji
Ispitajmo svojstva i sastav zemlje
Potreba sjemena za rasadnike i pošumljavanje
Crvenu hrast, vrst drveta brzog rasta
Poljski i gorski jasen
Plantažni uzgoj drveća


Šumarske novine
1954/ 11
1955/ 4
1955/ 9


Šumarske novine
1952/ 12
1953/ 1— 2
1953/ 1— 2
1953/ 1— 2
1953/ 1— 2
1953/ 5
1953/ 5
1955/ 3
1955/ 3


Šumarske novine
1952/ 10
1954/ 9--10
1955/ 1--2


1955/ 3
1955/ 4
1955/ 5--6
1956/ 1--2
1956/ 11
1956/ 11
1958/ 2
1958/ 5
1958/ 5
1958/ 5
1958/ 8-- i)


1958/ 10
1958/ 7
1959/ 4
1959/11--12




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 136     <-- 136 -->        PDF

novinama objavio oko 65 stručnih članaka,
prikaza i rasprava dz područja uzgajanja
i zaštite šuma, fitopatologije, pedologije
i mehanizacije u šumarstvu. Dugi niz godina
uređivao je Bilten Poslovnog udruženja,
aktivno surađivao pri izradi elaborata za
šumsko-privredna područja, izradi i donošenju
zakonskih normativa i propisa, bavio
se problemima krša i ostalim poslovima.
Jednom rječju nije bilo ni jedne stručne
edicije koju je izdalo bivše Poslovno udruženje,
a da nije sudjelovao u njenoj
izradi i donošenju.


Posebno zanimanje posvetio je izobrazbi
kadrova. Pisao je uputstva i priručnike
za polaganje stručnih ispita, a brojne generacije
šumarskih inženjera i tehničara
sjećaju ga se kao člana ispitne komisije.
Pored vrlo aktivne suradnje s operativom,
surađuje sa Šumarskim fakultetom i Institutom
te aktivno učestvuje na prikupljanju
i raspodjeli sredstava za naučno-istraživački
rad. Propagira povećanje šumskog
fonda podizanjem plantaža i kultura brzorastućim
listačama i četinjačama.


Vrlo uspješno okuplja oko sebe veći
broj šumarskih stručnjaka iz viiše gospodarstava
na uvođenju suvremenih računskih
strojeva ne samo u uređivanje šuma
nego i za kompletno praćenje procesa proizvodnje
u šumarstvu.


Za dugogodišnji rad na unapređivanju
šumarske struke, kao i naše samoupravne
socijalistiške zajednice, povodom proslave


130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog
šumarskog društva i 100. godišnjice
azlaženja šumarskog lista, koja je održana
1976. godine. Savez inženjera i tehničara
Šumarstva i drvne industrije Hrvatske
dodjeljuje mu Povelju i zlatnu medalju.
Nesumljivo je da smrću savjetnika Štetića
iz stručnih šumarskih redova odlazi
jedna markantna ličnost. Iako je iza sebe
ostavtio veliki broj mlađih suradnika još
dugo vremena osjetit će se velika praznina.


Bolan je udarac i saznanje da se s njim
nećemo nikada više sretati. To je neprocjenjivi
gubitak ne samo za njegovu obitelj


— suprugu, sina, brata, snahu, unučad i
ostalu brojnu rodbinu, već i za nas sve,
njegove suradnike i prijatelje.
Opraštajući se danas s Vama na vaš
sedamdeseti rođendan, izražavamo vam
svoju veliku zahvalnost i poštovanje.
SLAVA SAVJETNIKU ŠTETIĆU!


Nad otvorenim grobom od pokojnog
Ing. V. Štetića, u ime Saveza inž. i tehn.
šumarstva i drvne industrije Hrvatske
oprostio se Ing. O. P i š k o r i ć.


Iz šuma i šumarstva Hrvatske nestao je
jedan vrsni i vrijedni stručnjak, pun znanja
i velike aktivnosti, uporni i neumorni
stručnjak s mnogo smisla za praktičnost,
cijenjen i veoma štovan. To je inženjer
Vladimir Š t e t i ć, s kojim se danas opraštamo
s posljednjim pozdravom i posljednjom
počasti prije nego će mu tijelo biti
položeno na vječni počinak u ovom Mirogoju.
Ovim govorom oprašta se od preminulog
Štetića Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske u
ime svoje i u ime cjelokupnog članstva
naših terenskih društava inženjera i tehničara.


Vladimir, bolje poznat kao Vlado, Štetić
pojavio se u šumarstvu u jesenje dana
1927. godine, kada po završenoj maturi upisuje
studij šumarstva na tadanjem Poljorivredno-
šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Nadarenost i želja vukla ga je na studij
slikarstva, ali poštivajućd želju svoga oca


— slavonskog graničara i učitelja — studira
šumarstvo d diplomira 1932. godine.
Neočekivana d iznenadna smrt dragog
nam Vlade, rastužila nas je i teško je u
ovom času naći pravih riječi za što vjerniji
prikaz njegovog stručnog rada i izreći
usrdnu hvalu za sve ono, što je učinio za
šumarstvo Hrvatske u toku svoga rada na
raznovrsnim dužnostima tokom 40 i više
godina.


Inž. štetić bio je obdaren izvanrednim
svojstvima duha, bio je živi leksikon mnogih
znanja ä malo je šumara, koji su tako
u tančine poput njega poznavali srž i problematiku
svoje struke. A uza sve to je kao
čovjek i kao stručnjak bio skroman i neobično
čestit, koji je samo svojim djelovanjem
stekao poštovanje, ugled, simpatije
i popularnost u širokim krugovima
svoje struke. Bio je kao otac i neumorni
savjetnik svojim suradnicima, a odličan
učitelj mlađim kadrovima. Međutim pok,
Štetić je sve probleme rješavao nepovijene
kičme pa su se prema njemu odnosili
s velikim poštovanjem ne samo njegove
kolege i prijatelji, nego d oni, s kojima
se često puta nije slagao s njihovim gledanjem
na struku i život!


Vlado Štetić stekao je velike zasluge i u
društveno-stručnom radu. Bio je niz godina
član uže uprave Saveza, suradnik Šumarskog
lista i, posebno, urednik ŠUMARSKIH
NOVINA, časopisa namijenjenog
šumsko-tehničkom osoblju Hrvatske,
odnosno kasnijeg VJESNIKA, kojeg je od
1959. godine izdavalo Društvo lugara Hrvatske.
Urednikom ovih časopisa bio je 18




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 138     <-- 138 -->        PDF

ZAŠTITA SUMA


1. Suša
Šumarske novine 1952/ 6-- 1
2. Korisne ptice pomagači u zaštiti šuma
1953/ 1-- 2
3. Primjena sredstava za suzbijanje bolesti
1953/ 3
4. Zašto su potrebne kontrole
1953/ 6
5. Razarači drvne građe
1953/ 10
6. Gubar
1953/ 12
7. Korisne ptice
1954/ 1
8. Šumska stelja
1954/ 2--3
9. Vrste oštećenja od šumskih insekata
1954/ 4
10. Suzbijanje štetnih kukaca u šumi
1954/ 5
11. Bolest bukovih šuma
1954/ 9--10
12. Važniji štetnici i bolesti na topolama
1955/ 5— 6
13.
Razvitak kukaca 1954/ 11
14.
Šumski požari 1952/ 6--7
15.
Vlaga drveta 1955/ 5— 6
16.
Amorfa štetan korov u posavskim šumama, 1954/ 12
a korisna biljka i industrija
17.
Mane drveta 1952/ 6-9
18.
Biljke napadači životinja i kukaca 1953/ 7
19.
O sriježi 1954/ 5
20.
Sredstvo za ubrzanu cvatnju i urod a pro1958/
10
tiv bolesti i insekata 1959/ 7--8
21.
Trulenje lišća nekih vrsta drveća 1955/ 4
SPOREDNI UZICI


1. Siska
1954/ 2— 3
2.
Šumska paša 1954/ 1
3.
Industrijsko vlakno iz mlade vrbove kore 1958/ 5
4.
Trstika kao građevni materijal 1958/ 11
5.
Trstika kao jeftin i ekonomičan građevni
materijal Drvna industrija 1959/ 9—10
PROCJENA SUMA


1.
Visinski prirast Šumarske novine 1955/
MEHANIZACIJA U ŠUMARSTVU


1. Mehanizacija radova u šumarstvu
1958 8— 9
2. Mehanizacija radova u šumarstvu
1959/ 1— 2
3. Tarzan penjalica za sabiranje češera
1958/ 8— 9
4. Kako se radi alatom za njegu šuma
1958/ 10
5.
Zaštita šuma 1958/ 12
6.
Sistem nagrađivanja u privredi 1956/ 9—10
UREDNIŠTVA


1.
Šumaskih novina, vjesnika šumsko-tehničkog osoblja Hrvatske (1952—1959),
2.
Vjesnika Društva lugara Hrvatske (do 1969),
3.
Biltena Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija Hrvatske,
4.
Priručnika