DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 140 <-- 140 --> PDF |
PROF. BOŽIDAR KIRIGIN (1921—1977) Zahuktalost svakodnevnice zaprepašćuje brzinom odvijanja, udaljenošću mjesta i okrutnom suprotnošću zbivanja. Krasnoga sunčanog popodneva 10. 8. raspravljali smo u Modrić docu podno Zavižana o nastavku mikroklimatoloških istraživanja u Velebitskom botaničkom vrtu... u predvečerje dana 17. 8. razgovarali smo u Zagrebu o referatu i dijapozitivima za predstojeći simpozij za karpatsku meteorologiju. .. a 23. 8. zatekla me u Crikvenici tužna obavijest, da je na sjeveru Njemačke poginuo u prometnoj nesreći prof. Božidar Kirigin. Svi smo zatečeni i zapanjeni očekivali demanti te bolne vijesti ali on na žalost nije stizao. Ostala je kruta istina i stvarnost. .. u blizini mjesta Zwickau (DDR) na službenom putu u Freiburg, mjesto održavanja VIII međunarodne konferencije za karpatsku meteorologiju, dana 22. 8. 1977. izgubio je život u automobilskoj nesreći prof. Božidar Kirigin, rukovodilac meteorološko-klimatološkog odjela Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske. Svi mi koji smo s njim godinama surađivali i bili svjedoci njegove velike i svestrane aktivnosti možemo ustvrditi, da je njegovom smrću nestao iz naše sredine jedinstven čovjek, odličan stručnjak i vrli suradnik, kojem je uvijek bio na srcu razvoj i napredak matične i primijenjene meteorološko-klimatološke struke. Svi kolege i znanci cijenili su toga karakternog i vrlo pristupačnog čovjeka i istraživača, gubitak kojeg će se moći vrlo teško nadoknaditi. Božidar Kirigin rodio se 4. XII 1921. godine u Zagrebu. Gimnaziju je pohađao u Splitu. Već od rane mladosti pokazivao je osobit interes za vrijeme i meteorologiju uopće, pa je kao gimnazijalac vodio svoju »privatnu meteorološku postaju«, opisivao vremensku situaciju i pisao prognozu vremena. Na prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je eksperimentalnu fiziku s geofizikom u Katedri koju je vodio naš poznati znanstvenik prof, dr Josip Goldberg. Nakon kratkog vremena motrenja na visinskoj meteorološkoj stanici »Sljeme«, B. Kirigin dolazi god. 1948. u Hidrometeorološku službu Hrvatske, gdje razvija tijekom decenija vrlo plodnu, svestranu i zapaženu aktivnost. S velikom upornošću i marljivošću organizira i proširuje mrežu meteoroloških stanica u SR Hrvatskoj, povisujući postupno njihov broj od prvobitnih 125 na današnjih 703. Kao rukovodilac meteorološko- klimatološkog odjela RHMZ-a od 1956. godine, B. Kirigin organizira primjernu obradu podataka meteoroloških stanica u Hrvatskoj, stvarajući time solidnu osnovu za izradu Klimatografije i Klimatskog atlasa SFRJ. Vrlo se intenzivno bavio problemima planinske meteorologije, osobito različitim metodama mjerenja oborina, istraživanjima snijega i snježnog pokrivača. Također je poznat njegov rad u vezi meteoroloških aspekata planiranja i održavanja cesta u Hrvatskoj, mjerenja vjetra, zaleđivanja i dr. U profesionalnim krugovima i izvan meteorološke službe, pa tako i u šumarstvu, B. Kirigin je uživao ugled vrsnoga stručnjaka, kojega su rado pozivali i tražili za savjet. U godini njegove prerane smrti završavaju se dva puna desetljeća naše osobne i međuinstitucijske plodne suradnje oko organizacije i provedbe poredbenih vegetacijsko-klimatoloških istraživanja i afirmacije meteorologije i klimatologije u šumarstvu. U realizaciji te zamisli, počevši od 1957. godine, uvijek smo nailazili u RHMZ-u, a osobito kod prof. B. Kirigina, na primjerno razumijevanje, bezrezervnu podršku i dragocjenu pomoć. Ta pomoć se ispoljila prilikom izbora i nabavki garnitura domaćih i uvoznih meteoroloških instrumenata i opreme za dopunske meteorološke stanice, za provedbu sezonskih mikroklimatoloških istraživanja i za osnutak stacionara mot |