DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Za sekciju od 35 cm sr. pr. F iznosi 0,883 (za koeficijent rizika 0,05, F =
3,40); a za sekciju od 45 cm F = 1,492 (za koeficijent rizika 0,05, F = 3,80).
Prema tome razlike utrošaka vremena nisu signifikantne. Stoga se ne može
sa sigurnošću reći da povećan stupanj granatosti oblovine uzrokuje povećanje
utroška vremena guljenja kore. Premda signifikantnost utrošaka vremena
ovdje nije dokazana, ipak se pokazala ovisnost utroška vremena za
guljenje kore oblovine iste debljine, o prsnom promjeru stabala od kojih
tretirana oblovina potječe (Slika 7). Kako se iz slike vidi, povećanje utroška
vremena guljenja po sekciji s povećanjem debljine stabala mnogo je slabije
nego kod kresanja grana.


Nadalje je iz slike 6 moguće ustanoviti koliko se povećava utrošak
vremena kresanja grana sekcija određenog promjera, obzirom na povećanje
debljine stabala s kojih ove sekcije potječu. Odnos između najvećeg i najmanjeg
utroška vremena sekcija istog promjera iznosi:


Srednji promjer Koeficijent povećanja utroška
sekcije, cm vremena kresanja po sekciji


15 3,06
25 2,16
35 3,24
45 2,55


Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja slijede


IV ZAKLJUČCI


1. Utrošak vremena kresanja grana u donjem dijelu debla jelovine sudjeluje
manjim postotkom od drvne mase, dok se prema vrhu debla taj
odnos mijenja. Proporcionalnost između utroška vremena i drvne mase na
pojedinim dijelovima debla bolja je kod radne operacije guljenja kore (tabela
1 i slika 1).
2. Kod izostavljanja od obrade vršnih dijelova debala jelovine, utrošak
vremena kresanja grana u mnogo većem postotku se smanjuje nego postotak
drvne mase. Slično se ponaša i utrošak vremena za guljenje kore, ali
pad utroška vremena nije tako velik kao kod kresanja grana (tabela 2).
3. Obzirom na veoma visok udio vremena kresanja grana i guljenja
kore po stablu, utrošak efektivnog vremena po stablu pokazuje sličnu tendenciju
smanjenja kao i utrošak vremena za kresanje i guljenje, ako se
vršni dio debla ne izradi, ali je smanjenje slabije jer se fiksna komponenta
efektivnog vremena i kod izostavljanja vršnog dijela po stablu ne mijenja.
4. Kod obračuna efektivnog utroška vremena po m3 drvne mase fiksno
vrijeme se povećava što se veći vršni dio debla izostavi, budući se isti utrošak
vremena (fiksnog) dijeli s manjim volumenom drvne mase. To također
doprinosi da je kod druge i treće varijante opadanje utroška efektivnog
vremena po m3 drvne mase u postotku prema utrošku vremena kod prve
varijante manje nego što je to kod utroška vremena po stablu.