DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 141 <-- 141 --> PDF |
renja u različitim šumskim fitocenozama naših krajeva. Zahvaljujući razumijevanju podršci načelnika B. Kirigina uspjeli smo postupno osnovati, u suradnji sa Šumskim gospodarstvima i drugim ustanovama, petnaestak silvometeoroloških i specijalnih dopunskih met. stanica (Zvečevo, Novi Magazin, Jankovac, Kamenjača, Čorkova Uvala, Velika Poljana), između kojih su neke (Voćin, Japetić, Jastrebarsko, Botanički vrt »F. Kušan«, Učka, Brezovo Polje, Lička Plješivica) uključene u osnovnu mrežu klimatoloških stanica RHMZ-a. Na taj je način postignut višestruko povoljan raspored, koji se očituje u tome, da danas postoji u svakom klimatskozonskom vegetacijskom području i potpodručju Hrvatske nekoliko (ili barem jedna) meteoroloških stanica osnovne mreže, što je osobito važno i vrijedno s bioklimatološkog i drugih znanstvenih i praktičnih gledišta. B. Kirigin je podržao inicijativu obrade i kompletiranja dugogodišnjih nizova podataka met. stanica, koje su osobito zanimljive sa šums-kovegetacijskoga stajališta. Tako su za naše potrebe posebno priređeni meteorološki podaci: za 24 stanice u SRH iz razdoblja 1948-1957. godine, za 71 stanicu u Hrvatskoj iz razdoblja 1948-1960. godine (v. Građa za klimu Hrvatske, II, 5, Zagreb 1971.), za nastavno- pokusni objekt Zalesina, za stacionarna motrenja u NP objektu Šumarskog fakulteta Lipovljani i dr. Prof. B. Kirigin bio je aktivno uključen i u nekim šumarskim istraživanjima, koja je organizirao bivši Odsjek za ekologiju i tipologiju šuma Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta, odnosno Šumarski institut Jastrebarsko. Sastavio je klimatološke ekspertize za Opise regionalnih i glavnih lokalnih ekološko-gospo darskih tipova šuma u područjima nekoliko Šumskih gospodarstava (Delnice, Gospić, Senj, Ogulin, Slavonska Požega, Vinkovci i Nova Gradiška). Proveo je analizu kolebanja klimatskih prilika u odnosu na pojave sušenja lipe i jele u šumama Hrvatske. Prvi objekt naših zajedničkih fitocenološko-mikroklimatoloških istraživanja bio je okoliš Zavižana u sjevernom Velebitu, rezultati kojih su bili i sadržaj njegovoga posljednjeg referata (Karakteristike minimalnih temperatura zraka u slojevima uz tlo za neke biljne zajednice u Modrić docu na planini Velebit«), kojeg je priredio za VIII internacionalnu konferenciju o karpatskoj meteorologiji. Prof. B. Kirigin bio je aktivan i vrlo cijenjen član mnogih komisija iz meteorološko- klimatološke oblasti u našoj zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim savjetovanjima i kongresima. Bio je dugogodišnji vrlo aktivni urednik časopisa »Vijesti Hidrometeorološkoga zavoda SR Hrvatske«. Objavio je preko 70 znanstvenih, stručnih i stručno-popularnih radova u našim i stranim publikacijama (v. D. Poje: Prof. Božidar Kirigin, Vijesti RHMZ-a SRH, br. 5, Zagreb 1977.). Mnoge od tih publikacija su zanimljive i aktualne i za šumarske stručnjake. Naglo i prerano se ugasio život prof. Božidara Kirigina, ispunjen požrtvovnim radom u njegovoj voljenoj meteorološko- klimatološkoj struci, kojoj je ostavio vrijedan i trajan doprinos. No i našu ekološko- vegetacijsku i tipološku oblast u šumarstvu zadužio je svojom pomoću i suradnjom u području primijenjene meteorologije i klimatologije. Zato neka mu bude odano dolično priznanje, zahvalnost i trajan spomen među nama šumarima. Prof. Dr S. Bertović |