DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 139 <-- 139 --> PDF |
IN MEMORIAM S. DELAČU I PROF. B. KIRIGINU Suvremeni život i problemi današnjice sve više zbližuju različite stručnjake i struke. Gotovo nema šumarske domene u kojoj se ne bi uvažavalo i koristilo podatke i spoznaje iz meteorološko- klimatološke oblasti. U te radne rezultate je utkan dugogodišnji samoprijegorni rad i suradnja mnogih stručnjaka, gubitak kojih ne osjeća bolno samo njihova uža radna zajednica već i naša šumarska struka. Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske izgubio je u 1911. godini dva takva predana radnika, koji su svojom aktivnošću zadužili i našu šumarsku znanost i praksu. SLAVKO DELAC (1921—1977) Dva tjedna nakon prometne nesreće podlegao je ozljedama i zauvijek nas napustio dana 29. svibnja 1977. godine naš Slavek, čovjek zlatnih ruku, neiscrpne vedrine, savjesnosti i marljivosti u radu. Slavko Delač rodio se 20. IX 1921. godine u malom goranskom mjestancu Sleme. Po završenom naukovanju za strojobravara živio je i radio u raznim mjestima Bosne, Hercegovine i Hrvatske. U siječnju god. 1950. nastavlja službu kao KV, a od 1959. god. kao VKV strojobravar u Hidrometeorološkom zavodu NRH, gdje je i završio svoj radni vijek kao voditelj mehaničke radionice u sektoru laboratorija i radionica. Za vrijeme službe u RHMZ-u Slavko Delač se uvijek isticao kao uzoran radnik i stručnjak za postavljanje i popravak hidroloških i meteoroloških instrumenata i opreme. Zbog svojih osobnih i radnih vrlina bio je već od god. 1960. pa do svoje prerane smrti aktivno uključen u rješavanje različitih zadataka u sklopu uspostavljene suradnje između ondašnjeg Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH i Hidrometeorološkoga zavoda. S. Delač je surađivao u postavljanju i održavanju naših prvih silvometeoroloških stanica u različitim šumskim predjelima Hrvatske. Vrlo je domišljato izradio specijalne sanduke za transport osjetljivih garnitura meteoroloških instrumenata prigodom terenskih istraživanja. Vrijedan je njegov doprinos u konstrukciji posebnih prijenosnih stanica za poredbena mikroklimatološka motrenja u šumskim i drugim fitocenozama. Osim tih stručno-tehničkih poslova S. Delač je aktivno sudjelovao kao motritelj gotovo u svim sezonskim poredbenim mikroklimatološkim istraživanjima, koja su bila ekipno organizirana i provedena u sklopu tipoloških istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj (Zavižan 1965. godine, Istra 1966. g., Plitvice 1967. g., Lika 1968. g., Crni Lug 1969. g., Macelj 1970. g. i Spačva 1972. godine). Svojom aktivnošću i suradnjom Slavko Delač je mnogo pridonio istraživanjima i upoznavanju mikroklime šumskih i drugih fitocenoza u Hrvatskoj, pa mu i u našem šumarskom krugu valja iskazati priznanje i spomen! *´ ´ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 140 <-- 140 --> PDF |
PROF. BOŽIDAR KIRIGIN (1921—1977) Zahuktalost svakodnevnice zaprepašćuje brzinom odvijanja, udaljenošću mjesta i okrutnom suprotnošću zbivanja. Krasnoga sunčanog popodneva 10. 8. raspravljali smo u Modrić docu podno Zavižana o nastavku mikroklimatoloških istraživanja u Velebitskom botaničkom vrtu... u predvečerje dana 17. 8. razgovarali smo u Zagrebu o referatu i dijapozitivima za predstojeći simpozij za karpatsku meteorologiju. .. a 23. 8. zatekla me u Crikvenici tužna obavijest, da je na sjeveru Njemačke poginuo u prometnoj nesreći prof. Božidar Kirigin. Svi smo zatečeni i zapanjeni očekivali demanti te bolne vijesti ali on na žalost nije stizao. Ostala je kruta istina i stvarnost. .. u blizini mjesta Zwickau (DDR) na službenom putu u Freiburg, mjesto održavanja VIII međunarodne konferencije za karpatsku meteorologiju, dana 22. 8. 1977. izgubio je život u automobilskoj nesreći prof. Božidar Kirigin, rukovodilac meteorološko-klimatološkog odjela Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske. Svi mi koji smo s njim godinama surađivali i bili svjedoci njegove velike i svestrane aktivnosti možemo ustvrditi, da je njegovom smrću nestao iz naše sredine jedinstven čovjek, odličan stručnjak i vrli suradnik, kojem je uvijek bio na srcu razvoj i napredak matične i primijenjene meteorološko-klimatološke struke. Svi kolege i znanci cijenili su toga karakternog i vrlo pristupačnog čovjeka i istraživača, gubitak kojeg će se moći vrlo teško nadoknaditi. Božidar Kirigin rodio se 4. XII 1921. godine u Zagrebu. Gimnaziju je pohađao u Splitu. Već od rane mladosti pokazivao je osobit interes za vrijeme i meteorologiju uopće, pa je kao gimnazijalac vodio svoju »privatnu meteorološku postaju«, opisivao vremensku situaciju i pisao prognozu vremena. Na prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je eksperimentalnu fiziku s geofizikom u Katedri koju je vodio naš poznati znanstvenik prof, dr Josip Goldberg. Nakon kratkog vremena motrenja na visinskoj meteorološkoj stanici »Sljeme«, B. Kirigin dolazi god. 1948. u Hidrometeorološku službu Hrvatske, gdje razvija tijekom decenija vrlo plodnu, svestranu i zapaženu aktivnost. S velikom upornošću i marljivošću organizira i proširuje mrežu meteoroloških stanica u SR Hrvatskoj, povisujući postupno njihov broj od prvobitnih 125 na današnjih 703. Kao rukovodilac meteorološko- klimatološkog odjela RHMZ-a od 1956. godine, B. Kirigin organizira primjernu obradu podataka meteoroloških stanica u Hrvatskoj, stvarajući time solidnu osnovu za izradu Klimatografije i Klimatskog atlasa SFRJ. Vrlo se intenzivno bavio problemima planinske meteorologije, osobito različitim metodama mjerenja oborina, istraživanjima snijega i snježnog pokrivača. Također je poznat njegov rad u vezi meteoroloških aspekata planiranja i održavanja cesta u Hrvatskoj, mjerenja vjetra, zaleđivanja i dr. U profesionalnim krugovima i izvan meteorološke službe, pa tako i u šumarstvu, B. Kirigin je uživao ugled vrsnoga stručnjaka, kojega su rado pozivali i tražili za savjet. U godini njegove prerane smrti završavaju se dva puna desetljeća naše osobne i međuinstitucijske plodne suradnje oko organizacije i provedbe poredbenih vegetacijsko-klimatoloških istraživanja i afirmacije meteorologije i klimatologije u šumarstvu. U realizaciji te zamisli, počevši od 1957. godine, uvijek smo nailazili u RHMZ-u, a osobito kod prof. B. Kirigina, na primjerno razumijevanje, bezrezervnu podršku i dragocjenu pomoć. Ta pomoć se ispoljila prilikom izbora i nabavki garnitura domaćih i uvoznih meteoroloških instrumenata i opreme za dopunske meteorološke stanice, za provedbu sezonskih mikroklimatoloških istraživanja i za osnutak stacionara mot |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 141 <-- 141 --> PDF |
renja u različitim šumskim fitocenozama naših krajeva. Zahvaljujući razumijevanju podršci načelnika B. Kirigina uspjeli smo postupno osnovati, u suradnji sa Šumskim gospodarstvima i drugim ustanovama, petnaestak silvometeoroloških i specijalnih dopunskih met. stanica (Zvečevo, Novi Magazin, Jankovac, Kamenjača, Čorkova Uvala, Velika Poljana), između kojih su neke (Voćin, Japetić, Jastrebarsko, Botanički vrt »F. Kušan«, Učka, Brezovo Polje, Lička Plješivica) uključene u osnovnu mrežu klimatoloških stanica RHMZ-a. Na taj je način postignut višestruko povoljan raspored, koji se očituje u tome, da danas postoji u svakom klimatskozonskom vegetacijskom području i potpodručju Hrvatske nekoliko (ili barem jedna) meteoroloških stanica osnovne mreže, što je osobito važno i vrijedno s bioklimatološkog i drugih znanstvenih i praktičnih gledišta. B. Kirigin je podržao inicijativu obrade i kompletiranja dugogodišnjih nizova podataka met. stanica, koje su osobito zanimljive sa šums-kovegetacijskoga stajališta. Tako su za naše potrebe posebno priređeni meteorološki podaci: za 24 stanice u SRH iz razdoblja 1948-1957. godine, za 71 stanicu u Hrvatskoj iz razdoblja 1948-1960. godine (v. Građa za klimu Hrvatske, II, 5, Zagreb 1971.), za nastavno- pokusni objekt Zalesina, za stacionarna motrenja u NP objektu Šumarskog fakulteta Lipovljani i dr. Prof. B. Kirigin bio je aktivno uključen i u nekim šumarskim istraživanjima, koja je organizirao bivši Odsjek za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta, odnosno Šumarski institut Jastrebarsko. Sastavio je klimatološke ekspertize za Opise regionalnih i glavnih lokalnih ekološko-gospo darskih tipova šuma u područjima nekoliko Šumskih gospodarstava (Delnice, Gospić, Senj, Ogulin, Slavonska Požega, Vinkovci i Nova Gradiška). Proveo je analizu kolebanja klimatskih prilika u odnosu na pojave sušenja lipe i jele u šumama Hrvatske. Prvi objekt naših zajedničkih fitocenološko-mikroklimatoloških istraživanja bio je okoliš Zavižana u sjevernom Velebitu, rezultati kojih su bili i sadržaj njegovoga posljednjeg referata (Karakteristike minimalnih temperatura zraka u slojevima uz tlo za neke biljne zajednice u Modrić docu na planini Velebit«), kojeg je priredio za VIII internacionalnu konferenciju o karpatskoj meteorologiji. Prof. B. Kirigin bio je aktivan i vrlo cijenjen član mnogih komisija iz meteorološko- klimatološke oblasti u našoj zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim savjetovanjima i kongresima. Bio je dugogodišnji vrlo aktivni urednik časopisa »Vijesti Hidrometeorološkoga zavoda SR Hrvatske«. Objavio je preko 70 znanstvenih, stručnih i stručno-popularnih radova u našim i stranim publikacijama (v. D. Poje: Prof. Božidar Kirigin, Vijesti RHMZ-a SRH, br. 5, Zagreb 1977.). Mnoge od tih publikacija su zanimljive i aktualne i za šumarske stručnjake. Naglo i prerano se ugasio život prof. Božidara Kirigina, ispunjen požrtvovnim radom u njegovoj voljenoj meteorološko- klimatološkoj struci, kojoj je ostavio vrijedan i trajan doprinos. No i našu ekološko- vegetacijsku i tipološku oblast u šumarstvu zadužio je svojom pomoću i suradnjom u području primijenjene meteorologije i klimatologije. Zato neka mu bude odano dolično priznanje, zahvalnost i trajan spomen među nama šumarima. Prof. Dr S. Bertović |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 142 <-- 142 --> PDF |
NA KRAJU GODINE .. . Na kraju ove godine Uredništvo Šumarskog lista upućuje svim PRETPLATNICIMA I ČITATELJIMA iskrene želje za sretnu i uspješnu NOVU GODINU! Uz dobre želje zahvaljujemo i SVIM SURADNICIMA: — autorima, koji svoje radove namjenjuju Šumarskom listu, — članovima redakcionih odbora te, posebno, — ing. IVI BASTJANČIĆU, dugogodišnjem prevodiocu i lektoru sažetaka objavljenih na engleskom, francuskom ili njemačkom jeziku, kojemu je daljni rad onemogućen zbog bolesti. ´*´ Također čestitke i RADNICIMA TISKARE »A. G. MATOŠ« u Samoboru, za njihov zauzeti i uspješni rad na izdavanju Šumarskog lista! |