DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 28 <-- 28 --> PDF |
ENTOMOLOŠKI FAKTOR U LANCU UZROKA KOJI DOVODE DO POREMETNJE EKOLOŠKE RAVNOTEŽE U ŠUMSKIM EKOSISTEMIMA M. ANDROIĆ SAŽETAK. Pored prikaza o utjecaju entomofaune na smanjenje prirasta drvne mase, o četnu su »šumarski stručnjaci, koji su svoju djelatnost oduvijek bazirali na ekološkim principima . . . postavljali kao centralno pitanje«, autor je iznio i podatke o entomofauni kao komponenti šumskih ekosistema u cjelini tj. o njezinoj ulozi u prometu energije te u kruženju materije, (op) UVOD O šumskim ekosistemima govori se da su najbolje očuvani prirodni terestrički ekosistemi. Uistinu, kad je riječ o evropskim šumskim ekosistemima, njihova je eksploatacija u prošlosti bila tokilo intenzivna, da su prvotne klimatogene šumske zajednice praktički nestale a šumski su ekosistemi, osim na malim nepristupačnim površinama, dobili obilježje kultiviranih sredina ili agroekosistema. Prirodne šumske ekosisteme možemo još naći u nekim tropskim ili ekvatorijalnim predjelima. Da bi si predstavili intenzitet čovječjeg zahvata u šumske ekosisteme, dovoljno je reći da je u razdoblju od 1300. g. p. n. e. šumska površina u Evropi reducirana na 25% ukupne površine, a da se proces uništavanja šuma i danas nastavlja u cijelom Svijetu, unatoč mjera koje neke zemlje poduzimaju u svrhu njihove zaštite. Još prije 3—4000 godina cijeli zapadni dio Sahare bio je zelen, a prije 2000 godina današnja libijska pustinja bila je plodna i smatrana žitnicom rimskog imperija. I danas je čovječanstvu potrebno drvo. Godišnja potreba drva za proizvodnju papira iznosi u svijetu 1 milijardu prostornih metara. Jedno nedjeljno izdanje »New York Times« pojede 62 hektara šume. Ali da ne duljimo o tome. Posljedice ovakovog tretmana šuma su očite i fatalne za čovječanstvo. F. OSBORN kaže: Priroda se osvećuje ljudima erozijama, stvaranjem neplodnog tla i pustinja, sušom i poplavama, pokazujući time da je još uvijek ona jača od njih. Uništavajući šume, remeteći u njima biološku ravnotežu, čovjek je doveo u pitanje egzistenciju mnogih vrsta faune, koja predstavlja važnu komponentu ekosistema utječući na njegovu strukturu i funkcioniranje. Godišnje u svijetu izumire jedna životinjska vrsta. Utvrđeno je da je uslijed razaranja biotopa i lova unatrag 300 godina izumrlo više od 40 od ukupno, koliko je poznato, 200 dosada izumrlih životinjskih vrsta (sisavaca i ptica), bez entomofaune. U posljednjih 70 godina pao je procenat ptica pjevica koje se hrane insektima na 90% kao poslje 458 |